Rokovi izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama

Odredbama Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama („Sl. glasnik RS“, br. 119/2012, 68/2015, 113/2017, 91/2019, 44/2021, 44/2021 – dr. zakon, 130/2021, 129/2021 – dr. zakon i 138/2022) uređuju se:

  1. rokovi izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama između javnog sektora i privrednih subjekata, između privrednih subjekata, odnosno između subjekata javnog sektora, a u cilju sprečavanja neizmirenja novčanih obaveza u roku i
  2. evidentiranje elektronskih faktura i drugih zahteva za isplatu u elektronskom obliku u centralnom registru faktura, izdatih od strane poverilaca u komercijalnim transakcijama između javnog sektora i privrednih subjekata, odnosno između subjekata javnog sektora, u kojima su subjekti javnog sektora dužnici, na osnovu podataka dobijenih iz sistema elektronskih faktura.

U Centralnom registru faktura koji uspostavlja i vodi Ministarstvo finansija – Uprava za trezor, evidentiraju se isključivo elektronske fakture izdate od strane poverilaca u komercijalnim transakcijama između javnog sektora i privrednih subjekata, odnosno između subjekata javnog sektora, u kojima su subjekti javnog sektora dužnici, po uspostavljanju tehničko-tehnoloških uslova, a obavezno od 1. maja 2022. godine, na osnovu podataka dobijenih iz sistema elektronskih faktura. Nastavite sa čitanjem Rokovi izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama

Naknada štete u vidu izmakle koristi

Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima oštećeniku je pored prava na naplatu naknade obične štete priznato pravo na naknadu štete u vidu izmakle koristi.

Obična šteta predstavlja umanjenje postojeće imovine, dok izmakla korist je šteta koja se ogleda u nemogućnosti povećanja imovine, buduće imovine zbog radnje ili postupaka štetnika.

Prema odredbama člana 189. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima pri oceni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje sprečeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

Izmakla korist se može pojaviti u novčanom i naturalnom obliku.

Prema shvatanju sudske prakse, izmakla korist predstavlja neostvarenu imovinsku vrednost, bez obzira da li bi se pojavila u novčanom ili naturalnom obliku i bez obzira na osnov po kome bi bila ostvarena. Izmakla korist može nastati zbog oštećenja stvari u obliku gubitka prirodnih i civilnih plodova koji su izmakli oštećenom. Nastavite sa čitanjem Naknada štete u vidu izmakle koristi

E-Registracija osnivanja privrednih društava u Srbiji

Prema odredbama člana 9. stav 2. Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre („Sl. glasnik RS“, br. 99/2011, 83/2014, 31/2019 i 105/2021) počev od 17. maja 2023. godine registraciona prijava osnivanja privrednog društva, i to društva sa ograničenom odgovornošću (DOO), akcionarskog društva (AD), komanditnog društva (KD) I ortačkog društva (OD) se Registru privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije može podneti ISKLJUČIVO ELEKTRONSKIM PUTEM.

E-Registracija osnivanja privrednih društava se realizuje u aplikaciji Agencije za privredne registre Republike Srbije.

E-Registracija osnivanja privrednog dtuštva u Srbiji obuhvata:

  • podnošenje elektronske prijave putem posebne aplikacije,
  • prilaganje elektronskih dokumenata potpisanih kvalifikovanim sertifikatom, kao i
  • plaćanje naknade za registraciju osnivanja platnom karticom.

Podnošenje elektronske prijave osnivanja privrednog društva

E-Registracija osnivanja privrednog društva počinje podnošenjem elektronske prijave osnivanja privrednog društva Registru privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije putem korisničke aplikacije za prijem elektronske prijave kojom se obezbeđuje prijem elektronskih dokumenata i dokaza o uplati naknade za registraciju.
Nastavite sa čitanjem E-Registracija osnivanja privrednih društava u Srbiji