Istupanje člana društva sa ograničenom odgovornošću

Istupanje člana društva sa ograničenom odgovornošću (u daljem tekstu: istupanje člana društva) predstavlja jedan od razloga prestanka svojstva člana društva. Postupak istupanja člana društva regulisan je odredbama članova od 187. do 193. Zakona o privrednim društvima.

Razlozi za prestanak svojstva člana društva su:

  • smrt, ako je član fizičko lice, odnosno brisanjem iz odgovarajućeg registra, ako je član pravno lice
  • istupanje iz društva
  • isključenje iz društva
  • prenos celokupnog udela
  • povlačenje i poništenje udela.

Istupanje člana društva bez potraživanja naknade za udeo

Član društva, koji nema neizmirene obaveze prema društvu po osnovu neuplaćenog odnosno neunetog uloga u društvo, može u svako doba, na osnovu izjave o istupanju dostavljene društvu, da istupi iz društva bez navođenja razloga za istupanje, ako ne zahteva naknadu za svoj udeo. Nastavite sa čitanjem Istupanje člana društva sa ograničenom odgovornošću

Finansiranje privrednog društva od strane osnivača putem zajma

Ugovaranje i realizacija zajma privrednom društvu od strane osnivača je skoro u celini regulisano odredbama Zakona o obligacionim odnosima.

Zakon o privrednim društvima, u delu Dodatne uplate i zajam društvu (članovi od 178. do 181), propisuje način utvrđivanja obaveze dodatne uplate, posledice neizvršenja obaveze dodatne uplate i vraćanje dodatnih uplata, ali ne propisuje posebna pravila, koja se odnose na zajam. Odredbe Zakona o privrednim društvima, koje regulišu ograničenja plaćanja osnivačima privrednog društva, odobrenje posla u kojem postoji lični interes, kao i povećanje osnovnog kapitala sadrže norme koje su od značaja za ugovaranje i realizaciju zajma.

Zakon o obligacionim odnosima ne postavlja ograničenja kada je u pitanju zaključivanje ugovora o zajmu i zajmodavac može da bude kako pravno tako i fizičko lice. Prema odredbama člana 557. Zakona o obligacionim odnosima ugovorom o zajmu obavezuje se zajmodavac da preda u svojinu zajmoprimcu određenu količinu novca ili kojih drugih zamenljivih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati posle izvesnog vremena istu količinu novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i istog kvaliteta. Nastavite sa čitanjem Finansiranje privrednog društva od strane osnivača putem zajma

Naplata potraživanja od dužnika u blokadi

U uslovima globalne finansijske krize raste rizik od nenaplativosti potraživanja. Rizik te vrste pre svega zavisi od visine pojedinačnog potraživanja, rokova plaćanja, ekonomskih i političkih uslova u državi, kao i od boniteta i kreditne sposobnosti samog dužnika.

Nastupanje nesposobnosti dužnika da izvršava svoje novčane obaveze usled blokade poslovnih računa predstavlja jedan od najvećih rizika, čija realizacija može da ima za posledicu stečaj dužnika, ali u nekim slučajevima može predstavljati i uzrok bankrotstva poverioca.

Odgovore na neka od pitanja, koja se tiču mogućnosti naplate potraživanja od dužnika, koji je u blokadi možete naći u ovom tekstu.

***

Pravne posledice blokade računa uređuje Zakon o obavljanju plaćanja pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica koja ne obavljaju delatnost. Nastavite sa čitanjem Naplata potraživanja od dužnika u blokadi