Osiguranje putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja

Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju

Vrste obaveznog osiguranja u saobraćaju, u smislu Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009, 78/2011, 101/2011, 93/2012 i 7/2013- Odluka US), su:

  1. osiguranje putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja
  2. osiguranje vlasnika motornih vozila od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima
  3. osiguranje vlasnika vazduhoplova od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima i putnicima
  4. osiguranje vlasnika čamaca od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima.

Pod vlasnikom motornih vozila, vazduhoplova i čamaca podrazumeva se i korisnik ili drugo lice na koje je registrovano prevozno sredstvo u skladu sa propisima.

Osiguranjem vlasnika prevoznog sredstva od odgovornosti za štetu nanesenu trećim licima pokrivene su, pod uslovima i na način propisan Zakonom o obaveznom osiguranju u saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009, 78/2011, 101/2011, 93/2012 i 7/2013- Odluka US), štete koje to prevozno sredstvo pričini trećim licima, nezavisno od toga ko upravlja prevoznim sredstvom.

Obaveza osiguranja putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja

Vlasnici prevoznih sredstava kojima se obavlja javni prevoz putnika dužni su da zaključe ugovor o osiguranju putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja.

Ugovor o osiguranju putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja dužni su da zaključe vlasnici:

  • autobusa kojim se obavlja javni prevoz u gradskom, prigradskom, međugradskom i međunarodnom linijskom i vanlinijskom prevozu
  • autobusa kojim se obavlja prevoz zaposlenih na posao i sa posla
  • autobusa kojim se obavlja prevoz dece i učenika do predškolskih, odnosno školskih ustanova i od predškolskih, odnosno školskih ustanova
  • autobusa za prevoz turista
  • putničkih automobila kojima se obavlja auto-taksi prevoz i „rent-a-kar“ vozila
  • šinskih vozila za prevoz putnika
  • svih vrsta plovnih objekata, kojima se na redovnim linijama ili slobodno prevoze putnici, uključujući i krstarenja i prevoz turista
  • svih vrsta „rent-a-kar“ plovnih objekata, kojima se na redovnim linijama ili slobodno prevoze putnici, uključujući i krstarenja i prevoz turista
  • vazduhoplova čija je namena javni avio-prevoz (redovni, čarter, avio-taksi)
  • turističkih vazduhoplova koji se koriste za kraće prelete i panoramske letove i „rent-a-kar“ vazduhoplova
  • drugih prevoznih sredstava, bez obzira na vrstu pogona, kojima se prevoze putnici, uz naplatu prevoza, u vidu registrovane delatnosti.

Zaključenje ugovora o osiguranju putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja, ne isključuje obavezu zaključenja ugovora o osiguranju od odgovornosti.

Dozvola za stavljanje u saobraćaj, odnosno drugi akt nadležnog organa kojim se utvrđuje sposobnost za stavljanje u saobraćaj prevoznog sredstva, kojim se obavlja javni prevoz putnika može se izdati po podnošenju dokaza tom organu o zaključenom ugovoru o osiguranju putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja.

Vlasnik prevoznog sredstva, kojim se obavlja javni prevoz putnika, dužan je da na vidnom mestu u prevoznom sredstvu i voznoj karti naznači podatke o zaključenom ugovoru o osiguranju putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja, a naročito naziv društva za osiguranje i prava putnika po osnovu tog ugovora.

Pojam putnika u javnom prevozu

Putnici u javnom prevozu, u smislu Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009, 78/2011, 101/2011, 93/2012 i 7/2013- Odluka US), su:

  • lica koja se nalaze u prevoznom sredstvu kojim se obavlja javni prevoz i koja imaju nameru da putuju, bez obzira da li su kupila voznu kartu ili nisu
  • lica koja se nalaze u krugu stanice, pristaništa, luke, aerodroma ili u neposrednoj blizini prevoznog sredstva, pre ukrcavanja, koja imaju nameru da putuju
  • lica koja su obavila putovanje i napustila prevozno sredstvo, a nalaze se u neposrednoj blizini prevoznog sredstva, u krugu stanice, pristaništa, luke ili aerodrome
  • lica koja imaju pravo na besplatnu vožnju.

Putnicima u javnom prevozu, u smislu Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009, 78/2011, 101/2011, 93/2012 i 7/2013- Odluka US) ne smatraju se lica kojima je mesto rada na prevoznom sredstvu.

Osiguranje putnika u javnom prevozu i visina osigurane sume

Iznos najniže osigurane sume na koju može biti ugovoreno osiguranje putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja, po jednom putniku utvrđuje Vlada, na predlog Narodne banke Srbije i iznos osigurane sume ne može biti niži od:

  • za slučaj smrti putnika 8.000 evra
  • za slučaj trajnog gubitka opšte radne sposobnosti (invaliditeta) putnika 16.000 evra
  • za slučaj privremene sprečenosti za rad i stvarnih i nužnih troškova lečenja putnika 4.000 evra.

Odluka Vlade Republike Srbije o iznosu najniže osigurane sume na koju može biti ugovoreno osiguranje putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja, po jednom putniku objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

Pravo na isplatu osigurane sume

Putnik koga zadesi nesrećni slučaj, odnosno određeni korisnik prema uslovima osiguranja u slučaju smrti putnika, ima pravo da zahteva da društvo za osiguranje sa kojim je zaključen ugovor o osiguranju putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja, neposredno njemu izvrši svoju obavezu iz ugovora o osiguranju.

Ako vlasnik prevoznog sredstva nije zaključio ugovor o osiguranju putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja, ili je zaključio ugovor o osiguranju sa društvom za osiguranje nad kojim je pokrenut stečajni postupak, a desio se nesrećni slučaj, putnik koga zadesi nesrećni slučaj, odnosno određeni korisnik prema uslovima osiguranja u slučaju smrti putnika, može zahtevati isplatu osigurane sume iz sredstava Garantnog fonda, u skladu sa odredbama Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009, 78/2011, 101/2011, 93/2012 i 7/2013- Odluka US).

Pravo na osiguranu sumu na koju može biti ugovoreno osiguranje putnika u javnom prevozu od posledica nesrećnog slučaja, po jednom putniku ima putnik, odnosno korisnik osiguranja, nezavisno od toga da li ima pravo na naknadu štete po osnovu odgovornosti prevozioca.

Saznajte više:
Naknada štete u saobraćaju »
Nadležnost Garantnog fonda »
Naknada štete prouzrokovane upotrebom motornog vozila inostrane registracije »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju

Uslovi za obavljanje delatnosti taksi prevoza

Zakonski okvir za obavljanje delatnosti taksi prevoza u Srbiji propisuje Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 68/2015, 41/2018, 44/2018 – dr. zakon, 83/2018, 31/2019 i 9/2020), dok svaka jedinica lokalne samouprave može predvideti i dodatne lokalne uslove. Taksi prevoz obavlja se na osnovu rešenja o odobravanju taksi prevoza koje izdaje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje holdinga u Srbiji

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima privredna društva se mogu povezivati putem: učešća u osnovnom kapitalu ili ortačkim udelima (društva povezana kapitalom); ugovora (društva povezana ugovorom) i kapitala i ugovora (mešovito povezana društva). Zabranjeno je povezivanje privrednih društava suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije. Holding predstavlja jednu od vrsta povezivanja privrednih društava i prema…
Više informacija »
Zakon o uslovima obavljanja psihološke delatnosti

Samostalno obavljanje psihološke delatnosti

Psihološka delatnost nije delatnost koja se može obavljati samo na osnovu završenih studija psihologije i registracije preduzetnika. Pravni okvir u Republici Srbiji postavlja istovremeno stručne, organizacione, prostorne i etičke uslove, a dodatna pravila primenjuju se kada se psihološki rad obavlja u sistemu socijalne ili zdravstvene zaštite. Poslovi psihološke delatnosti obavljaju se u skladu Zakonom o…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Probijanje pravne ličnosti

Jedno od osnovnih načela privrednog prava jeste da je privredno društvo samostalan pravni subjekt čija je imovina odvojena od imovine njegovih osnivača, članova i akcionara. Iz tog načela proizlazi pravilo o ograničenoj odgovornosti – član društva sa ograničenom odgovornošću, komanditor komanditnog društva ili akcionar akcionarskog društva, po pravilu, ne odgovara ličnom imovinom za obaveze privrednog…
Više informacija »
Zakon o strancima

Promene tokom važenja jedinstvene dozvole

Jedinstvena dozvola je dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji. Jedinstvena dozvola može se izdati radi: zapošljavanja; samozapošljavanja; posebnih slučajeva zapošljavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranaca, i to: a) za upućena lica, b) za kretanje u okviru privrednog društva, c) za nezavisnog profesionalca, d) za osposobljavanje i usavršavanje.…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor