Naknada štete u vidu izmakle koristi

Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima oštećeniku je pored prava na naplatu naknade obične štete priznato pravo na naknadu štete u vidu izmakle koristi.

Obična šteta predstavlja umanjenje postojeće imovine, dok izmakla korist je šteta koja se ogleda u nemogućnosti povećanja imovine, buduće imovine zbog radnje ili postupaka štetnika.

Prema odredbama člana 189. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima pri oceni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje sprečeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

Izmakla korist se može pojaviti u novčanom i naturalnom obliku.

Prema shvatanju sudske prakse, izmakla korist predstavlja neostvarenu imovinsku vrednost, bez obzira da li bi se pojavila u novčanom ili naturalnom obliku i bez obzira na osnov po kome bi bila ostvarena. Izmakla korist može nastati zbog oštećenja stvari u obliku gubitka prirodnih i civilnih plodova koji su izmakli oštećenom. Nastavite sa čitanjem Naknada štete u vidu izmakle koristi

Pretpostavke odgovornosti za štetu

Odgovornost za štetu postoji ukoliko su ispunjeni sledeći posebni uslovi:

  • oštećeni i štetnik (subjekti)
  • štetna radnja
  • šteta
  • protivpravnost štetnikove radnje
  • utvrđena uzročna veza između preduzete štetne radnje i štetne posledice
  • krivica štetnika.

Pretpostavke odgovornosti za štetu razlikuju se u zavisnosti od toga da li se odgovornost za štetu zasniva na kriterijumu krivice ili prouzrokovanja štete.

Odgovornost za štetu koja je zasnovana po kriterijumu prouzrokovanja štete po osnovu objektivne odgovornosti za opasne stvari ili opasne delanosti, dovoljno je postojanje dva uslova: šteta i utvrđena uzročna veza između preduzete štetne radnje i štetne posledice. Nastavite sa čitanjem Pretpostavke odgovornosti za štetu