Ugovor o zalozi

Pojam, predmet i uslovi za punovažnost ugovora o zalozi, prava i obaveze zalogodavca i zalogoprimca, kao i druga bitna pitanja regulisana su odredbama članova 966.-996. Zakona o obligacionim odnosima.

Ugovorom o zalozi obavezuje se dužnik ili neko treći (zalogodavac) prema poveriocu (zalogoprimcu) da mu preda neku pokretnu stvar na kojoj postoji pravo svojine da bi se pre ostalih poverilaca mogao naplatiti iz njene vrednosti, ako mu potraživanje ne bude isplaćeno o dospelosti, a poverilac se obavezuje da primljenu stvar čuva i po prestanku svog potraživanja vrati neoštećenu zalogodavcu.

Za zaključenje punovažnog ugovora o zalozi potrebno je da zalogodavac ima sposobnost za raspolaganje stvarima koje daje u zalogu.

Zalogoprimac stiče založno pravo kad mu stvar koja je predmet ugovora bude predata.

Ugovor o zalozi može biti zaključen o stvari koja je već založena nekome. U tom slučaju založno pravo nastaje kad zalogodavac obavesti poverioca kod koga se stvar nalazi o zaključenju ugovora o zalozi sa drugim poveriocem i naloži mu da po naplati svog potraživanja preda stvar ovome. Nastavite sa čitanjem Ugovor o zalozi

Naknada štete zbog promene cene

Šteta zbog promene cene može nastati kao posledica zadocnjenja u izvršenju ugovorom ustanovljene novčane obaveze, odnosno raskida ugovora ili zbog docnje u izvršenju obaveze određene pravnosnažnom odlukom i može se ostvariti samo na način i pod uslovima propisanim posebnim odredbama Zakona o obligacinoim odnosima.

Naknada štete zbog docnje u izvršenju novčane obaveze

U slučaju docnje ispunjenju ugovornom ustanovljene novčane obaveze dužnik pored glavnice duguje poveriocu i zateznu kamatu,

Poverilac ima pravo na zateznu kamatu bez obzira na to da li je pretrpeo kakvu štetu zbog dužnikove docnje.

Zatezna kamata predstavlja zakonsku sankciju dužničke docnje u ispunjenju ugovornom ustanovljene novčane obaveze, koja je propsiana imperativnim odrebama člana 278. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima. Nastavite sa čitanjem Naknada štete zbog promene cene

Turistička agencija

Uslovi za rad turističkih agencija u Srbiji su regulisani Zakonom o turizmu („Sl. glasnik RS“, br. 17/2019) i podzakonskim aktima, kao i Zakonom o ugostiteljstvu („Sl. glasnik RS“, br. 17/2019).

Zakonom o ugostiteljstvu („Sl. glasnik RS“, br. 17/2019) uveden je centralni informacioni sistem u oblasti ugostiteljstva i turizma (E-turista), kao jedinstven i centralizovan elektronski informacioni sistem, koji sadrži sve relevantne podatke o pružaocima usluge smeštaja i objektima za smeštaj, preko koga se vrši njihova evidencija i unose drugi podaci proistekli iz obavljanja ugostiteljske, nautičke i lovnoturističke, odnosno turističke delatnosti (CIS).

Odredbama člana 67. Stav 7. Zakona o turizmu („Sl. glasnik RS“, br. 17/2019) utvrđena je dužnost turističkih agencija da unose podatke iz evidencije u centralni informacioni sistem u oblasti ugostiteljstva i turizma, u skladu sa zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo.

Pravilnik o načinu unošenja, rada, vođenja i korišćenja centralnog informacionog sistema i njegovoj sadržini i vrsti podataka („Sl. glasnik RS“, br. 87/2020, 67/2021 i 58/2023 – izmene i dopune) i Pravilnik o obliku, sadržini i načinu vođenja evidencije i unošenje podataka u centralni informacioni sistem od strane turističkih agencija („Sl. glasnik RS“, br. 82/2023) detaljno regulišu modul E turista, koji je uveden Zakonom o ugostiteljstvu („Sl. glasnik RS“, br. 17/2019). Nastavite sa čitanjem Turistička agencija