Naknada štete u vidu izmakle koristi

Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima oštećeniku je pored prava na naplatu naknade obične štete priznato pravo na naknadu štete u vidu izmakle koristi.

Obična šteta predstavlja umanjenje postojeće imovine, dok izmakla korist je šteta koja se ogleda u nemogućnosti povećanja imovine, buduće imovine zbog radnje ili postupaka štetnika.

Prema odredbama člana 189. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima pri oceni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje sprečeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

Izmakla korist se može pojaviti u novčanom i naturalnom obliku.

Prema shvatanju sudske prakse, izmakla korist predstavlja neostvarenu imovinsku vrednost, bez obzira da li bi se pojavila u novčanom ili naturalnom obliku i bez obzira na osnov po kome bi bila ostvarena. Izmakla korist može nastati zbog oštećenja stvari u obliku gubitka prirodnih i civilnih plodova koji su izmakli oštećenom. Nastavite sa čitanjem Naknada štete u vidu izmakle koristi

Zaštita potrošača kao korisnika usluge avio prevoza – uskraćivanje ukrcavanja putnika u avion i izgubljeni/oštećeni prtljag

Na ugovorne odnose između putnika-potrošača koji koristi uslugu avio prevoza, kao jedne ugovorne strane i avio prevoznika koji ovu uslugu pruža, kao druge ugovorne strane, primenjuju se kao merodavne odredbe:

  • Zakona o obligacionim i osnovama svojinsko-pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 87/2011 i 66/2015)
  • Montrealske konvencije koja je ratifikovana Zakonom o potvrđivanju Konvencije o objedinjаvаnju izvesnih prаvilа zа međunаrodni prevoz vаzdušnim putem („Sl. glasnik RS – Međunarodni ugovori“, br. 38/2009) i
  • Zakona o zaštiti potrošača („Sl. glasnik RS“, br. 88/2021).

Opšta pravila Zakona o obligacionim odnosima („Sl. list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 – odluka USJ i 57/89, „Sl. list SRJ“, br. 31/93, „Sl. list SCG“, br. 1/2003 – Ustavna povelja i „Sl. glasnik RS“, br. 18/2020) shodno se primenjuju na sva pitanja koja nisu uređena prethodno navedenim propisima.

Odredbe nacionalnog zakonodavstva se primenjuju na ugovore zaključene između potrošača i domaćeg avio-prevozioca koji ima sedište u Republici Srbiji, kao i na ugovore koje potrošači zaključe u Srbiji sa stranim avio prevoziocem koji u Republici Srbiji ima registrovano predstavništvo ili ogranak. Nastavite sa čitanjem Zaštita potrošača kao korisnika usluge avio prevoza – uskraćivanje ukrcavanja putnika u avion i izgubljeni/oštećeni prtljag

Osiguranje putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja

Vrste obaveznog osiguranja u saobraćaju, u smislu Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009, 78/2011, 101/2011, 93/2012 i 7/2013- Odluka US), su:

  1. osiguranje putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja
  2. osiguranje vlasnika motornih vozila od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima
  3. osiguranje vlasnika vazduhoplova od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima i putnicima
  4. osiguranje vlasnika čamaca od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima.

Pod vlasnikom motornih vozila, vazduhoplova i čamaca podrazumeva se i korisnik ili drugo lice na koje je registrovano prevozno sredstvo u skladu sa propisima.

Osiguranjem vlasnika prevoznog sredstva od odgovornosti za štetu nanesenu trećim licima pokrivene su, pod uslovima i na način propisan Zakonom o obaveznom osiguranju u saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009, 78/2011, 101/2011, 93/2012 i 7/2013- Odluka US), štete koje to prevozno sredstvo pričini trećim licima, nezavisno od toga ko upravlja prevoznim sredstvom. Nastavite sa čitanjem Osiguranje putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja