Osiguranje putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja

Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju

Vrste obaveznog osiguranja u saobraćaju, u smislu Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009, 78/2011, 101/2011, 93/2012 i 7/2013- Odluka US), su:

  1. osiguranje putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja
  2. osiguranje vlasnika motornih vozila od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima
  3. osiguranje vlasnika vazduhoplova od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima i putnicima
  4. osiguranje vlasnika čamaca od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima.

Pod vlasnikom motornih vozila, vazduhoplova i čamaca podrazumeva se i korisnik ili drugo lice na koje je registrovano prevozno sredstvo u skladu sa propisima.

Osiguranjem vlasnika prevoznog sredstva od odgovornosti za štetu nanesenu trećim licima pokrivene su, pod uslovima i na način propisan Zakonom o obaveznom osiguranju u saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009, 78/2011, 101/2011, 93/2012 i 7/2013- Odluka US), štete koje to prevozno sredstvo pričini trećim licima, nezavisno od toga ko upravlja prevoznim sredstvom.

Obaveza osiguranja putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja

Vlasnici prevoznih sredstava kojima se obavlja javni prevoz putnika dužni su da zaključe ugovor o osiguranju putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja.

Ugovor o osiguranju putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja dužni su da zaključe vlasnici:

  • autobusa kojim se obavlja javni prevoz u gradskom, prigradskom, međugradskom i međunarodnom linijskom i vanlinijskom prevozu
  • autobusa kojim se obavlja prevoz zaposlenih na posao i sa posla
  • autobusa kojim se obavlja prevoz dece i učenika do predškolskih, odnosno školskih ustanova i od predškolskih, odnosno školskih ustanova
  • autobusa za prevoz turista
  • putničkih automobila kojima se obavlja auto-taksi prevoz i „rent-a-kar“ vozila
  • šinskih vozila za prevoz putnika
  • svih vrsta plovnih objekata, kojima se na redovnim linijama ili slobodno prevoze putnici, uključujući i krstarenja i prevoz turista
  • svih vrsta „rent-a-kar“ plovnih objekata, kojima se na redovnim linijama ili slobodno prevoze putnici, uključujući i krstarenja i prevoz turista
  • vazduhoplova čija je namena javni avio-prevoz (redovni, čarter, avio-taksi)
  • turističkih vazduhoplova koji se koriste za kraće prelete i panoramske letove i „rent-a-kar“ vazduhoplova
  • drugih prevoznih sredstava, bez obzira na vrstu pogona, kojima se prevoze putnici, uz naplatu prevoza, u vidu registrovane delatnosti.

Zaključenje ugovora o osiguranju putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja, ne isključuje obavezu zaključenja ugovora o osiguranju od odgovornosti.

Dozvola za stavljanje u saobraćaj, odnosno drugi akt nadležnog organa kojim se utvrđuje sposobnost za stavljanje u saobraćaj prevoznog sredstva, kojim se obavlja javni prevoz putnika može se izdati po podnošenju dokaza tom organu o zaključenom ugovoru o osiguranju putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja.

Vlasnik prevoznog sredstva, kojim se obavlja javni prevoz putnika, dužan je da na vidnom mestu u prevoznom sredstvu i voznoj karti naznači podatke o zaključenom ugovoru o osiguranju putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja, a naročito naziv društva za osiguranje i prava putnika po osnovu tog ugovora.

Pojam putnika u javnom prevozu

Putnici u javnom prevozu, u smislu Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009, 78/2011, 101/2011, 93/2012 i 7/2013- Odluka US), su:

  • lica koja se nalaze u prevoznom sredstvu kojim se obavlja javni prevoz i koja imaju nameru da putuju, bez obzira da li su kupila voznu kartu ili nisu
  • lica koja se nalaze u krugu stanice, pristaništa, luke, aerodroma ili u neposrednoj blizini prevoznog sredstva, pre ukrcavanja, koja imaju nameru da putuju
  • lica koja su obavila putovanje i napustila prevozno sredstvo, a nalaze se u neposrednoj blizini prevoznog sredstva, u krugu stanice, pristaništa, luke ili aerodrome
  • lica koja imaju pravo na besplatnu vožnju.

Putnicima u javnom prevozu, u smislu Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009, 78/2011, 101/2011, 93/2012 i 7/2013- Odluka US) ne smatraju se lica kojima je mesto rada na prevoznom sredstvu.

Osiguranje putnika u javnom prevozu i visina osigurane sume

Iznos najniže osigurane sume na koju može biti ugovoreno osiguranje putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja, po jednom putniku utvrđuje Vlada, na predlog Narodne banke Srbije i iznos osigurane sume ne može biti niži od:

  • za slučaj smrti putnika 8.000 evra
  • za slučaj trajnog gubitka opšte radne sposobnosti (invaliditeta) putnika 16.000 evra
  • za slučaj privremene sprečenosti za rad i stvarnih i nužnih troškova lečenja putnika 4.000 evra.

Odluka Vlade Republike Srbije o iznosu najniže osigurane sume na koju može biti ugovoreno osiguranje putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja, po jednom putniku objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

Pravo na isplatu osigurane sume

Putnik koga zadesi nesrećni slučaj, odnosno određeni korisnik prema uslovima osiguranja u slučaju smrti putnika, ima pravo da zahteva da društvo za osiguranje sa kojim je zaključen ugovor o osiguranju putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja, neposredno njemu izvrši svoju obavezu iz ugovora o osiguranju.

Ako vlasnik prevoznog sredstva nije zaključio ugovor o osiguranju putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja, ili je zaključio ugovor o osiguranju sa društvom za osiguranje nad kojim je pokrenut stečajni postupak, a desio se nesrećni slučaj, putnik koga zadesi nesrećni slučaj, odnosno određeni korisnik prema uslovima osiguranja u slučaju smrti putnika, može zahtevati isplatu osigurane sume iz sredstava Garantnog fonda, u skladu sa odredbama Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009, 78/2011, 101/2011, 93/2012 i 7/2013- Odluka US).

Pravo na osiguranu sumu na koju može biti ugovoreno osiguranje putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja, po jednom putniku ima putnik, odnosno korisnik osiguranja, nezavisno od toga da li ima pravo na naknadu štete po osnovu odgovornosti prevozioca.

Saznajte više:
Naknada štete u saobraćaju »
Nadležnost Garantnog fonda »
Naknada štete prouzrokovane upotrebom motornog vozila inostrane registracije »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o strancima

Zahtev za izdavanje vize za kraći boravak (VIZA C)

Viza je odobrenje za ulazak, boravak ili tranzit koje stranac pribavlja pre ulaska na teritoriju Republike Srbije. Viza se izdaje u elektronskom formatu, a može biti biti izdata i u obliku nalepnice koja se utiskuje u putnu ispravu stranca. Prema odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023) vrste viza su:…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Statusna promena izdvajanje uz osnivanje

Statusne promene su takve promene u organizaciji privrednog društva koje su zbog svog značaja i složenosti posebno uređene Zakonom o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018, 91/2019, 109/2021 i 19/2025) (u daljem tekstu: Zakona o privrednim društvima). Statusnom promenom se društvo prenosilac reorganizuje tako što na…
Više informacija »
Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika

Centralna evidencija stvarnih vlasnika

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) uređuje se uspostavljanje, sadržina, osnovi evidentiranja i način vođenja Centralne evidencije stvarnih vlasnika pravnih lica, drugih subjekata registrovanih u Republici Srbiji u skladu sa zakonom, trastova i pravnih odnosa sličnih trastu, za koje postoji obaveza evidentiranja stvarnih vlasnika u skladu…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Uslovi za osnivanje i prestanak rada privatnih zdravstvenih ustanova

Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US) pružaoci zdravstvene zaštite u Republici Srbiji su: zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svojini; visokoškolske ustanove zdravstvene struke i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti (u…
Više informacija »
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Registracija privatne osnovne škole

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je delatnost od neposrednog društvenog interesa i ostvaruje se kao javna služba. Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u skladu sa Ustavom, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), potvrđenim međunarodnim konvencijama,…
Više informacija »
Zakon o faktoringu

Uslovi za obavljanje faktoringa

Zakonom o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) uređuju se pojam i predmet faktoringa, učesnici u faktoringu, uslovi i način obavljanja faktoringa, vrste faktoringa, prava i obaveze učesnika u faktoringu, ugovor o faktoringu, obrnuti faktoring i nadzor nad obavljanjem faktoringa. Prema odredbama Zakona o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) faktoring…
Više informacija »
Zakon o strancima

Stalno nastanjenje stranca u Srbiji

Stalno nastanjenje je odobrenje dugotrajnog boravka stranog državljanina u Republici Srbiji. Uslovi za odobrenje stalnog nastanjenja, nadležnost za odlučivanje i postupak izdavanja odobrenja, kao i prestanka odobrenja za stalno nastanjenje stranog državljanina u Republici Srbiji regulisani su odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023), Pravilnikom o podnošenju zahteva za stalno nastanjenje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pravni aspekti ugovora članova privrednog društva

Ugovor članova privrednog društva je imenovani ugovor korporativnog prava. Za razliku od osnivačkog akta, koji je obavezan dokument svakog privrednog društva, ugovor članova je fakultativan. Međutim, nepostojanje zakonske obaveze zaključenja ugovora članova privrednog društva, složenost odnosa u višečlanim privrednim društvima te velika praktičnost ugovora članova predstavlja razlog da bude više zastupljen u poslovnoj praksi u…
Više informacija »