Naknada štete zbog promene cene

Šteta zbog promene cene može nastati kao posledica zadocnjenja u izvršenju ugovorom ustanovljene novčane obaveze, odnosno raskida ugovora ili zbog docnje u izvršenju obaveze određene pravnosnažnom odlukom i može se ostvariti samo na način i pod uslovima propisanim posebnim odredbama Zakona o obligacinoim odnosima.

Naknada štete zbog docnje u izvršenju novčane obaveze

U slučaju docnje ispunjenju ugovornom ustanovljene novčane obaveze dužnik pored glavnice duguje poveriocu i zateznu kamatu,

Poverilac ima pravo na zateznu kamatu bez obzira na to da li je pretrpeo kakvu štetu zbog dužnikove docnje.

Zatezna kamata predstavlja zakonsku sankciju dužničke docnje u ispunjenju ugovornom ustanovljene novčane obaveze, koja je propsiana imperativnim odrebama člana 278. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima. Nastavite sa čitanjem Naknada štete zbog promene cene

Naknada štete u vidu izmakle koristi

Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima oštećeniku je pored prava na naplatu naknade obične štete priznato pravo na naknadu štete u vidu izmakle koristi.

Obična šteta predstavlja umanjenje postojeće imovine, dok izmakla korist je šteta koja se ogleda u nemogućnosti povećanja imovine, buduće imovine zbog radnje ili postupaka štetnika.

Prema odredbama člana 189. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima pri oceni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje sprečeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

Izmakla korist se može pojaviti u novčanom i naturalnom obliku.

Prema shvatanju sudske prakse, izmakla korist predstavlja neostvarenu imovinsku vrednost, bez obzira da li bi se pojavila u novčanom ili naturalnom obliku i bez obzira na osnov po kome bi bila ostvarena. Izmakla korist može nastati zbog oštećenja stvari u obliku gubitka prirodnih i civilnih plodova koji su izmakli oštećenom. Nastavite sa čitanjem Naknada štete u vidu izmakle koristi

Zaštita potrošača kao korisnika usluge avio prevoza – uskraćivanje ukrcavanja putnika u avion i izgubljeni/oštećeni prtljag

Na ugovorne odnose između putnika-potrošača koji koristi uslugu avio prevoza, kao jedne ugovorne strane i avio prevoznika koji ovu uslugu pruža, kao druge ugovorne strane, primenjuju se kao merodavne odredbe:

  • Zakona o obligacionim i osnovama svojinsko-pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 87/2011 i 66/2015)
  • Montrealske konvencije koja je ratifikovana Zakonom o potvrđivanju Konvencije o objedinjаvаnju izvesnih prаvilа zа međunаrodni prevoz vаzdušnim putem („Sl. glasnik RS – Međunarodni ugovori“, br. 38/2009) i
  • Zakona o zaštiti potrošača („Sl. glasnik RS“, br. 88/2021).

Opšta pravila Zakona o obligacionim odnosima („Sl. list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 – odluka USJ i 57/89, „Sl. list SRJ“, br. 31/93, „Sl. list SCG“, br. 1/2003 – Ustavna povelja i „Sl. glasnik RS“, br. 18/2020) shodno se primenjuju na sva pitanja koja nisu uređena prethodno navedenim propisima.

Odredbe nacionalnog zakonodavstva se primenjuju na ugovore zaključene između potrošača i domaćeg avio-prevozioca koji ima sedište u Republici Srbiji, kao i na ugovore koje potrošači zaključe u Srbiji sa stranim avio prevoziocem koji u Republici Srbiji ima registrovano predstavništvo ili ogranak. Nastavite sa čitanjem Zaštita potrošača kao korisnika usluge avio prevoza – uskraćivanje ukrcavanja putnika u avion i izgubljeni/oštećeni prtljag