Osnivački akt privrednog društva

Zakon o privrednim društvima

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima osnivački akt je konstitutivni akt društva koji ima formu odluke o osnivanju, ako društvo osniva jedno lice, ili ugovora o osnivanju, ako društvo osniva više lica.

Prilikom osnivanja društva, potpisi na osnivačkom aktu overavaju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje overa potpisa.

U ortačkom društvu, komanditnom društvu i društvu s ograničenom odgovornošću osnivački akt sadrži odredbe kojima se uređuje upravljanje društvom i druga pitanja u skladu sa Zakonom o privrednim društvima za svaku pojedinu pravnu formu društva.

Akcionarsko društvo ima osnivački akt, kao i statut kojim se uređuje upravljanje društvom i druga pitanja u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.

Lice koje naknadno pristupi društvu osnivački akt društva, odnosno statut društva obavezuje od dana sticanja svojstva člana društva u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.

Osnivački akt i statut sačinjavaju se u pisanoj formi i registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.

Izmene osnivačkog akta i statuta

Osnivački akt ortačkog društva, komanditnog društva i društva s ograničenom odgovornošću menja se odlukom ortaka, komanditora i komplementara, odnosno skupštine, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.

Odluku potpisuju članovi društva koji su za nju glasali, a ta odluka overava se u skladu sa zakonom kojim se uređuje overa potpisa, ako je to predviđeno osnivačkim aktom i ako je ta obaveza registrovana u skladu sa zakonom o registraciji.

Osnivački akt akcionarskog društva ne menja se.

Statut akcionarskog društva menja se odlukom skupštine, odnosno drugog organa određenog Zakonom o privrednim društvima, u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima.

Zakonski zastupnik društva je u obavezi da nakon svake izmene osnivačkog akta, odnosno statuta sačini i potpiše prečišćeni tekst tih dokumenata.

Izmene osnivačkog akta i statuta, kao i prečišćeni tekstovi tih dokumenata nakon svake takve izmene, registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.

Ništavost osnivačkog akta

Osnivački akt je ništav ako:

  • nema formu propisanu Zakonom o privrednim društvima
  • delatnost društva koja se navodi u osnivačkom aktu suprotna prinudnim propisima ili javnom poretku
  • ne sadrži odredbe o poslovnom imenu društva, ulozima članova, iznosu osnovnog kapitala ili pretežnoj delatnosti društva
  • su svi potpisnici, u trenutku zaključenja osnivačkog akta, bili pravno ili poslovno nesposobni.

Osim iz razloga propisanih u stavu 1. člana 13. Zakona o privrednim društvima, osnivački akt ne može se oglasiti ništavim po drugom osnovu.

Ništavost osnivačkog akta utvrđuje nadležni sud. Ako razlozi ništavosti ne budu otklonjeni do zaključenja glavne rasprave, sud će presudom utvrditi ništavost osnivačkog akta.

Ako je privredno društvo registrovano, presudu kojom se utvrđuje ništavost osnivačkog akta društva sud po pravnosnažnosti dostavlja registru privrednih subjekata, radi pokretanja postupka prinudne likvidacije društva u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.

Ništavost osnivačkog akta društva nema dejstvo na pravne poslove društva sa savesnim trećim licima.

Komanditori, članovi društva s ograničenom odgovornošću i akcionari dužni su da uplate, odnosno unesu upisani kapital i izvrše druge obaveze preuzete prema društvu, u meri u kojoj je to potrebno radi izmirenja obaveza društva prema savesnim trećim licima.

Ortaci i komplementari odgovaraju solidarno i neograničeno za obaveze društva prema savesnim trećim licima.

Povraćaj troškova u vezi sa osnivanjem društva

Društvo može članovima izvršiti povraćaj troškova u vezi sa osnivanjem društva isključivo ako je to predviđeno osnivačkim aktom. Osnivačkim aktom se mora odrediti ili proceniti iznos tih troškova.

Saznajte više:
Pravni okvir za osnivanje firme »
Promena pravne forme privrednog društva i statusne promene »
Promena osnovnog kapitala »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

2 komentara

  1. Jelena Stankovic

    Postovana,
    molim Vas za savet u vezi registracije doo. Osnivač unosi i novčani i nenovčani deo u društvo. U Osnivačkom aktu je navedeno da osnovni kapital čini samo novčani deo kapitala, a kod uloga člana društva (jednočlano društvo) stoji da je uneo i novčani i nenovčani kapital (radi se o zemljišu tj. pravu vlasništva na zemljištu). Obzirom na neusaglašenost osnovnog i unetog kapitala u Osnivačkom aktu APR nas je odbio.
    Moje pitanje je da li se može ( i ukoliko može u kojoj formi) dostaviti Aneks Osnivačkog akta kao ispravka (tj.dopuna), jer je po overi Notara prenos vlasništva, već prosleđen u katastar i čeka na dalju obradu.
    Hvala unapred.
    Srdačan pozdrav,
    Jelena S.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Jelena,

      Aneksom osnivačkog akta možete vršiti sve izmene i dopune, uključujući i izmene i dopune koje se tiču osnovnog kapitala. Da li je potrebno overiti i Aneks osnivačkog akta kod javnog beležnika zavisi od toga da li je obaveza overe Aneksa osnivačkog akta predviđena osnivačkim aktom.

Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
Zakon o zadužbinama i fondacijama

Osnivanje zadužbina i fondacija

Zakonom o zadužbinama i fondacijama („Sl. glasnik RS“, br. 88/2010, 99/2011 – dr. zakon i 44/2018 – dr. zakon) (u daljem tekstu: Zakon o zadužbinama i fondacijama) uređuje se osnivanje i pravni položaj zadužbina i fondacija, imovina, unutrašnja organizacija, upis i brisanje iz registra, delatnost, statusne promene, nadzor nad radom zadužbina i fondacija, prestanak rada,…
Više informacija »
Zakon o radu

Ugovor sa direktorom koji je strani državljanin

Kada su u pitanju specifične industrije, koje su orijentisane na međunarodno ili određeno strano tržište, kompanije se često odlučuju za angažovanje stranog državljanina na funkciju direktora. Neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju prilikom donošenja odluke o izboru direktora su: Da li mogu slobodno da odlučim da li će direktor biti domaći ili strani državljanin?…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Neophodni uslovi za registraciju poliklinike

Poliklinika, kao privatna praksa, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US – dalje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti) se osniva za najmanje dve različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine. Osim odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 –…
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice omogućava stranim državljanima da zakonito žive u Republici Srbiji zajedno sa članovima svoje porodice. Ovaj osnov boravka ima poseban značaj jer štiti pravo na porodični život, koje je priznato kako domaćim propisima, tako i međunarodnim standardima, i sprečava da porodice budu razdvojene zbog administrativnih, viznih ili imigracionih…
Više informacija »
Zakon o patentima

Priznavanje prava prvenstva prijavi za zaštitu pronalaska

Priznavanje prava prvenstva prijavi za zaštitu pronalska se utvđuje u postupku koji sprovodi Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije, kao nadležni organ, u skladu sa odredbama Zakona o patentima („Sl. glasnik RS“, br. 99/2011, 113/2017 – dr. zakon, 95/2018, 66/2019 i 123/2021) (u daljem tekstu: Zakon o patentima) Utvrđivanje datuma prvenstva, kao datuma podnešenja prijave…
Više informacija »
Zakon o jakim alkoholnim pićima

Zakonski uslovi za proizvodnju jakih alkoholnih pića

U pozitivnom pravu Republike Srbije proizvodnja i promet jakih alkoholnih pića regulisani su: Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015), Zakon o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019), Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019), Pravilnikom o sadržini i načinu vođenja podrumarske evidencije („Sl. glasnik RS“, br. 102/2016…
Više informacija »