Naplata potraživanja od dužnika u blokadi

Zakon o obavljanju plaćanja pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica

U uslovima globalne finansijske krize raste rizik od nenaplativosti potraživanja. Rizik te vrste pre svega zavisi od visine pojedinačnog potraživanja, rokova plaćanja, ekonomskih i političkih uslova u državi, kao i od boniteta i kreditne sposobnosti samog dužnika.

Nastupanje nesposobnosti dužnika da izvršava svoje novčane obaveze usled blokade poslovnih računa predstavlja jedan od najvećih rizika, čija realizacija može da ima za posledicu stečaj dužnika, ali u nekim slučajevima može predstavljati i uzrok bankrotstva poverioca.

Odgovore na neka od pitanja, koja se tiču mogućnosti naplate potraživanja od dužnika, koji je u blokadi možete naći u ovom tekstu.

***

Pravne posledice blokade računa uređuje Zakon o obavljanju plaćanja pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica koja ne obavljaju delatnost.

Članom 5. stav 2. Zakona o obavljanju plaćanja pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica koja ne obavljaju delatnost propisana je zabrana dužniku u blokadi da svoje novčane obaveze izmiruje na bilo koji način, uključujući i zaključenje različitih ugovora, kojima se menja poverilac odnosno dužnik u određenom obligacionom odnosu (asignacija, cesija, pristupanje dugu, preuzimanje duga, ustupanje duga i dr.), prebijanjem (kompenzacija) i na drugi način u skladu sa zakonom.

To znači da dužnik u blokadi ne bi mogao da zaključi bilo koji ugovor kojim se predviđa da će npr. treće lice izmiriti njegovu obavezu, da će prebiti svoja dugovanja prema poveriocu sa potraživanjima koja ima prema njemu i slično.

Izuzetak od navedene zabrane je propisan članom 19. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji prema kome privredni subjekt, čiji su računi blokirani radi izvršenja prinudne naplate, može izmirivati svoje novčane obaveze zaključivanjem različitih ugovora i preduzimanjem drugih pravnih poslova isključivo radi ispunjenja obaveza po osnovu javnih prihoda na koje se taj zakon primenjuje.

Znači da je dozvoljeno zaključiti neki od ugovora kojim će se postići efekat izmirenja novčanih obaveza po osnovu javnih prihoda.

Treba naglasiti da se pravna i poslovna sposobnost privrednog subjekta u blokadi ne ograničavaju, što znači ni mogućnost zaključenja ugovora i nastavka obavljanja delatnosti. Ono što mu je zabranjeno jeste izmirenje novčanih obaveza prema drugim subjektima (osim subjekta u čiju korist su mu računi blokirani) za vreme dok blokada traje, ali ne i zaključenje ugovora koji ne proizvode dejstvo izmirenja novčanih obaveza za vreme blokade. Tako na primer nije zabranjeno da dužnik u blokadi ugovori da mu poverilac u čiju korist su mu računi blokirani oprašta deo duga, otpisuje zastarela potraživanja, da mu produžava rokove plaćanje i slično.

Dužnik čiji su računi u blokadi može bez izuzetka da izmiruje svoje nenovčane obaveze prema svojim poveriocima.

Sankcije za pravna lica i preduzetnike, zbog nepoštovanja zakonom propisane zabrane

Odredbama Zakona o obavljanju plaćanja pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica koja ne obavljaju delatnost („Sl. glasnik RS“, br. 68/2015) propisana je za pravno lice i za odgovorno lice u pravnom licu, kao i za preduzetnika novčana kazna za prekršaj ako su računi pravnog lica i preduzetnika u trenutku plaćanja blokirani radi izvršenja prinudne naplate, a novčane obaveze izmiruju suprotno članu 5. stav 2. navedenog zakona.

Visina novčane kazne za prekšaj nije ista za pravno lice, za odgovorno lice u pravnom licu i za preduzetnika. Pravno lice može biti kažnjeno za prekršaj novčanom kaznom od 50.000 do 2.000.000 dinara, odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 150.000 dinara, a preduzetnik novčanom kaznom od 10.000 do 500.000 dinara.

Namirenje potraživanja poveriocu od strane trećeg lica

Iz ugla trećeg lica, trećem licu nije zabranjeno da sa poveriocem zaključi ugovor kojim će biti predviđeno da će treće lice izmiriti obavezu privrednog društva, koje je u blokadi. Bitno je da u zaključenju tog ugovora ne učestvuje i privredno društvo koje je u blokadi.

Kada izmiri obavezu privrednog društva, potraživanje poverioca prelazi na to treće lice po samom zakonu, ali i rizik. Moguće da privredno društvo ne bude u stanju da ikada nadoknadi trećem licu ono što je on izmirio poveriocu društva, da ode u stečaj i da to potraživanje ostane nenaplaćeno.

Sa trećim licem koji želi da izmiri obaveze privrednog društva može biti zaključen ugovor, ali čak i da ne bude zaključen, već da treće lice jednostavno izmiri obavezu (delom ili u celosti) u skladu sa članom 296. Zakona o obligacionim odnosima, treće lice ima pravo regresa od privrednog društva po samom zakonu u smislu člana 299. Zakona o obligacionim odnosima. Ipak, celishodnije je zaključiti ugovor.

To bi bio ugovor o izmirenju obaveza trećeg lica koji bi zaključili poverilac i treće lice u kome bi bilo navedeno da treće lice prihvata izmirenje obaveza tog društva (specificirano na koje se obaveze odnosi i u kom iznosu), kao i da po izvršenju plaćanja potraživanje poverioca prelazi na treće lice u iznosu u kome je on izvršio plaćanje.

Založno pravo na imovini dužnika u blokadi i naplata potraživanja

Kako nije zabranjeno raspolagati dobrima i ispunjavati nenovčane obaveze, nije zabranjeno ni zasnivanje založnog prava na stvarima, koje pripadaju dužniku, zbog činjenice blokade računa.

Međutim, ako ne postoji valjan razlog zbog koga dužnik u blokadi garantuje za ispunjenje tuđih obaveza svojom imovinom, to na prvi pogled liči na zloupotrebu, odnosno nameru oštećenja poverilaca i može biti sankcionisano na osnovu odredbi Zakona o privrednim društvima i na osnovu odredbi Krivičnog zakonika.

Ako bi se utvrdilo da dužnik zasniva založno pravo sa namerom da se oštete poverioci to bi moglo biti sankcionisano primenom člana 18. Zakona o privrednim društvima preko instituta probijanja pravne ličnosti.

Zavisno od okolnosti i posledica, pomenute radnje opterećivanja imovine preduzete sa ciljem oštećivanja poverilaca mogu doprineti stvaranju uslova za postojanje sledećih krivičnih dela, shodno Krivičnom zakoniku:

  1. Prouzrokovanje stečaja (član 232.);
  2. Prouzrokovanje lažnog stečaja (član 232a);
  3. Oštećenje poverilaca (član 233.).

Takođe imajući u vidu da jednu od bitnih karakteristika ove vrste pravnog posla predstavlja činjenica da je, u momentu zaključenja ugovora o zalozi, nemogućnost isplate potraživanja o dospelosti buduća i neizvesna okolnost od koje zavisi eventualna naplata založnog poverioca iz predmeta zaloge, zaključenje ugovora o zalozi, u trenutku kada je nemogućnost založnog dužnika da izvrši svoju obavezu iz osnovnog posla sasvim izvesna, u suprotnosti je sa prirodom ovog pravnog posla.

Ako dužnik u blokadi opterećuje svoju imovinu založnim pravom zbog sopstvenih obaveza (npr. ako je dobio kredit od banke i po osnovu kredita založio nepokretnost, a kredit će biti iskorišćen upravo radi namirenja poverilaca), takvo opterećivanje nije nedozvoljeno.

Ažurirano: 30. 9. 2025.

Saznajte više:
Predmet založnog prava »
Prinudna naplata sa računa klijenta »
Ugovor o preuzimanju duga »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

42 komentara

  1. Saša

    Poštovani,
    Da li izvršitelj može da mi blokira račun od firme DOO čiji sam vlasnik i osnivač?
    Imao sam dug kao fizičko lice i izvršitelj mi je blokirao privatni račun, na osnovu neke presude a nikada nisam dobio poziv za sud ni ništa?
    Zanima me da li sme da mi blokira firmu?
    Hvala unapred

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Saša,

      S obzirom na činjenicu da je imovina DOO odvojena od imovnine vlasnika i osnivača, iz imovine DOO mogu da se naplate samo dugovi DOO,a ne i dugovi vlasnika i osnivača DOO.

  2. MM

    Postovani,
    Vlasnik sam PR radnje. Sada slucajno vidim da mi je PR u blokadi od aprila ( nisam imala uplate na racun), za neki smesan iznos. Kako mogu videti ko taj novac potrazuje, jer se bavim online casovima (dakle nemam dobavljace, prema kojima mogu da dugujem nesto)?

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani,

      Možete se obratiti Službi za prinudnu naplatu u Kragujevcu sa zahtevom da Vas obavesti o osnovu blokade računa Vaše preduzetničke radnje (PR).

  3. Ivan

    Postovani/a ,
    da li izvrsitelj moze da blokira racun d.o.o firme u kojoj sam osnivac i zaposleni ili moze da blokira samo privatni racun na koji uplacujem svoju zaradu .Dugovanja sam napravio kao fizicko lice davno pre osnivanja d.o.o firme ,u pitanju su potrazivanja u vidu kredita ka bankama.Hvala

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Ivane,

      Računi doo ne mogu da budu blokirani radi naplate Vaših privatnih dugova kao fizičkog lica.

  4. Snežans

    Poštovana,
    Imam preduzeće DOO, koje je oko osam godina u blokadi. Ono se vodi na mene, a ja radim u drugoj firmi. Da li može da se vrši naplata preko mog tekućeg računa odnosno od moje plate?
    Unapred hvala!

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Snežana,

      Osnivač DOO ne odgovara svojom privatnom imovinom za obaveze DOO. To znači da se svi dugovi DOO mogu naplatiti samo iz imovine DOO,što uključuje i novčana sredstva na računima DOO, a ne i iz Vaše lične zarade.

  5. Darko

    Postovana,
    Preduzece u kome sam radio, a koje je u blokadi, mi nije uplatilo radni staz. Preduzece sam tuzio i imam pravosnaznu presudu.
    Isti osnivac preduzeca u koje je blokadi, je osnovao novo preduzece koje funkcionise normalno. Da li mogu da tuzim za radni staz novo preduzece, s obzirom da je osnivac i 100% vlasnik oba preduzeca isto lice i da se oba preduzeca bave istom delatnoscu?

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Darko,

      Ne postoje zakonski uslovi da dug utvrđen pravosnažnom presudom od druge firme koju je osnovao isti osnivač i koja se bavi istom delatnošću.

  6. Vojislav Vojinovic

    postovani
    Doo koje je izgubilo spor treba da nam uplati sudske troskove u iznosu od 277.440.00 dinara.
    Drustvo koje treba da nam uplati sudske troskove je u blokadi od 2007.godine.
    Dobili smo obavestenje da su nam uplatili u sudski depozit kod privrednog suda.
    Kad smo proverili oni nisu uplatili vec je za njih uplatilo drugo pravno lice,
    Mi ne zelimo da podignemo novac iz razloga sto su oni u blokadi i samim tim i mi u;estvujemo u prekrsaju.
    Sta nam je dalje ciniti i da li je to prekrsaj sto je ya njih uplatilo drugo pravno lice.
    Pozdrav

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Vojislave,

      Pravilno ste postupili što niste podigli novac koje je uplatilo drugo pravno lice na ime sudskih troškova. Jedina mogućnost je da u postupku prinudne naplate zahtevate naplatu duga popisom i prodajom pokretnih stvari u vlasništvu dužnika, prodajom nepokretnosti u vlasništvu dužnika ili na neki od drugih načina koji su propisani Zakonom o izvršenju i obezbeđenju, a nisu naplata preko računa dužnika.

  7. boris

    Postovani , da li firma koja je u blokadi ( na sajtu NBS ) na osnovu prinudne naplate moze da promeni vlasnika i direktora? Unapred Hvala!

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Borise,

      Postoji mogućnost da firma koja je u blokadi promeni vlasnika i direktora.

  8. Mirjana Todorovic

    postovani

    molila bih Vas za savet.
    Kako da postupim kada mi preduzece koje je blokirano, duguje veliki iznos tj njihovo preduzece duguje mom preduzecu. Oni su osnovali tj vec su imali jos jedno preduzece koje je ugovorom preuzelo dug predhodnog i obavezalo se da vrsi mesecno isplatu u narednih godinu dana kako bi isplatilo dug prema mom preduzecu.Sada je i to novo preduzece u blokadi. Ja imam fakture za robu koju su uzimali i ugovor o preuzimanju duga.
    Sta ja sada treba da radim i sta mogu da uradim. Dug je oko milion dinara.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Mirjana,
      Svoj dug možete prinudno naplatiti putem nekog drugog sredstva izvršenja, koji je predviđen Zakonom o izvršnom postupku, ukoliko Vaš dužnik raspolaže pokretnom ili nepokretnom imovinom iz čije vrednosti biste mogli da naplatite Vaš dug.

  9. Dejan

    Postovani,
    Stambena zajednica je utuzena za raskid ugovora u vezi nadgradnje. Pokrenut je izvrsni postupak i od tada na glavni dug od 180000 sada je sa kamatom 306000. Molim vas za misljenje da li taj dug zastareva za tri godine sto ce biti u januaru 2020 ili se pre proteka od tri godine moze traziti obnavlajnje postupka.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Dejane,
      Pokretanjem sudskog postupka radi naplate duga po osnovu raskida ugovora u iznosu od 180.000 RSD došlo je do prekida zastarelosti i dok traje izvršni postupak naplate ne postoji mogućnost zastareslosti duga stambene zajednice.

  10. Milan

    Postovani
    Doo u blokadi sudskim resenjem osnivac jednoclani 100 % u slucaju prinudne likvidacije i brisanja dali obaveza prelazi na osnivaca i njegovu imovinu.
    Pozdrav

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Milane,
      U slučaju prinudne likvidacije i brisanja DOO, osniači DDO obgovaraju za obaveze do visine primljenog iznosa iz likvidacionog ostatka.Potraživanja poverilaca društva prema članovima društva zastarevaju u roku od tri godine od dana brisanja društva iz registra.

  11. Petar N.

    Postovani

    01.04.2019 sam dobio resenje o raskidu radnog odnosa gde sam prglasen tehnoloskim viskom. Dobio sam takodje i resenje o naknadi koja treba da mi bude isplacena na ime otpremnine kao i naknadi za neiskoristeni godisnji odmor.
    Do danas nista od ova dva iznosa mi nije uplaceno. Trenutno je firma u blokadi (provereno na site-u NBS).
    Da li ove dve naknadu mogu da mi se isplate putem cesije ili asignacije ?

    Jos jedno pitanje: da li sam napravio gresku potpisavsi dokument o raskidu radnog odnosa kao tehnoloski visak, a da mi pri tom toga dana nije uplacena kompletna suma koju je firma bila duzna da mi plati (sto koliko sada znam po zakonu je bila u obavezi) ?

    Hvala unapred na odgovoru.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Petre, Ne postoji zakonska mogućnost da Vam se dug na ime otpremnine i naknade za neiskorišćeni godišnji odmor isplati putem cesije ili asignacije. Potpisivanjem dokumenta o raskidu radnog odnosa iz razloga što ste proglašeni tehnološkim viškom nije prestala obaveza firme da Vam isplati celokupan iznos na ime otpremnine i naknade za neiskorišćeni godišnji odmor.

  12. jela

    postovani da li izvrsitelj moze da se okomi na licnu imovinu ili stan i nnamestaj ako je ppreduzetnik u blokadi i u u fazi mirovan ja?

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana,

      S obzirom da preduzetnik za obaveze koje nastanu u toku poslovanja odgovara celokupnom svojom imovinom, naplata Vaših dugova može da se realizuje i prodajom Vaše lične imovine u koju se ubrajaju i stan i nameštaj.

  13. slavica

    Postovana,
    kako mogu ostvatiti pravo na zdravsveno osiguranje, kada mi je preduzece blokirano ,a kojeg sam ja vlasnik i u radnom odnosu , a zbog ne placanja poreza i doprinosa mi nije overena zdravstena knjizica?
    Hvala.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Slavice,

      Jedini način da ostvarite pravo na zdravstveno osiguranje i overite zdravstvenu knjižicu je da platite dospeli dug na osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje.

  14. slavica

    Postovana,
    zaboravila sam pitati i sledece: da li ja kao osnivac DOO , odgovaram svojom LICNOM imovinom? Hvala.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Slavice,

      Kao osnivač DOO ne odgovarate za obaveze DOO svojom ličnom imoivnom.

  15. slavica

    Postovana,
    kako je preduzece DOO kojeg sam ja osnivac, od skoro u blokadi, moje pitanje je da li se ja mogu negde drugde zaposliti, jer nazalost ne vidim deblokadu u skorije vreme?
    Hvala.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Slavice,

      Možete da zasnujete radni odnos u nekoj drugoj kompaniji, ukoliko niste zaposleni sa punim radnim vremenom u DOO, čiji ste osnivač.

  16. Miljojko Kanjevav

    Poštovana, Firma u kojoj sam radio je blokirana sudskim rešenjem o prinudnom naplati koju sam dobio preko sufa za nepravilno isplaćen tehnološki višak. Firma tu obavezu ne želi da plati i po blokadom je. Ide se na zatvaranje firme i prebacivanje radnika u drugo povezano pravno lice. Da li se rešenje može naplatiti od osnivača, tj povezanog pravno lica. S poštovanjem, Miljojko.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Milojko,

      Vaše potraživanje koje je utvrđeno sudskim rešenjem, može da bude naplaćeno samo od privrednog društva, koje je u sudskom rešenju navedeno kao tuženi odnosno dužnik i koje je tim rešenjem obavezano da Vam plati potraživanje i troškove sudskog postupka.

  17. Mimi

    Kada zapravo izvrsitelj moze da naplati dugovanja, npr da li prethodno treba da obavesti ili samo da skine novac sa racuna..tj.direktno iz firme preko administrativne zabrane? Hvaala..Pozdrav..Ne znam koliko sam bila jasna

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana,

      Javni izvršitelj ne može da naplati dugovanja bez prethodnog dostavljanja odgovarajućih odluka,čije je donošenje propisano Zakonom o izvršenju i obezbeđenju, dužniku.

  18. Olivera

    Postovana,

    Imala sam firmu doo,koju sam posle razvoda prodala.Firma je imala kredit kod banke,koji sam ja placala.Ostalo je 1800 e duga prema banci,koji sam u obavezi kao jemac da izmirim,ali nisam u mogucnosti.
    Trenutno sam ne zaposlena,i samohrani sam roditelj.Interesuje me kakav je postupak prinudne naplate?
    Firma koju sam prodala je sada u blokadi zbog loseg poslovanja novog vlasnika.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Olivera,

      Vaš dug se može prinudno naplatiti samo iz Vaše lične imovine i ličnih prihoda ukoliko ih imate.

    2. Jovic Ljiljana

      Postovani imam potrazivanja od firme Pik Zemun u stecaju.Postoji li mogucnost da se naplati potrazivanja za zarade,imam 730.000 din presudu od stecajnog suda.Moj.kon.tel.0631715798 Hvala

      1. Dragana Đorđević

        Poštovana Ljiljana,

        Mogućnost naplate Vašeg potraživanja na ime neisplaćenih zarada isključivo zavisi od postojanja imovine privrednog društva PIK ZEMUN iz koje bi ste mogli da naplatite potraživanje, kao i od činjenice da li je vrednost imovine odnsno stečajne mase privrednog društva PIK ZEMUN dovoljna da svi poverioci naplate svoja potraživanja u celini.

  19. Gordana

    Postovana,
    Da li se moze vrsiti prinudna naplata sa racuna (od strane izvrsitelja) koji je vec blokiran od strane drugog izvrsitelja?
    Dakle, da li vise izvrsitelja moze blokirati jedan racun?

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Gordana,

      Postoji mogućnost da se sprovede prinudna naplata sa računa dužnika od strane više javnih izvršitelja, ali ne istovremeno.

      1. Dejan

        Postovana,
        Kako platiti likvidacionom upravniku doprinose ,obzirom da je zapoceo
        postupak likvidacije i ziro racun nije u funkciji? Da li treba otvoriti novi
        likvidacioni racun?
        Dejan

      2. Dragana Đorđević

        Poštovani Dejane,

        Pre svega pokretanje likvidacije privrednog društva nema za posledicu gašenje računa privrednog društva. Možete kod poslovne banke otvoriti novi račun privrednog društva u likvidaciji.

Zakon o radu

Ugovor sa direktorom koji je strani državljanin

Kada su u pitanju specifične industrije, koje su orijentisane na međunarodno ili određeno strano tržište, kompanije se često odlučuju za angažovanje stranog državljanina na funkciju direktora. Neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju prilikom donošenja odluke o izboru direktora su: Da li mogu slobodno da odlučim da li će direktor biti domaći ili strani državljanin?…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Neophodni uslovi za registraciju poliklinike

Poliklinika, kao privatna praksa, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US – dalje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti) se osniva za najmanje dve različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine. Osim odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 –…
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice omogućava stranim državljanima da zakonito žive u Republici Srbiji zajedno sa članovima svoje porodice. Ovaj osnov boravka ima poseban značaj jer štiti pravo na porodični život, koje je priznato kako domaćim propisima, tako i međunarodnim standardima, i sprečava da porodice budu razdvojene zbog administrativnih, viznih ili imigracionih…
Više informacija »
Zakon o patentima

Priznavanje prava prvenstva prijavi za zaštitu pronalaska

Priznavanje prava prvenstva prijavi za zaštitu pronalska se utvđuje u postupku koji sprovodi Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije, kao nadležni organ, u skladu sa odredbama Zakona o patentima („Sl. glasnik RS“, br. 99/2011, 113/2017 – dr. zakon, 95/2018, 66/2019 i 123/2021) (u daljem tekstu: Zakon o patentima) Utvrđivanje datuma prvenstva, kao datuma podnešenja prijave…
Više informacija »
Zakon o jakim alkoholnim pićima

Zakonski uslovi za proizvodnju jakih alkoholnih pića

U pozitivnom pravu Republike Srbije proizvodnja i promet jakih alkoholnih pića regulisani su: Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015), Zakon o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019), Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019), Pravilnikom o sadržini i načinu vođenja podrumarske evidencije („Sl. glasnik RS“, br. 102/2016…
Više informacija »
Zakon o strancima

Zahtev za izdavanje vize za kraći boravak (VIZA C)

Viza je odobrenje za ulazak, boravak ili tranzit koje stranac pribavlja pre ulaska na teritoriju Republike Srbije. Viza se izdaje u elektronskom formatu, a može biti biti izdata i u obliku nalepnice koja se utiskuje u putnu ispravu stranca. Prema odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023) vrste viza su:…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Statusna promena izdvajanje uz osnivanje

Statusne promene su takve promene u organizaciji privrednog društva koje su zbog svog značaja i složenosti posebno uređene Zakonom o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018, 91/2019, 109/2021 i 19/2025) (u daljem tekstu: Zakona o privrednim društvima). Statusnom promenom se društvo prenosilac reorganizuje tako što na…
Više informacija »
Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika

Centralna evidencija stvarnih vlasnika

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) uređuje se uspostavljanje, sadržina, osnovi evidentiranja i način vođenja Centralne evidencije stvarnih vlasnika pravnih lica, drugih subjekata registrovanih u Republici Srbiji u skladu sa zakonom, trastova i pravnih odnosa sličnih trastu, za koje postoji obaveza evidentiranja stvarnih vlasnika u skladu…
Više informacija »