Obaveze sa više dužnika ili poverilaca

Odredbama Zakona o obligacionim odnosima regulisana su pravila izvršenja obaveza sa više dužnika ili poverilaca. Kod izvršenja obaveza sa više dužnika ili poverilaca značajna je podela obaveza na deljive i nedeljive, jer zavisno od ove podele utvrđuju se međusobni odnosi i obaveze između dužnika ili poverilaca vezano za izvršenje obaveza.

Deljive obaveze

Deljenje obaveze i potraživanja

Obaveza je deljiva ako se ono što se duguje može podeliti i ispuniti u delovima koji imaju ista svojstva kao i ceo predmet, i ako ono tom podelom ne gubi ništa od svoje vrednosti, inače obaveza je nedeljiva.

Kad u nekoj deljivoj obavezi ima više dužnika, obaveza se deli među njima na jednake delove, ako nije određena drukčija podela, i svaki od njih odgovara za svoj deo obaveze. Nastavite sa čitanjem Obaveze sa više dužnika ili poverilaca

Ugovor o zalozi

Pojam, predmet i uslovi za punovažnost ugovora o zalozi, prava i obaveze zalogodavca i zalogoprimca, kao i druga bitna pitanja regulisana su odredbama članova 966.-996. Zakona o obligacionim odnosima.

Ugovorom o zalozi obavezuje se dužnik ili neko treći (zalogodavac) prema poveriocu (zalogoprimcu) da mu preda neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo svojine da bi se pre ostalih poverilaca mogao naplatiti iz njene vrednosti, ako mu potraživanje ne bude isplaćeno o dospelosti, a poverilac se obavezuje da primljenu stvar čuva i po prestanku svog potraživanja vrati neoštećenu zalogodavcu.

Za zaključenje punovažnog ugovora o zalozi potrebno je da zalogodavac ima sposobnost za raspolaganje stvarima koje daje u zalogu.

Zalogoprimac stiče založno pravo kad mu stvar koja je predmet ugovora bude predata.

Ugovor o zalozi može biti zaključen o stvari koja je već založena nekome. U tom slučaju založno pravo nastaje kad zalogodavac obavesti poverioca kod koga se stvar nalazi o zaključenju ugovora o zalozi sa drugim poveriocem i naloži mu da po naplati svog potraživanja preda stvar ovome. Nastavite sa čitanjem Ugovor o zalozi

Naknada štete zbog promene cene

Šteta zbog promene cene može nastati kao posledica zadocnjenja u izvršenju ugovorom ustanovljene novčane obaveze, odnosno raskida ugovora ili zbog docnje u izvršenju obaveze određene pravnosnažnom odlukom i može se ostvariti samo na način i pod uslovima propisanim posebnim odredbama Zakona o obligacinoim odnosima.

Naknada štete zbog docnje u izvršenju novčane obaveze

U slučaju docnje ispunjenju ugovornom ustanovljene novčane obaveze dužnik pored glavnice duguje poveriocu i zateznu kamatu,

Poverilac ima pravo na zateznu kamatu bez obzira na to da li je pretrpeo kakvu štetu zbog dužnikove docnje.

Zatezna kamata predstavlja zakonsku sankciju dužničke docnje u ispunjenju ugovornom ustanovljene novčane obaveze, koja je propsiana imperativnim odrebama člana 278. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima. Nastavite sa čitanjem Naknada štete zbog promene cene