Novčana naknada pojedinih vidova nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove

Zakon o obligacionim odnosima i povreda prava ličnosti

Nematerijalna šteta se dosuđuje u slučaju povrede prava ličnosti. Može se sastojati u novčanoj i nenovčanoj naknadi.

Prema odredbama člana 200. Zakona o obligacionim odnosima novčana naknada nematerijalne štete određuje se kao ’’pravična novčana naknada’’.

Novčana naknada nematerijalne štete nema za svrhu novčanu reparaciju onoga što je oštećeni izgubio (pretrpljeni fizički i psihički bol ili strah), već da oštećeni za dosuđeni novačni iznos može sebi da pribavi ono (moralno ili materijalno) zadovoljstvo koje mu, na najbolji način omogućava da uspostavi narušenu psihičku ravnotežu.

Nematerijalna šteta – oblici nadoknade

Odrebama člana 155. Zakona o obligacionim odnosima nematerijalna šteta je definisana kao nanošenje drugome fizičkog ili psihičkog bola ili straha, bez pozivanja na prava ličnosti.

Prava ličnosti se pominju u odredbama člana 199. (’’U slučaju povrede prava ličnosti sud može narediti …’’) i člana 200. stav 1. (’’Za pretrpljene fizičke bolove, za pretpljene duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda, časti, slobode i prava ličnosti …’’.) Zakona o obligacionim odnosima.

Prema odredbama navedena dva člana Zakona o obligacionim odnosima nematerijalna šteta može da se nadoknadi u nenovčanom obliku (član 199.) i u novčanom obliku (član 200.).

Pored razlike u obliku u kojem se dosuđuje (novčani i nenovčani), suštinska razlika između ova dva vida nematerijalne štete je u tome što je kod nenovčanog oblika oštećeni dužan dokazati samo povredu nekog od prava ličnosti, dok je kod novčanog oblika oštećeni dužan pored povrede ličnog dobra, dokazati i posledicu koja je proistekla iz te povrede (fizički ili psihički bol ili strah).

Novčana naknada pojedinih vidova nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove

Nematerijalna šteta – vidovi za koje se može isplatiti pravična novčana naknada

Zakon o obligacionim odnosima je taksativno regulisao oblike nematerijalne štete za koje se može dosuditi novčana naknada.

Fizički bol i strah su regulisani uopšteno, jer odredbe člana 200. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima ne regiulišu pojedinačne slučajeve koje uzrokuju fizički bol i strah, za razliku od pravične novčane naknade nematerijalne štete za duševne bolove koja se može dosuditi za taksativno navedene slučajeve.

Duševni bolovi nisu samostalan oblik nematerijlane štete (član 155. Zakona o obligacionim odnosima).

Duševni bolovi su kriterijumi na osnovu kojih sud ceni da li su oni takve jačine i trajanja da predstavljaju osnovu za naknadu nematerijalne štete, a sama nematerijalna šteta je povreda nekog od prava ličnosti (prava na fizički integritet, psihički integritet, zaštitu zdravlja, dostojanstvo, slobodu).

Nematerijalna štete za pretrpljene duševne bolove može se dosuditi i isplatiti u sledećim slučajevima: zbog umanjenja životnih aktivnosti, zbog naruženosti, povrede ugleda, časti, slobode, smrti bliskog lica, zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica i zbog krivičnih dela protiv dostojanstva ličnosti i morala.

Novčana naknada nematerijalne štete za pojedine slučajeve pretpljenih duševnih bolova regulisana je i drugim zakonima. Na sve ove zakone odnosno pojedine njihove delove, koji se tiču pojedinih slučajeva naknade štete zbog prtrpljenih  duševnih bolova primenjuju se odredbe člana 200. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima kao lex generalis.

Saznajte više:
Naknada štete za pretrpljene duševne bolove zbog naruženosti »
Naknada štete za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja životnih aktivnosti »
Naknada štete u saobraćaju »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

2 komentara

  1. Stankica

    Dali zastarwvaju slucaji u kada izgubite najblizu osobu u saobracajnoj nesreci

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana,

      Potraživanje naknade štete za pretrpljene duševne bolove zbog smrti bliske osobe u saobraćajnoj nezgodi takođe zastareva u rokovima koji su propsiani odredbama Zakona o obligacionim odnosima.Potraživanje naknade prouzrokovane štete zastareva za tri godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za lice koje je štetu učinilo (subjektivni rok), a u svakom slučaju ovo potraživanje zastareva za pet godina od kad je šteta nastala (objektivni rok).Kad je šteta prouzrokovana krivičnim delom, a za krivično gonjenje je predviđen duži rok zastarelosti, zahtev za naknadu štete prema odgovornom licu zastareva kad istekne vreme određeno za zastarelost krivičnog gonjenja.

Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
Zakon o deviznom poslovanju

Otvaranje nerezidentnog računa u Republici Srbiji

Otvaranje nerezidentnog računa u Srbiji predstavlja važan pravni i praktični korak za strana fizička i pravna lica koja žele da posluju, raspolažu sredstvima ili izvršavaju određene finansijske transakcije u Republici Srbiji. Nerezidentima je data zakonska mogućnost da otvore nerezidnetni račun u Republici Srbiji. Odredbama člana 28. Zakona o deviznom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 62/2006,…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor