Istupanje člana društva sa ograničenom odgovornošću

Zakon o privrednim društvima

Istupanje člana društva sa ograničenom odgovornošću (u daljem tekstu: istupanje člana društva) predstavlja jedan od razloga prestanka svojstva člana društva. Postupak istupanja člana društva regulisan je odredbama članova od 187. do 193. Zakona o privrednim društvima.

Razlozi za prestanak svojstva člana društva su:

  • smrt, ako je član fizičko lice, odnosno brisanjem iz odgovarajućeg registra, ako je član pravno lice
  • istupanje iz društva
  • isključenje iz društva
  • prenos celokupnog udela
  • povlačenje i poništenje udela.

Istupanje člana društva bez potraživanja naknade za udeo

Član društva, koji nema neizmirene obaveze prema društvu po osnovu neuplaćenog odnosno neunetog uloga u društvo, može u svako doba, na osnovu izjave o istupanju dostavljene društvu, da istupi iz društva bez navođenja razloga za istupanje, ako ne zahteva naknadu za svoj udeo.

Udeo člana društva koji je istupio iz društva, postaje sopstveni udeo društva i bez donošenja odluke o sticanju sopstvenog udela.

Istupanjem člana iz društva, članu ne prestaju obaveze koje je imao prema društvu do momenta istupanja.

Istupanje člana iz društva i sticanje sopstvenog udela registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.

Istupanje člana društva iz opravdanog razloga

Član društva može istupiti iz društva iz opravdanih razloga.

Opravdani razlog za istupanje člana društva postoji naročito:

  • ako mu jedan ili više ostalih članova ili društvo svojim radnjama ili propuštanjem prouzrokuje štetu, ili ako je očigledno da će takva šteta, prema redovnom toku stvari, nastupiti
  • ako je u značajnoj meri onemogućen da ostvaruje svoja prava u društvu
  • ako mu društvo nameće nesrazmerne obaveze.

Osnivačkim aktom mogu se predvideti i drugi opravdani razlozi za istupanje člana društva, kao i propisati postupak istupanja i način određivanja naknade članu društva koji istupa.

Osnivačkim aktom ne može se unapred isključiti pravo člana društva da zahteva istupanje iz društva iz opravdanog razloga, niti se član društva tog prava može unapred odreći.

Član društva koji želi da istupi iz društva iz opravdanog razloga dužan je da o tome dostavi pisani zahtev društvu, o kojem odlučuje skupština. Zahtev sadrži naročito:

  • razloge istupanja
  • iznos koji se zahteva od društva na ime naknade za udeo
  • rok u kome se zahteva isplata naknade za udeo, osim ako je taj rok određen osnivačkim aktom.

Skupština je dužna da donese odluku o zahtevu za istupanje člana iz opravdanih razloga u roku od 60 dana od dana prijema i da u istom roku o tome obavesti člana društva koji istupa. Skupština može samo usvojiti ili odbiti zahtev u celini, običnom većinom glasova svih članova društva, osim ako je osnivačkim aktom predviđena veća većina.

Udeo člana društva koji je istupio iz društva, postaje sopstveni udeo društva i bez donošenja odluke o sticanju sopstvenog udela, srazmerno uplaćenom, odnosno unetom ulogu, dok se za iznos neuplaćenog, odnosno neunetog uloga, vrši smanjenje osnovnog kapitala društva, uz primenu odredbi člana 147a Zakona o privrednim društvima.

Istupanje člana iz društva i sticanje sopstvenog udela registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.

Zaloga kao obezbeđenje isplate naknade

Član društva može zahtevom za istupanje iz opravdanog razloga da traži da društvo pruži obezbeđenje za isplatu naknade za njegov udeo putem ustanovljavanja zaloge na sopstvenom udelu koji će društvo steći ako prihvati njegov zahtev za istupanje iz društva, u skladu sa zakonom koji uređuje zalogu na pokretnim stvarima upisanim u registar.

Član društva dužan je da nacrt ugovora o zalozi čije zaključenje predlaže dostavi društvu u prilogu zahteva za istupanje iz društva.

Skupština može prihvatiti zahtev za istupanje samo ako istovremeno odobri zaključenje predloženog ugovora o zalozi u korist člana koji istupa ili, uz saglasnost člana društva koji istupa, pruži drugo odgovarajuće obezbeđenje.

Isplata naknade

Društvo može isplaćivati naknadu za udeo članu društva koji je istupio samo iz:

  • sredstava rezervi društva koje se mogu koristiti za te namene
  • sredstava ostvarenih prodajom sopstvenog udela društva stečenog istupanjem tog člana društva.

Do potpune isplate naknade udela članu koji je istupio iz društva, društvo ne može deliti dobit svojim članovima i dužno je da:

  • svu ostvarenu dobit raspoređuje u rezerve društva koje se mogu koristiti za isplatu naknade za udeo članu društva, koji je istupio
  • sva sredstva društva iz stava 1. člana 191. Zakona o privrednim društvima koristi isključivo za isplatu te naknade.

Istupanje iz opravdanog razloga po odluci suda

Ako skupština odbije zahtev za istupanje člana iz opravdanih razloga, odnosno propusti da o njemu odluči u roku od 60 dana od dana prijema zahteva, član društva može u roku od šest meseci od dana saznanja za razlog za istupanje, a najkasnije u roku od tri godine od nastanka razloga za istupanje tužbom nadležnom sudu protiv društva zahtevati prestanak svojstva člana društva zbog postojanja opravdanog razloga i isplatu naknade za svoj udeo.

Sud će presudom kojom određuje prestanak svojstva člana društva odrediti i:

  • da udeo člana društva koji istupa postaje sopstveni udeo društva i ustanovljavanje zaloge u korist člana društva koji istupa na sopstvenom udelu društva, ako je tužilac to zahtevao i ako sud nađe da je to nužno i opravdano radi obezbeđenja isplate naknade koju je društvo u obavezi da isplatu članu društva koji istupi
  • visinu naknade i rok za isplatu naknade koju je društvo u obavezi da isplati članu društva koji istupa.

Naknadu koju je društvo u obavezi da isplati članu društva koji istupa sud će odrediti prema tržišnoj vrednosti udela člana društva koji istupa na dan podnošenja tužbe, ali ne manje od srazmernog dela vrednosti neto imovine društva koji odgovara učešću udela tog člana u osnovnom kapitalu društva na dan podnošenja tužbe, osim ako je drugi način određivanja te naknade predviđen osnivačkim aktom.

Rok za isplatu naknade koju je društvo u obavezi da isplati članu društva koji istupa sud će odrediti uzimajući u obzir finansijsku situaciju u kojoj se društvo nalazi i očekivane prihode društva u redovnom toku poslovanja, s tim što taj rok ne može biti duži od dve godine od dana pravnosnažnosti presude, osim ako je osnivačkim aktom predviđen duži rok, ali ne duži od pet godina.

Isplata naknade određene od strane suda i naknada štete

Na isplatu naknade određene presudom primenjuju se pravila koja se odnose na isplatu naknade u vansudskom posutpku.

Članu koji je iz društva istupio iz opravdanih razloga pripada i pravo na naknadu štete koju je eventualno pretrpeo činjenjem ili nečinjenjem društva, koje može ostvariti tužbom kod nadležnog suda u posebnoj parnici.

Ako društvo ne isplati dosuđenu naknadu članu društva koji je istupio u roku određenom presudom, član društva koji je istupio može tražiti prinudno izvršenje samo prodajom sopstvenog udela koji je društvo od njega steklo, a za isplatu dosuđene naknade solidarno odgovaraju svojom imovinom i ostali članovi društva srazmerno svojim udelima u osnovnom kapitalu društva.

Saznajte više:
Dodatne uplate člana privrednog društva »
Finansiranje privrednog društva od strane osnivača putem zajma »
Naknada štete »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
Zakon o zadužbinama i fondacijama

Osnivanje zadužbina i fondacija

Zakonom o zadužbinama i fondacijama („Sl. glasnik RS“, br. 88/2010, 99/2011 – dr. zakon i 44/2018 – dr. zakon) (u daljem tekstu: Zakon o zadužbinama i fondacijama) uređuje se osnivanje i pravni položaj zadužbina i fondacija, imovina, unutrašnja organizacija, upis i brisanje iz registra, delatnost, statusne promene, nadzor nad radom zadužbina i fondacija, prestanak rada,…
Više informacija »
Zakon o radu

Ugovor sa direktorom koji je strani državljanin

Kada su u pitanju specifične industrije, koje su orijentisane na međunarodno ili određeno strano tržište, kompanije se često odlučuju za angažovanje stranog državljanina na funkciju direktora. Neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju prilikom donošenja odluke o izboru direktora su: Da li mogu slobodno da odlučim da li će direktor biti domaći ili strani državljanin?…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Neophodni uslovi za registraciju poliklinike

Poliklinika, kao privatna praksa, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US – dalje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti) se osniva za najmanje dve različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine. Osim odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 –…
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice omogućava stranim državljanima da zakonito žive u Republici Srbiji zajedno sa članovima svoje porodice. Ovaj osnov boravka ima poseban značaj jer štiti pravo na porodični život, koje je priznato kako domaćim propisima, tako i međunarodnim standardima, i sprečava da porodice budu razdvojene zbog administrativnih, viznih ili imigracionih…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor