Osiguranje putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja

Vrste obaveznog osiguranja u saobraćaju, u smislu Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009, 78/2011, 101/2011, 93/2012 i 7/2013- Odluka US), su:

  1. osiguranje putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja
  2. osiguranje vlasnika motornih vozila od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima
  3. osiguranje vlasnika vazduhoplova od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima i putnicima
  4. osiguranje vlasnika čamaca od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima.

Pod vlasnikom motornih vozila, vazduhoplova i čamaca podrazumeva se i korisnik ili drugo lice na koje je registrovano prevozno sredstvo u skladu sa propisima.

Osiguranjem vlasnika prevoznog sredstva od odgovornosti za štetu nanesenu trećim licima pokrivene su, pod uslovima i na način propisan Zakonom o obaveznom osiguranju u saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009, 78/2011, 101/2011, 93/2012 i 7/2013- Odluka US), štete koje to prevozno sredstvo pričini trećim licima, nezavisno od toga ko upravlja prevoznim sredstvom. Nastavite sa čitanjem Osiguranje putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja

Okolnosti bitne za odmeravanje naknade nematerijalne štete

Visinu naknade nematerijalne štete utvrđuje nadležni sud u skladu sa kriterijumima koji su utvrđeni odredbama člana 200. Zakona o obligacionim odnosima.

Prema odredbama člana 200. Zakona o obligacionim odnosima za pretrpljene fizičke bolove, za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda, časti, slobode ili prava ličnosti, smrti bliskog lica kao i za strah sud će, ako nađe da okolnosti slučaja, a naročito jačina bolova i straha i njihovo trajanje to opravdava, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade materijalne štete kao i u njenom odsustvu.

Prilikom odlučivanja o zahtevu za naknadu nematerijalne štete, kao i o visini njene naknade, sud će voditi računa o značaju povređenog dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njenom prirodom i društvenom svrhom.

Nastavite sa čitanjem Okolnosti bitne za odmeravanje naknade nematerijalne štete

Zastarelost potraživanja naknade štete

Zastarelost nastupa kad protekne zakonom određeno vreme u kome je poverilac mogao zahtevati ispunjenje obaveze. Zastarelošću prestaje pravo zahtevati ispunjenje obaveze.

Sud se ne može obazirati na zastarelost ako se dužnik nije na nju pozvao. To znači da se u sporu mora istaći prigovor zastarelosti kako bi ga sud uzeo u razmatranje. Prigovor zastarelosti je materijalnopravne prirode, i sud će, čim prihvati ovaj prigovor, presudom odbiti tužbeni zahtev, a ne odbactii tužbu iz proscenih razloga.

Dužnik se ne može odreći zastarelosti pre nego što protekne vreme određeno za zastarelost. Međutim pismeno priznanje zastarele obaveze smatra se kao odricanje od zastarelosti. Isto dejstvo ima davanje zaloge ili kog drugog obezbeđenja za zastarelo potraživanje.

Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima izričito je zabranjeno da se ugovorom menja zakonski rok zastarelosti.

Nastavite sa čitanjem Zastarelost potraživanja naknade štete