Zakon o obligacionim odnosima

Finansiranje privrednog društva od strane osnivača putem zajma

Ugovaranje i realizacija zajma privrednom društvu od strane osnivača je skoro u celini regulisano odredbama Zakona o obligacionim odnosima.

Zakon o privrednim društvima, u delu Dodatne uplate i zajam društvu (članovi od 178. do 181), propisuje način utvrđivanja obaveze dodatne uplate, posledice neizvršenja obaveze dodatne uplate i vraćanje dodatnih uplata, ali ne propisuje posebna pravila, koja se odnose na zajam. Odredbe Zakona o privrednim društvima, koje regulišu ograničenja plaćanja osnivačima privrednog društva, odobrenje posla u kojem postoji lični interes, kao i povećanje osnovnog kapitala sadrže norme koje su od značaja za ugovaranje i realizaciju zajma.

Zakon o obligacionim odnosima ne postavlja ograničenja kada je u pitanju zaključivanje ugovora o zajmu i zajmodavac može da bude kako pravno tako i fizičko lice. Prema odredbama člana 557. Zakona o obligacionim odnosima ugovorom o zajmu obavezuje se zajmodavac da preda u svojinu zajmoprimcu određenu količinu novca ili kojih drugih zamenljivih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati posle izvesnog vremena istu količinu novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i istog kvaliteta.

Takođe, ne postoje precizno propisana ograničenja za slobodno određivanje visine, kamate i roka otplate zajma.

Međutim, zaključivanje velikog broja ugovora o zajmu, kao i ugovaranje previsokih kamata i vrlo dugih rokova vraćanja zajma (napr. 50 godina) može dovesti u sumnju punovažnost ugovora i imati za poledicu krivičnu odgovornost ugovarača.

Pravila ograničenja plaćanja osnivačima i zajam

Odredbama Zakona o privrednim društvima i to u članu 182. stav 1 i članu 275. propisana su ograničenja za vraćanje primljenog zajma od strane osnivača, a u cilju izbegavanja rizika potencijalnog izigravanja poverilaca.

Opšte pravilo je propisano odredbama člana 182. stav 1. Zakona o privrednim društvima prema kome društvo može vršiti isplatu dobiti svojim članovima, povraćaj dodatnih uplata, zajma i slično, kao i druga plaćanja po bilo kom osnovu, isključivo u skladu sa osnivačkim aktom i odredbama Zakona o privrednim društvima o ograničenjima plaćanja.

Odredbe Zakona o privrednim društvima o ograničenjima plaćanja se nalaze u članu 275, dok na ostalim mestima upućuje na primenu ovog člana. Prema odredbama člana 275. Zakona o privrednim društvima društvo ne može vršiti plaćanja akcionarima (shodna primena – i članovima društva) ako je prema poslednjim godišnjim finansijskim izveštajima neto imovina društva manja, ili bi usled takve isplate postala manja, od uplaćenog osnovnog kapitala uvećanog za rezerve koje je društvo u obavezi da održava u skladu sa zakonom ili statutom, ako takve rezerve postoje, osim u slučaju smanjenja osnovnog kapitala.

Dodatni uslov je i da ukupan iznos isplata akcionarima (shodna primena i članovima društva) za poslovnu godinu ne može biti veći od dobiti na kraju te poslovne godine, uvećane za neraspoređenu dobit iz prethodnih perioda i iznose rezervi predviđenih za raspodelu akcionarima, a umanjene za nepokrivene gubitke iz prethodnih perioda i iznose rezervi koje je društvo u obavezi da održava u skladu sa zakonom ili statutom, ako takve rezerve postoje. Izuzetno od navedenih uslova iz stava 1. i 2. člana 275. Zakona o privrednim durštvima, društvo uvek može vršiti plaćanja svom akcionaru (shodna primena i članu društva) koji je fizičko lice po osnovu ugovora o radu.

Akcionari (shodna primena i članovi društva) kojima je izvršeno plaćanje suprotno odredbama člana 275. Zakona o privrednim društvima obavezni su da isti iznos vrate društvu ako su znali ili su morali znati da se plaćanje vrši u suprotnosti sa odredbama ovog člana.

Zajam - Finansiranje privrednog društva od strane osnivača putem zajma

Zajam kao posao u kojem postoji lični interes osnivača

Lica, koja prema odredbama člana 61. Zakona o privrednim društvima, imaju posebne dužnosti prema društvu imaju dužnost prijavljivanja poslova i radnji u kojima postoji lični interes. Navedena obaveza se odnosi i na zajam odnosno ugovor o zajmu.

Posebne dužnosti prema društvu imaju:

  • ortaci i komplementari
  • članovi društva sa ograničenom odgovornošću koji poseduju značajno učešće u osnovnom kapitalu društva ili član društva sa ograničenom odgovornošću koji je kontrolni član društva u smislu člana 62. Zakona o privrednim društvima
  • akcionari koji poseduju značajno učešće u osnovnom kapitalu društva ili akcionar koji je kontrolni akcionar društva u smislu člana 62. Zakona o privrednim društvima
  • direktori, članovi nadzornog odbora, zastupnici i prokuristi
  • likvidacioni upravnik.

Osnivačkim aktom odnosno statutom mogu se i druga lica odrediti kao lica koja imaju posebne dužnosti prema društvu.

Lice iz člana 61. Zakona o privrednim durštvima, dužno je da odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno obavesti o postojanju ličnog interesa (ili interesa sa njim povezanog lica) u pravnom poslu koji društvo zaključuje, odnosno pravnoj radnji koju društvo preduzima. Izuzetno u slučaju društva koje ima jednog direktora obaveštenje se upućuje skupštini, odnosno nadzornom odboru ako je upravljanje društvom dvodomno.

Smatraće se da postoji lični interes lica iz člana 61. Zakona o privrednim društvima u slučaju:

  • zaključivanja pravnog posla između društva i tog lica (ili sa njim povezanog lica) ili
  • pravne radnje (preduzimanje radnji u sudskim i drugim postupcima, odricanje od prava i slično) koju društvo preduzima prema tom licu (ili prema sa njim povezanim licem) ili
  • zaključivanja pravnog posla između društva i trećeg lica, odnosno preduzimanja pravne radnje društva prema trećem licu, ako je to treće lice sa njim (ili sa njim povezanim licem) u finansijskom odnosu i ako se može očekivati da postojanje tog odnosa utiče na njegovo postupanje ili
  • zaključivanja pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne radnje društva iz koje treće lice ima ekonomski interes, ako je to treće lice sa njim (ili sa njim povezanim licem) u finansijskom odnosu i ako se može očekivati da postojanje tog odnosa utiče na njegovo postupanje.

U slučajevima postojanja ličnog interesa, iz člana 65. Zakona o privrednim društvima, kao i u drugim slučajevima određenim Zakonom o privrednim društvima, zaključivanje pravnog posla, odnosno preduzimanje pravne radnje odobrava se većinom glasova, koja je propisana odredbama člana 66. stav 1. Zakona o privrednim društvima, ako drugačija većina nije određena osnivačkim aktom, odnosno statutom

Prestanak obaveze vraćanja zajma

Obaveza vraćanja primljenog zajma može prestati ne samo ispunjavanjem ugovorene obaveze zajmoprimca, već i zastarelošću, oprostom duga, kompenzacijom, konverzijom duga u osnovni kapital društva i sl.

Zajam osnivača kao osnov povećanja osnovnog kapitala društva

Povećanje osnovnog kapitala društva takođe može biti jedan od načina unošenja novčanih sredstava, odnosno finansiranja društva od strane osnivača.

Prema odredbama člana 146. stav 1. tačka 3. Zakona o privrednim društvima osnovni kapital povećava se pretvaranjem (konverzijom) potraživanja prema društvu u osnovni kapital.

Konvertovano potraživanje ne mora da je nužno nastalo po osnovu ugovora o zajmu, već to može biti bilo koji drugi dužničko poverilački odnos.

Saznajte više:
Dodatne uplate člana privrednog društva »
Naplata potraživanja »
Predmet založnog prava »

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *