Osiguranje lica – opšta pravila i isključeni rizici

Osiguranje života

Zakon o obligacionim odnosima odredbama članova od 942. do 953. reguliše opšta pravila, kao i rizike koji nisu obuhvaćeni ugovorom o osiguranju prilikom osiguranja života.

Opšta pravila

Utvrđivanje osigurane svote

U ugovorima o osiguranju lica (osiguranje života i osiguranje od nesrećnog slučaja) visina osigurane svote, koju je osiguravač dužan isplatiti kad nastupi osigurani slučaj, utvrđuje se u polisi prema sporazumu ugovornih strana. 

Polisa osiguranja života

Pored sastojaka koje mora imati svaka polisa, u polisi osiguranja života moraju biti naznačeni: ime i prezime lica na čiji se život odnosi osiguranje, datum njegovog rođenja i događaj ili rok od koga zavisi nastanak prava da se zahteva isplata osigurane svote.

Polisa osiguranja života može glasiti na određeno lice ili po naredbi, ali ne može glasiti na donosioca.

Za punovažnost indosamenta polise po naredbi potrebno je da sadrži ime korisnika, datum indosiranja i potpis indosanta.

Netačna prijava starosti osiguranika

Izuzetno od opštih odredbi Zakona o obligacionim odnosima o osiguranju lica i posledicama netačnih prijava i prećutkivanja okolnosti od značaja za ocenu rizika, za netačne prijave godina života u ugovorima o osiguranju života važe sledeća pravila:

  • ugovor o osiguranju života je ništav, i osiguravač je dužan u svakom slučaju vratiti sve primljene premije, ako su prilikom njegovog zaključenja netačno prijavljene godine života osiguranika a njegove stvarne godine života prelaze granicu do koje osiguravač po svojim uslovima i tarifama vrši osiguranje života
  • ako je netačno prijavljeno da osiguranik ima manje godina, a njegove stvarne godine života ne prelaze granicu do koje osiguravač vrši osiguranje života ugovor je punovažan, a osigurana svota se smanjuje u srazmeri ugovorene premije i premije predviđene za osiguranje života lica osiguranikovih godina
  • kad osiguranik ima manje godina nego što je prijavljeno prilikom zaključenja ugovora, premija se smanjuje na odgovarajući iznos, a osiguravač je dužan vratiti razliku između primljenih premija i premija na koje ima pravo.

Posledice neplaćanja premije i smanjenje osigurane svote

Ako ugovarač osiguranja života ne plati neku premiju o dospelosti, osiguravač nema pravo da njenu isplatu traži sudskim putem.

Ako ugovarač osiguranja na poziv osiguravača, koji mu mora biti dostavljen preporučenim pismom, ne isplati dospelu premiju u roku određenom u tom pismu, a koji ne može biti kraći od mesec dana, računajući od kada mu je pismo uručeno, niti to učini koje drugo zainteresovano lice, osiguravač može samo, ako su dotle plaćene bar tri godišnje premije, izjaviti ugovaraču osiguranja da smanjuje osiguranu svotu na iznos otkupne vrednosti osiguranja, a u suprotnom slučaju da raskida ugovor.

Ako se osigurani slučaj dogodio pre raskida ugovora ili smanjenja osigurane svote, smatra se kao da je osigurana svota smanjena odnosno da je ugovor raskinut, prema tome da li su premije bile plaćene bar za tri godine ili ne.

Osiguranje trećeg lica

Osiguranje života i osiguranje od nesrećnog slučaja može se odnositi na život ugovarača osiguranja, a može se odnositi i na život nekog trećeg.

Ako se osiguranje odnosi na slučaj smrti nekog trećeg, za punovažnost ugovora potrebna je njegova pismena saglasnost data u polisi ili u odvojenom pismenu, prilikom potpisivanja polise, sa naznačenjem osigurane svote.

Osiguranje za slučaj smrti maloletnika i lica lišenih poslovne sposobnosti

Ništavo je osiguranje za slučaj smrti trećeg lica mlađeg od četrnaest godina, kao i lica potpuno lišenog poslovne sposobnosti, te je osiguravač dužan vratiti ugovaraču osiguranja sve premije primljene po osnovu takvog ugovora.

Za punovažnost osiguranja za slučaj smrti trećeg lica starijeg od četrnaest godina potrebna je pismena saglasnost njegovog zakonskog zastupnika, kao i pismena saglasnost svakog osiguranog lica.

Kumuliranje naknade i osigurane svote

U osiguranju lica, osiguravač koji je isplatio osiguranu svotu ne može imati ni po kom osnovu pravo na naknadu od trećeg lica odgovornog za nastupanje osiguranog slučaja.

Pravo na naknadu od trećeg lica odgovornog za nastupanje osiguranog slučaja, pripada osiguraniku, odnosno korisniku, nezavisno od njegovog prava na osiguranu svotu.

Prethodno navedena pravila ne odnose se na slučaj kad je osiguranje od posledice nesrećnog slučaja ugovoreno kao osiguranje od odgovornosti.

Isključeni rizici

Samoubistvo osiguranika

Ugovorom o osiguranju za slučaj smrti nije obuhvaćen rizik samoubistva osiguranika ako se desilo u prvoj godini osiguranja.

U slučaju da se samoubistvo dogodilo u roku od tri godine od dana zaključenja ugovora osiguravač nije dužan da isplati korisniku osiguranu svotu, nego samo matematičku rezervu ugovora.

Namerno ubistvo osiguranika

Osiguravač se oslobađa obaveze da korisniku isplati osiguranu svotu ako je ovaj namerno izazvao smrt osiguraniku, ali je dužan, ako su dotle bile uplaćene bar tri godišnje premije, isplatiti matematičku rezervu ugovora ugovaraču osiguranja, a ako je on osiguranik, njegovim naslednicima.

Namerno prouzrokovanje nesrećnog slučaja

Osiguravač se oslobađa obaveze iz ugovora o osiguranju od nesrećnog slučaja ako je osiguranik namerno prouzrokovao nesrećni slučaj.

Ratne operacije

Ako je smrt osiguranika prouzrokovana ratnim operacijama, osiguravač, ako što drugo nije ugovoreno, nije dužan isplatiti korisniku osiguranu svotu, ali je dužan isplatiti mu matematičku rezervu iz ugovora.

Ako nije što drugo ugovoreno, osiguravač se oslobađa obaveze iz ugovora o osiguranju od nesrećnog slučaja, ako je nesrećni slučaj prouzrokovan ratnim operacijama.

Ugovorno isključenje rizika

Ugovorom o osiguranju za slučaj smrti ili od nesrećnog slučaja mogu biti isključeni iz osiguranja i drugi rizici.

Saznajte više:
Naknada štete »
Obavezno osiguranje od odgovornosti »
Osiguranje od profesionalne odgovornosti u Srbiji »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
Zakon o zadužbinama i fondacijama

Osnivanje zadužbina i fondacija

Zakonom o zadužbinama i fondacijama („Sl. glasnik RS“, br. 88/2010, 99/2011 – dr. zakon i 44/2018 – dr. zakon) (u daljem tekstu: Zakon o zadužbinama i fondacijama) uređuje se osnivanje i pravni položaj zadužbina i fondacija, imovina, unutrašnja organizacija, upis i brisanje iz registra, delatnost, statusne promene, nadzor nad radom zadužbina i fondacija, prestanak rada,…
Više informacija »
Zakon o radu

Ugovor sa direktorom koji je strani državljanin

Kada su u pitanju specifične industrije, koje su orijentisane na međunarodno ili određeno strano tržište, kompanije se često odlučuju za angažovanje stranog državljanina na funkciju direktora. Neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju prilikom donošenja odluke o izboru direktora su: Da li mogu slobodno da odlučim da li će direktor biti domaći ili strani državljanin?…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Neophodni uslovi za registraciju poliklinike

Poliklinika, kao privatna praksa, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US – dalje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti) se osniva za najmanje dve različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine. Osim odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 –…
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice omogućava stranim državljanima da zakonito žive u Republici Srbiji zajedno sa članovima svoje porodice. Ovaj osnov boravka ima poseban značaj jer štiti pravo na porodični život, koje je priznato kako domaćim propisima, tako i međunarodnim standardima, i sprečava da porodice budu razdvojene zbog administrativnih, viznih ili imigracionih…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor