Ugovor o zakupu nepokretnosti prema Zakonu o obligacionim odnosima

Obaveze zakupodavca i zakupca, podzakup i prestanak ugovora

Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima ugovor o zakupu se definiše kao ugovor kojim se jedno lice (zakupodavac) obavezuje da preda određenu stvar drugom licu (zakupcu) na upotrebu, a zakupac se obavezuje da mu za to plati određenu naknadu (zakupninu) i da mu po prestanku ugovora zakupljenu stvar vrati. Upotreba obuhvata i ubiranje plodova ukoliko nije drugačije ugovoreno ili uobičajeno.

Ugovor o zakupu je imenovani ugovor, jer je regulisan zakonom, teretan, konsensualan – nastaje saglasnošću volja, dvostrano obavezan i jednostavan ugovor – ne sadrži elemente drugih ugovora.

Takođe, prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima, Ugovor o zakupu je i neformalan ugovor. U posebnim propisima može biti propisana i obavezna forma ugovora o zakupu (pisana forma, overa potpisa itd). Prema odredbama člana 568 Zakona o obligacionim odnosima odredbe glave XI, koja reguliše zakup, neće se primenjivati na zakupe uređene posebnim propisima.

Obaveze zakupodavca

Obaveze zakupodavca prema Zakonu o obligacionim odnosima su:

  • predaja stvari zakupcu u ispravnom stanju, zajedno sa pripacima
  • održavanje stvari u ispravnom stanju za vreme trajanja zakupa
  • zaštita zakupca od pravnih i materijalnih nedostataka na stvari.

Obaveze zakupca

Obaveze zakupca prema Zakonu o obligacionim odnosima su:

  • upotreba stvari na ugovoreni način, ili shodno nameni stvari, kao dobar domaćin odnosno dobar privrednik
  • plaćanje zakupnine u rokovima određenim ugovorom ili zakonom, a u nedostatku ugovora i zakona, kako je uobičajeno u mestu gde je stvar predata zakupcu
  • čuvanje i vraćanje neoštećene stvari po prestanku ugovora.

Ugovor o zakupu i podzakup

Prema članu 586. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima, ukoliko nije drukčije ugovoreno, zakupac može zakupljenu stvar dati u zakup drugome (podzakup) ili mu je po kom drugom osnovu predati na upotrebu, ali samo ako se time ne nanosi šteta zakupodavcu. Ovo je dispozitivna norma, pa je moguće da ugovor o zakupu sadrži obavezu zakupca da od zakupodavca zahteva dozvolu za davanje stvari u podzakup i ukoliko je zakupac ne pribavi, ugovor o zakupu može biti raskinut od strane zakupodavca iz tog razloga.

Zakupac jemči zakupodavcu da će podzakupac upotrebljavati stvar prema ugovoru o zakupu Zakon o obligacionim odnosima predviđa da zakupodavac može, radi naplate svojih potraživanja od zakupca nastalih iz zakupa, zahtevati neposredno od podzakupca isplatu iznosa koje ovaj duguje zakupcu po osnovu podzakupa.

Podzakup je akcesoran ugovor, jer zavisi od zakupa i može trajati samo dok traje zakup odnosno ugovor o zakupu.

Otuđenje zakupljene stvari

Zakon o obligacionim odnosima pruža zaštitu zakupcu odredbama članova 591. do 594. u slučajevima otuđenja stvari od strane zakupodavca sopstvenika. Ukoliko je zakupodavac otuđio stvar koja je predmet zakupa, Zakon o obligacionim odnosima razlikuje dve situacije:

  • prvu kada je vlasnik stvar otuđio posle predaje u zakup i
  • drugu kada je to učinio nakon zaključenog ugovora, a pre predaje stvari u državinu zakupca.

U prvoj situaciji pribavilac stvari stupa na mesto zakupodavca te posle toga prava i obaveze iz zakupa nastaju između njega i zakupca. Pribavilac ne može zahtevati od zakupca da mu preda stvar pre proteka vremena za koje je zakup ugovoren, a ako trajanje zakupa nije određeno ni ugovorom ni zakonom, onda pre isteka otkaznog roka.

I u drugoj situaciji pribavilac stupa na mesto zakupodavca i preuzima njegove obaveze prema zakupcu ako je u momentu zaključenja ugovora o otuđenju znao za postojanje ugovora o zakupu. Pribavilac koji u momentu zaključenja ugovora o otuđenju nije znao za postojanje ugovora o zakupu, nije dužan predati stvar zakupcu, a zakupac može samo tražiti naknadu štete od zakupodavca. Za pribaviočeve obaveze iz zakupa prema zakupcu odgovara prenosilac kao solidarni jemac.

Kad usled otuđenja zakupljene stvari prava i obaveze zakupodavca pređu na pribavioca, zakupac može otkazati ugovor u svakom slučaju, poštujući zakonske otkazne rokove.

Prestanak zakupa

Prema odredbama čl. 595. do 599. Zakona o obligacionim odnosima ugovor o zakupu prestaje na sledeća četiri načina:

  • protek određenog vremena
  • otkaz
  • propast stvari usled više sile i
  • smrt.

Saznajte više:
Fer vrednost nepokretnosti iskazana u poslovnim knjigama kao osnovica poreza na imovinu za mikro pravna lica »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

6 komentara

  1. Branka

    Poštovani,
    Molim Vas za pomoć.
    Majka je za života daal zemljište poljoprivredno u zakup.
    Umrla je zimus a zakup nije po igovoru istekao pre njene smrti.
    Da li je sada nakon njene smrti ugovor ništavan , tj da li mu prestaje važenje.
    Takođe me interesuje da li na ugovoru zakupca može da bude parcela koju on ne obrađuje .

    Hvala unapred na vašem vremenu.

    Srdačan pozdrav
    Branka Vukov

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Branka,

      Smrt Vaše majke može da ima za posledicu prekid Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta ukoliko novi vlasnik poljoprivrednog zemljišta, koje je predmet zakupa, ne zaključi ugovor o zakupu sa Vama. Uslov zaključenja ugovora o zakupu nije obrada zemljišta od strane zakupca, ali svakako treba da bude navedeno iz kojih razloga Vam se predaje poljoprivredno zemljište na korišćenje.

  2. Maja

    Da li je ugovor validan ako je samo interni, sa potpisima obe strane i podacima (nepotpunim od strane zakupodavca) i nije overen u sudu ili kod notara, bez pečata? Kakav je postupak raskida ugovora odnosno koliki je vremenski okvir otkaznog roka zakupodavca zakupcu, i obratno? Da li zakupodavac ima pravo da „izbaci“ zakupca u zimskom periodu ili ga zakon štiti? Hvala unapred na odgovoru.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Majo,

      Overa potpisa zakupodavca i zakupca kod javnog beležnika nije uslov punovažnosti Ugovora o zakupu. Postupak raskida Ugovora o zakupu, kao i uslovi za raskid Ugovora o zakupu treba da bude regulisani Ugovorom o zakupu. S obzirom na činjenicu da je meni potpuno nepoznat sadržaj predmetnog Ugovora o zakupu, mogu jedino da Vas informišem da prema odredbama člana 597. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima ako dužina otkaznog roka nije određena ugovorom ili zakonom ili mesnim običajima, ona iznosi osam dana, s tim da otkaz ne može biti dat u nevreme.

  3. Tamara Marotic

    Dobar dan ! Da li mogu da vas ljubazno zamolim za jedan odgovor u vezi izdavanja stana.Najme, planiram da od mog poznanika u zgradi uzmem u zakup prazan stan sa kuhinjom, da ga opremim i zatim da ga izdajem na dan – kratkorocno ( to moze biti na dan, vise dana,do mesec dana). Vlasnik tog stana zna da bih izdavala njegov stan u podzakup i slaze se sa time. Dogovorili bismo se da mu placam fiksnu mesecnu kiriju.Interesuje me da li je to pravno u redu jer citajuci vas tekst pod naslovom “ Ugovor o zakupu i podzakup“ dosla sam do takvog zakljucka. Hvala unapred i veliki pozdrav iz Novog Sada! Tamara Marotic

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Tamara,

      Podzakup je dozvoljen, ukoliko zakonom ili ugovorom nije zabranjen od strane zakupodavca, odnosno vlasnika prostora. S obzirom da ne planirate da izdate stan na duži period, savetujem Vam da sa vlasnikom stana, kao zakupodavcem, ugovorite uslove, pod kojim ste ovlašćeni da kao zakupac izdajete stan u podazkup, kao i da zakupdavac da saglasnost da se stan pod ugovorenim uslovima izdaje u podzakup.

Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
Zakon o deviznom poslovanju

Otvaranje nerezidentnog računa u Republici Srbiji

Otvaranje nerezidentnog računa u Srbiji predstavlja važan pravni i praktični korak za strana fizička i pravna lica koja žele da posluju, raspolažu sredstvima ili izvršavaju određene finansijske transakcije u Republici Srbiji. Nerezidentima je data zakonska mogućnost da otvore nerezidnetni račun u Republici Srbiji. Odredbama člana 28. Zakona o deviznom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 62/2006,…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
Zakon o zadužbinama i fondacijama

Osnivanje zadužbina i fondacija

Zakonom o zadužbinama i fondacijama („Sl. glasnik RS“, br. 88/2010, 99/2011 – dr. zakon i 44/2018 – dr. zakon) (u daljem tekstu: Zakon o zadužbinama i fondacijama) uređuje se osnivanje i pravni položaj zadužbina i fondacija, imovina, unutrašnja organizacija, upis i brisanje iz registra, delatnost, statusne promene, nadzor nad radom zadužbina i fondacija, prestanak rada,…
Više informacija »
Zakon o radu

Ugovor sa direktorom koji je strani državljanin

Kada su u pitanju specifične industrije, koje su orijentisane na međunarodno ili određeno strano tržište, kompanije se često odlučuju za angažovanje stranog državljanina na funkciju direktora. Neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju prilikom donošenja odluke o izboru direktora su: Da li mogu slobodno da odlučim da li će direktor biti domaći ili strani državljanin?…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor