Ugovorna kazna

Poverilac i dužnik mogu ugovoriti da će dužnik platiti poveriocu određeni novčani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni svoju nenovčanu obavezu ili ako zadocni sa njenim ispunjenjem (ugovorna kazna).

Ako što drugo ne proizlazi iz ugovora, smatra se da je kazna ugovorena za slučaj da dužnik zadocni sa ispunjenjem.

Ugovorna kazna ne može biti ugovorena za novčane obaveze.

Način određivanja

Ugovorne strane mogu odrediti visinu kazne po svom nahođenju u jednom ukupnom iznosu, u procentu, ili za svaki dan zadocnjenja, ili na koji drugi način. Nastavite sa čitanjem Ugovorna kazna

Predlog za izvršenje i rešenje o izvršenju

Izvršni postupak i postupak obezbeđenja pokreću se tako što izvršni poverilac podnosi predlog za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave ili predlog za obezbeđenje, a po službenoj dužnosti pokreću se samo ako je zakonom određeno.

O predlogu za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave i predlogu za obezbeđenje odlučuje sud.
O predlogu za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave radi namirenja novčanog potraživanja nastalog iz komunalnih usluga i srodnih delatnosti odlučuje javni izvršitelj.

O predlogu za izvršenje radi namirenja novčanog potraživanja u kome je kao izvršni dužnik naznačena Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave ili indirektni korisnik budžetskih sredstava, za koga se u smislu propisa kojima se uređuje izvršenje budžeta prinudna naplata sprovodi na isti način kao i za direktne korisnike budžetskih sredstava ili indirektni korisnik budžetskih sredstava, odlučuje javni izvršitelj.

Kada se donese rešenje o izvršenju ili obezbeđenju, sprovodi se izvršenje.

Nastavite sa čitanjem Predlog za izvršenje i rešenje o izvršenju

Nevažnost ugovora

Svi ugovori da bi se smatrali zakonitim i proizvodili pravna dejstva moraju da ispune određene uslove:

  1. izjava volje mora biti data od strane lica koje ima potrebnu poslovnu sposobnost, ozbiljna – učinjena u cilju da proizvede pravno dejstvo, a ne u nekom drugom cilju, slobodna (da ne postoji neka od mana volje) – zabluda, prevara i/ili pretnja, u potrebnoj formi, da su željena pravna dejstva u skladu sa pravom i moralom
  2. da osnov ugovora postoji
  3. da uslov bude dopušten i moguć.

Sankcija za neispunjenje ovih uslova je nevažnost ugovora, koja može biti različita, zavisno od vrste nedostatka.

Za najteže nedostatke, sankcija je ništavost ugovora (apsolutna ništavost), dok za one koji imaju niži stepen povrede to je poništenje – rušljivost (relativna ništavost). Postoji i treća sankcija prema ugovorima, koju je prepoznala pravna nauka, a koje čine nepostojeći ugovori. Nastavite sa čitanjem Nevažnost ugovora