Izvršna i verodostojna isprava kao osnov donošenja rešenja o izvršenju

Zakon o izvšenju i obezbeđenju

Odredbama Zakona o izvšenju i obezbeđenju uređuje se postupak u kome sudovi i javni izvršitelji prinudno namiruju potraživanja izvršnih poverilaca zasnovana na izvršnim i verodostojnim ispravama (izvršni postupak), postupak obezbeđenja potraživanja i položaj javnih izvršitelja.

Izvršni postupak i postupak obezbeđenja pokreću se tako što izvršni poverilac podnosi predlog za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave ili predlog za obezbeđenje, a po službenoj dužnosti pokreću se samo ako je zakonom određeno.

O predlogu za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave i predlogu za obezbeđenje odlučuje sud.

O predlogu za izvršenje na osnovu verodostojne isprave radi namirenja novčanog potraživanja nastalog iz komunalnih usluga i srodnih delatnosti odlučuje javni izvršitelj.

Kada se donese rešenje o izvršenju ili obezbeđenju, sprovodi se izvršenje.

Sud je isključivo nadležan za izvršenje zajedničke prodaje nepokretnosti i pokretnih stvari, činjenja, nečinjenja ili trpljenja (čl. 359-367) i izvršenje izvršnih isprava u vezi s porodičnim odnosima i vraćanjem zaposlenog na rad.

Javni izvršitelji jesu isključivo nadležni za izvršenje ostalih izvršnih isprava, rešenja o izvršenju na osnovu verodostojne isprave, rešenja o usvajanju predloga za protivizvršenje i rešenja o izvršenju rešenja o izrečenim sudskim penalima.

Osnov za donošenje rešenja o izvršenju je izvršna ili verodostojna isprava.

Izvršna isprava

Vrste izvršnih isprava

Izvršne isprave jesu:

  • izvršna sudska odluka i sudsko poravnanje koji glase na davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje
  • izvršna odluka doneta u prekršajnom ili upravnom postupku i upravno poravnanje koji glase na novčanu obavezu ako posebnim zakonom nije drukčije određeno
  • izvod iz Registra zaloge i izvod iz Registra finansijskog lizinga
  • ugovor o hipoteci i založna izjava
  • plan reorganizacije u stečajnom postupku čije je usvajanje rešenjem potvrdio sud
  • javnobeležničke isprave koje imaju snagu izvršne isprave
  • sporazum o rešavanju spora putem posredovanja, koji ispunjava uslove određene zakonom kojim se uređuje posredovanje u rešavanju sporova
  • isprava koja je drugim zakonom određena kao izvršna isprava.

Ugovor o hipoteci i založna izjava jesu izvršne isprave ako su zaključeni, odnosno dati u formi koju određuje zakon kojim se uređuje hipoteka, ako sadrže odredbe koje on predviđa i ako su upisani u katastar nepokretnosti kao izvršna vansudska hipoteka.

Sudska i upravna odluka i poravnanje

Sudskom odlukom smatraju se presuda, rešenje i druga odluka doneta u postupku pred sudom, domaćim arbitražnim sudom i sudom časti pri privrednoj komori, a sudskim poravnanjem smatra se poravnanje zaključeno pred sudom, domaćim arbitražnim sudom ili sudom časti pri privrednoj komori.

Upravnom odlukom smatraju se rešenje ili zaključak doneti u upravnom postupku, a upravnim poravnanjem – poravnanje zaključeno u upravnom postupku.

Izvršnost sudske i upravne odluke i javnobeležničke isprave koja ima snagu izvršne isprave

Sudska odluka koja glasi na davanje ili činjenje postaje izvršna ako je postala pravnosnažna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze. Rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze teče od kada je izvršni dužnik primio sudsku odluku, ako zakonom nije drukčije određeno.

Sudska odluka u kojoj je određen uslov za ispunjenje obaveze postaje izvršna kad uslov nastupi.

Sudska odluka koja glasi na nečinjenje ili trpljenje postaje izvršna kada postane pravnosnažna, ako u njoj nije drukčije određeno.

Izvršnost upravne odluke ceni se prema pravilima upravnog postupka, a izvršnost javnobeležničke isprave koja ima snagu izvršne isprave – prema zakonu kojim se uređuje javno beležništvo.

Rešenje o izvršenju donosi se i kada sudska odluka nije postala pravnosnažna ili upravna odluka konačna, ako je zakonom određeno da žalba ili drugi pravni lek ne odlažu njihovo izvršenje.

Potvrda o izvršnosti odluke

Potvrdom o izvršnosti utvrđuje se da je odluka postala izvršna.

Na predlog stranke, ovu potvrdu izdaje sud ili drugi organ koji je doneo izvršnu ispravu u prvom stepenu, ili javni beležnik tako što potvrdu stavlja na izvršnu ispravu.

Neosnovanu potvrdu o izvršnosti ukida rešenjem sud ili drugi organ koji je izdao, ili javni beležnik, na predlog stranke ili po službenoj dužnosti.

Izvršnost sudskog i upravnog poravnanja i javnobeležničkog zapisnika o poravnanju

Sudsko i upravno poravnanje i javnobeležnički zapisnik o poravnanju postaju izvršni kad dospe potraživanje iz poravnanja.

Dospelost se dokazuje zapisnikom o poravnanju ili javnom ili po zakonu overenom ispravom. Na izvršnost poravnanja primenjuju se odredbe o izvršnosti sudske i upravne odluke.

Izvršenje strane izvršne isprave

Strana izvršna isprava izvršava se isto kao domaća, ako glasi na privatnopravno potraživanje i priznata je pred domaćim sudom.

Izvršni poverilac može podneti predlog za izvršenje strane izvršne isprave koja nije priznata pred domaćim sudom. U tom slučaju sud koji je nadležan da donese rešenje o izvršenju odlučuje o priznanju strane izvršne isprave kao o prethodnom pitanju. Takvo rešenje o izvršenju može da se pobija žalbom i zbog toga što nisu bili ispunjeni zakonom određeni uslovi za priznanje strane izvršne isprave.

Podobnost izvršne isprave za donošenje rešenja o izvršenju

Izvršna isprava podobna je da se na osnovu nje donese rešenje o izvršenju ako sadrži podatke o izvršnom poveriocu, izvršnom dužniku i predmet, vrstu i obim ispunjenja obaveze.

Ako u izvršnoj ispravi nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze, on iznosi osam dana od dostavljanja izvršne isprave izvršnom dužniku. Ako dospelost obaveze ne može da se utvrdi iz izvoda iz Registra zaloge, izvršni poverilac podnosi pismeni dokaz o tome da je izvršnom dužniku ostavio naknadni rok da ispuni obavezu.

Rešenje o izvršenju može se doneti kad je samo deo sudske ili upravne odluke ili poravnanja ili javnobeležničke isprave postao izvršan, u odnosu na taj deo.

Verodostojna isprava

Vrste verodostojnih isprava

Rešenje o izvršenju na osnovu verodostojne isprave donosi se radi namirenja novčanog potraživanja.

Verodostojne isprave jesu:

  • menica i ček domaćeg ili stranog lica, sa protestom ako je potreban za zasnivanje potraživanja
  • izvod iz Centralnog registra hartija od vrednosti o stanju na računu zakonitog imaoca obveznica ili instrumenta tržišta novca (trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi) i odluka o njihovom izdavanju
  • račun domaćeg ili stranog lica, sa otpremnicom ili drugim pismenim dokazom o tome da je izvršni dužnik obavešten o njegovoj obavezi
  • izvod iz poslovnih knjiga o izvršenim komunalnim ili srodnim uslugama
  • obračun ili izvod iz poslovnih knjiga za potraživanje takse za javni medijski servis
  • javna isprava koja stvara izvršivu novčanu obavezu
  • bankarska garancija
  • akreditiv
  • overena izjava izvršnog dužnika kojom ovlašćuje banku da s njegovog računa prenese novčana sredstava na račun izvršnog poverioca
  • obračun kamate sa dokazom o osnovu dospelosti i visini potraživanja
  • privremena ili okončana situacija o izvršenim građevinskim radovima
  • obračun o nagradi i naknadi troškova advokata.

Podobnost verodostojne isprave za donošenje rešenja o izvršenju na osnovu verodostojne isprave

Verodostojna isprava podobna je da se na osnovu nje donese rešenje o izvršenju na osnovu verodostojne isprave ako sadrži podatke o izvršnom poveriocu i izvršnom dužniku i predmet, vrstu, obim i dospelost obaveze izvršnog dužnika.

Ako dospelost obaveze ne može da se utvrdi iz verodostojne isprave, izvršni poverilac dužan je da uz verodostojnu ispravu priloži pismeni dokaz da je izvršnom dužniku ostavio naknadni rok da ispuni obavezu.

Saznajte više:
Plan reorganizacije kao izvršna isprava »
Naplata potraživanja »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

8 komentara

  1. Staniša Nenadić

    Poštovani, u kojem roku se može podneti predlog za izvršenje na osnovu izvršne isprave?

    U pitanju je presuda Osnovnog suda, u kojoj je okrivljeni oglašen krivim za krivično delo Nedavanje izdržavanja i istom je izrečena uslovna osuda, tako što mu se utvrđuje kazna zatvora u trajanju od tri meseca, koja se neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti presude (od dana 17.06.2020. godine) ne učini novo krivično delo i ako oštećenoj isplati određeni novčani iznos u roku od deset meseci od dana pravosnažnosti presude (od dana 17.06.2020. godine).

    Konkretno, da li je zastarelo potraživanje na osnovu ove izvršne isprave, odnosno da li se može podneti predlog za izvršenje u konkretnoj situaciji, iz razloga što okrivljeni nije oštećenoj isplatio novčani iznos u potpunosti?

    S’ poštovanjem i unapred zahvalan, Staniša Nenadić.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani gospodine Nenadiću,

      Prema odredbama člana 379. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima sva potraživanja koja su utvrđena pravnosnažnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog organa, ili poravnanjem pred sudom ili drugim nadležnim organom, zastarevaju za DESET godina, pa i ona za koja zakon inače predviđa kraći rok zastarelosti.

  2. ZORAN

    Da li overeni IOS od strane dužnika predstavlja verodostojnu ispravu na osnovu koje se može doneti rešenje o izvršenju

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Zorane,

      Prema odredbama člana 52. Zakona o izvršenju i obezbeđenju, IOS, koji je overen od strane dužnika ne predstavlja verodostojnu ispravu na osnovu koje se može doneti rešenje o izvršenju.

  3. Slavica Lučić

    Da li je odluka(većinom glasova) Skupštine stanara o prihvatanju ponude za izvršrnje investicionih radova na zgradi verodostojna isprava, na osnovu koje se može sprovesti prinudno izvršenje na imovini onih stanara koji nisu prihvatili ponudu za izvođenje radova i nisu potpisali ugovor sa investitorom?

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Slavice, Prema odredbama Zakona o izvršenju i obezbeđenju odluka Skupštine stanara, koju ste opisali u svom mejlu, ne predstavlja verodostojnu ispravu.

  4. Vukašin

    Poštovani,
    interesuje me, šta se dešava u slučaju kada se rešenje o izvr[enju donese na osnovu menice kao verodostojne isprave, pa po prigovoru izvršnog dužnika, stavlja se rešenje van snage a postupak udje u Parnicu, kao po platnom nalogu?Da li se menica ne može izvršiti do okončanja ovog parničnog postupka?

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Vukašine,

      Menica, čija je naplata predmet sudskog spora, može da bude naplaćena prinudnim putem tek nakon pravosnažnog okončanja parničnog postuka u kome je utvrđena osnovanost potraživanja tužioca prema tuženom, koji je predao menicu, tužiocu kao sredstvo obezbeđenja naplate potraživanja.

Zakon o privrednim društvima

Virtuelna kancelarija u Srbiji

Virtuelna kancelarija u Srbiji je zakonita i potpuno dovoljna za registraciju privrednog društva. Prema odredbama Zakona o privrednim društvima, ne postoji obaveza privrednog društva da delatnost stvarno obavlja na registrovanoj adresi sedišta, kao ni obaveza da poslovni prostor na toj adresi bude isključivo namenjen tom privrednom društvu.
Više informacija »
Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na umanjenje osnovice poreza na zarade za novonastanjenog obveznika

Poreska olakšica za lica koja su novonastanjeni obveznici

Poreska olakšica za lica koja su novonastanjeni obveznici na teritoriji Republike Srbije ogleda se u specifičnom podsticaju za zapošljavanje tih lica i regulisana je odredbama: člana 15v Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 – ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 – odluka…
Više informacija »
Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju

Uslovi za obavljanje delatnosti taksi prevoza

Zakonski okvir za obavljanje delatnosti taksi prevoza u Srbiji propisuje Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 68/2015, 41/2018, 44/2018 – dr. zakon, 83/2018, 31/2019 i 9/2020), dok svaka jedinica lokalne samouprave može predvideti i dodatne lokalne uslove. Taksi prevoz obavlja se na osnovu rešenja o odobravanju taksi prevoza koje izdaje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje holdinga u Srbiji

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima privredna društva se mogu povezivati putem: učešća u osnovnom kapitalu ili ortačkim udelima (društva povezana kapitalom); ugovora (društva povezana ugovorom) i kapitala i ugovora (mešovito povezana društva). Zabranjeno je povezivanje privrednih društava suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije. Holding predstavlja jednu od vrsta povezivanja privrednih društava i prema…
Više informacija »
Zakon o uslovima obavljanja psihološke delatnosti

Samostalno obavljanje psihološke delatnosti

Psihološka delatnost nije delatnost koja se može obavljati samo na osnovu završenih studija psihologije i registracije preduzetnika. Pravni okvir u Republici Srbiji postavlja istovremeno stručne, organizacione, prostorne i etičke uslove, a dodatna pravila primenjuju se kada se psihološki rad obavlja u sistemu socijalne ili zdravstvene zaštite. Poslovi psihološke delatnosti obavljaju se u skladu Zakonom o…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Probijanje pravne ličnosti

Jedno od osnovnih načela privrednog prava jeste da je privredno društvo samostalan pravni subjekt čija je imovina odvojena od imovine njegovih osnivača, članova i akcionara. Iz tog načela proizlazi pravilo o ograničenoj odgovornosti – član društva sa ograničenom odgovornošću, komanditor komanditnog društva ili akcionar akcionarskog društva, po pravilu, ne odgovara ličnom imovinom za obaveze privrednog…
Više informacija »
Zakon o strancima

Promene tokom važenja jedinstvene dozvole

Jedinstvena dozvola je dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji. Jedinstvena dozvola može se izdati radi: zapošljavanja; samozapošljavanja; posebnih slučajeva zapošljavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranaca, i to: a) za upućena lica, b) za kretanje u okviru privrednog društva, c) za nezavisnog profesionalca, d) za osposobljavanje i usavršavanje.…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor