Zaštita interesa prilikom sprovođenja statusne promene

Zakon o privrednim društvima

Prilikom sprovođenja statusne promene moguće je ugrožavanje prava i interesa različitih kategorija lica. Prepoznaju se interesi članova društva prenosioca (akcionara), interesi poverilaca društava koja učestvuju u statusnoj promeni i interes trećih lica koja ne spadaju ni u jednu od ovih kategorija.

Zaštita prava članova društva prenosioca

Pravo na doplatu

Član društva prenosioca koji smatra da je oštećen utvrđenom srazmerom zamene udela, odnosno akcija u društvu prenosiocu za udele, odnosno akcije u društvu sticaocu može tužbom nadležnom sudu protiv društva sticaoca u roku od 30 dana od dana objave obaveštenja članovima društva o vremenu i mestu gde mogu izvršiti uvid u dokumente i akte iz člana 490. Zakona o privrednim društvima tražiti isplatu novčane naknade. Ako je podneto više od jedne tužbe, postupci se spajaju.

Ako sud u postupku po tužbi utvrdi da je tržišna vrednost udela, odnosno akcija koje je član društva prenosioca stekao u društvu sticaocu manja od tržišne vrednosti udela, odnosno akcija u društvu prenosiocu koje su bile predmet zamene, presudom će obavezati društvo sticaoca da tom licu isplati novčanu naknadu koja ne može biti veća od 10% nominalne vrednosti njegovih zamenjenih udela, odnosno akcija u društvu prenosiocu.

U postupku po tužbi sud će, ako odredi sprovođenje veštačenja na okolnost određivanja tržišne vrednosti udela, odnosno akcija, naložiti tuženom društvu sticaocu da predujmi troškove tog veštačenja.

Ako sud u postupku po tužbi obaveže društvo sticaoca na isplatu novčane naknade, društvo sticalac u obavezi je da svim članovima društva prenosioca čiji su udeli, odnosno akcije iste vrste i klase zamenjeni za udele, odnosno akcije društva sticaoca isplati srazmeran iznos na ime doplate.

Pravo na isplatu

Član društva prenosioca koji je bio nesaglasan sa odlukom o statusnoj promeni u smislu člana 483. Zakona o privrednim društvima ima pravo iz člana 474. Zakona o privrednim društvima, pri čemu je otkupna cena njegovih akcija utvrđena odlukom o statusnoj promeni.

Ako član društva prenosioca smatra da otkupna cena utvrđena odlukom o statusnoj promeni ne odgovara tržišnoj vrednosti tih akcija, ili ako mu ta cena ne bude isplaćena, ima pravo podnošenja tužbe nadležnom sudu u skladu sa članom 476. Zakona o privrednim društvima, koji reguliše sudsku zaštitu prava nesaglasnog akcionara.

Udeli, odnosno akcije otkupljene u skladu sa ovim članom postaju sopstveni udeli, odnosno akcije društva sticaoca, osim kod podele uz osnivanje kada se raspodeljuju na članove društava koja se osnivaju.

Član društva prenosioca ne može isticati druge zahteve prema društvu sticaocu.

Zaštita trećih lica

Zaštita poverilaca

Poverilac društva koje učestvuje u statusnoj promeni čije je potraživanje nastalo pre registracije statusne promene u skladu sa zakonom o registraciji i koji smatra da će statusna promena u kojoj učestvuje njegov dužnik ugroziti namirenje njegovog potraživanja, može, u roku od 30 dana od dana objavljivanja obaveštenja članovima društva o vremenu i mestu gde mogu izvršiti uvid u dokumente i akte iz člana 490. Zakona o privrednim društvima od strane njegovog dužnika, zahtevati dobijanje odgovarajuće zaštite.

Zaštita poverilaca obezbeđuje se na sledeći način:

  1. davanjem obezbeđenja u vidu zaloge, jemstva i slično
  2. izmenama uslova ugovora po osnovu kog je nastalo potraživanje ili raskidom tog ugovora
  3. odvojenim upravljanjem imovinom društva prenosioca do namirenja potraživanja
  4. preduzimanjem drugih radnji i mera koje obezbeđuju poveriocu položaj koji nije lošiji u odnosu na položaj koji je imao pre sprovođenja statusne promene.

Uslovi za davanje zaštite

Poverilac društva prenosioca, odnosno društva sticaoca ima pravo da zaštitu zahteva od svog dužnika ili od društva sticaoca, odnosno društva prenosioca samo ako je finansijska situacija društava koja učestvuju u statusnoj promeni takva da sprovođenje statusne promene ugrožava namirenje njegovog potraživanja pa je pružanje te zaštite neophodno radi obezbeđivanja položaja poverioca koji neće biti lošiji od položaja koji je imao pre sprovođenja statusne promene.

Pravo da zahtevaju zaštitu nemaju:

  1. poverioci čija potraživanja spadaju u prvi ili drugi isplatni red u smislu zakona kojim se uređuje stečaj
  2. poverioci čije je potraživanje obezbeđeno.

Zaštita od strane suda

Poverilac koji u roku od 15 dana od dana slanja zahteva za pružanje zaštite ne dobije odgovarajuću zaštitu ima pravo da tužbom nadležnom sudu protiv svog dužnika zahteva dobijanje odgovarajuće zaštite, u smislu kako je to prethodno navedeno.

Poverilac ima pravo na zaštitu samo ako dokaže da je namirenje njegovog potraživanja ugroženo usled statusne promene.

Na zahtev društva sud može odrediti privremenu meru zabrane sprovođenja statusne promene, ako nađe da je to nužno i opravdano radi obezbeđivanja odgovarajuće zaštite za poverioca koji je podneo tužbu.

Zaštita imalaca obveznica i drugih dužničkih hartija od vrednosti

Zaštita zakonitih imaoca obveznica i drugih dužničkih hartija od vrednosti koje je izdalo društvo prenosilac, osim ako je drugačije određeno u odluci o emisiji ovih hartija od vrednosti ili ako je drugačije ugovoreno sa njihovim imaocima se ostvaruje na isti način i pod istim uslovima, kao i zaštita poverilaca.

Zaštita imalaca posebnih prava

Zakoniti imaoci zamenljivih obveznica, varanata i drugih hartija od vrednosti sa posebnim pravima, osim akcija, koje je izdalo društvo prenosilac koje prestaje usled statusne promene stiču najmanje jednaka prava prema društvu sticaocu, osim ako je:

  1. drugačije određeno u odluci o izdavanju tih hartija od vrednosti ili
  2. sa tim imaocem drugačije ugovoreno ili
  3. društvo sticalac ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele obavezano da, na zahtev tih lica, otkupi te hartije od vrednosti po njihovoj tržišnoj vrednosti.

U slučaju iz stava 1. tačka 3) otkupna cena mora biti određena u ugovoru o statusnoj promeni, odnosno planu podele prema tržišnoj vrednosti tih hartija od vrednosti utvrđenoj shodnom primenom člana 57. Zakona o privrednim društvima, što mora biti potvrđeno i od strane revizora u izveštaju o reviziji statusne promene.

Zakoniti imaoci zamenljivih obveznica, varanata i drugih hartija od vrednosti sa posebnim pravima, osim akcija, koje je izdalo društvo prenosilac koje prestaje usled statusne promene imaju pravo da u roku od 30 dana od dana objave obaveštenja članovima društva o vremenu i mestu gde mogu izvršiti uvid u dokumente i akte iz člana 490. Zakona o privrednim društvima traže da nadležni sud u vanparničnom postupku odredi otkupnu cenu predmetnih hartija od vrednosti ako smatraju da njihova vrednost utvrđena ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele nije odgovarajuća.

Odgovornost za štetu

Direktori društva, odnosno članovi nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, koje učestvuje u statusnoj promeni solidarno su odgovorni članovima, odnosno akcionarima tog društva za štetu prouzrokovanu namerno ili krajnjom nepažnjom prilikom pripreme i sprovođenja statusne promene. Za štetu ne odgovaraju direktori društva, odnosno članovi nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno ako se kontrolisano društvo pripaja svom jedinom članu.

Tužba za naknadu štete može biti podneta u roku od tri godine od dana objavljivanja registracije statusne promene u skladu sa zakonom o registraciji.

Saznajte više:
Odluka o statusnoj promeni »
Statusne promene prema Zakonu o privrednim društvima – Pojam i vrste »
Sopstveni udeli privrednog društva – sticanje i raspolaganje »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
Zakon o zadužbinama i fondacijama

Osnivanje zadužbina i fondacija

Zakonom o zadužbinama i fondacijama („Sl. glasnik RS“, br. 88/2010, 99/2011 – dr. zakon i 44/2018 – dr. zakon) (u daljem tekstu: Zakon o zadužbinama i fondacijama) uređuje se osnivanje i pravni položaj zadužbina i fondacija, imovina, unutrašnja organizacija, upis i brisanje iz registra, delatnost, statusne promene, nadzor nad radom zadužbina i fondacija, prestanak rada,…
Više informacija »
Zakon o radu

Ugovor sa direktorom koji je strani državljanin

Kada su u pitanju specifične industrije, koje su orijentisane na međunarodno ili određeno strano tržište, kompanije se često odlučuju za angažovanje stranog državljanina na funkciju direktora. Neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju prilikom donošenja odluke o izboru direktora su: Da li mogu slobodno da odlučim da li će direktor biti domaći ili strani državljanin?…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Neophodni uslovi za registraciju poliklinike

Poliklinika, kao privatna praksa, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US – dalje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti) se osniva za najmanje dve različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine. Osim odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 –…
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice omogućava stranim državljanima da zakonito žive u Republici Srbiji zajedno sa članovima svoje porodice. Ovaj osnov boravka ima poseban značaj jer štiti pravo na porodični život, koje je priznato kako domaćim propisima, tako i međunarodnim standardima, i sprečava da porodice budu razdvojene zbog administrativnih, viznih ili imigracionih…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor