Naknada štete za pretrpljene duševne bolove zbog naruženosti

Objektivna i subjektivna merila

Naruženost predstavlja trajnu izmenu spoljašnjeg izgleda nekog lica koja se manifestuje u gubitku nekog ekstremiteta, naruženju estetskog izgleda, naruženju nekog dela tela ili narušenju neke telesne funkcije.

Naruženost kao osnov za isplatu naknade nematerijalne štete

Osnov za naknadu nematerijalne štete je duševni bol zbog naruženosti, a ne samo postojanje naruženosti bez duševnog bola.

Da li postoji nematerijalna šteta u vidu duševnih bolova zbog naruženosti (član 200. stav 1. Zakon o obligacionim odnosima) ocenjuje se prema objektivnim i subjektivnim merilima.

Objektivna merila su izmene spoljašnosti oštećenog, njihova uočljivost odnosno vidljivost, obim i mogućnost pokrivanja, starost i pol oštećenog, itd. Osnov za priznanje novčane naknade za naruženost nije samo u tome da li i u kojoj meri je izmenjena spoljašnost oštećenog, već su to i subjektivna merila o uticaju svih elemenata (izmenjena spoljašnost, primetnost, obim) na psihičku ravnotežu oštećenog, odnosno na njegovo psihičko stanje u celini pri čemu se subjektivne osobine oštećenog uzimaju u obzir u razumnoj meri.

I kada postoje oba elementa činjeničnog stanja (objektivni i subjektivni) ovu naknadu ipak nije moguće dosuditi u svakom slučaju.

Naknadu treba odmeriti u skladu sa članom 200. stav 1. i 2. Zakona o obligacionim odnosima. Iz tog razloga kad bi sud odmerio naknadu i za veoma malu nematerijalnu štetu, bilo bi to u suprotnosti sa pomenutom odredbom.

Uslov za isplatu naknade za pretrpljene duševne bolove zbog naruženosti je i da naruženost predstavlja trajnu izmenu spojašnjeg izgleda oštećenog. Privremena naruženost u toku lečenja (ogrebotine na licu, razdrta otvorena rana na nozi) ne predstavlja osnov za isplatu naknade štete.

Reakcija okoline na naruženost predstavlja dodatni faktor, koji oštećenom nanosi i još veće duševne bolove.

Naruženost – odmeravanje visine naknade štete

Stepen duševnog bola zbog naruženosti sud utvrđuje na osnovu sudskomedicinskog veštačenja. U tom smislu je naruženost kao viši rodni pojam, klasifikovana na tri druga pojma i to:

  • jaku naruženost – unakaženost
  • srednju naruženost – nagrđenost i
  • slabu naruženost – kozmetički defekt.

U zavisnosti od nalaza i mišljenja veštaka za neki od ovih stepena naruženosti određuje se iznos naknade za duševni bol. Prilikom odmeravanja visine novčane naknade za duševne bolove zbog naruženosti nije odlučujući stepen naruženosti, već u čemu se naruženost sastoji.

Pored nalaza i mišljenja veštaka sud će ceniti i druge okolnosti od kojih zavisi intezitet duševnog bola zbog naruženosti, a to su prethodno navedena objektivna i subjektivna merila, starost i pol oštećenog (mlađim licima i ženama može se priznati i veća naknada), zanimanje oštećenog (glumcima, manekenima, foto-modelima, pevačima i sl. duševni bol će biti veći, a samim tim i naknada).

Saznaj više:
Naknada štete za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja životnih aktivnosti »
Novčana naknada pojedinih vidova nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove »
Vrste štete »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju

Uslovi za obavljanje delatnosti taksi prevoza

Zakonski okvir za obavljanje delatnosti taksi prevoza u Srbiji propisuje Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 68/2015, 41/2018, 44/2018 – dr. zakon, 83/2018, 31/2019 i 9/2020), dok svaka jedinica lokalne samouprave može predvideti i dodatne lokalne uslove. Taksi prevoz obavlja se na osnovu rešenja o odobravanju taksi prevoza koje izdaje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje holdinga u Srbiji

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima privredna društva se mogu povezivati putem: učešća u osnovnom kapitalu ili ortačkim udelima (društva povezana kapitalom); ugovora (društva povezana ugovorom) i kapitala i ugovora (mešovito povezana društva). Zabranjeno je povezivanje privrednih društava suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije. Holding predstavlja jednu od vrsta povezivanja privrednih društava i prema…
Više informacija »
Zakon o uslovima obavljanja psihološke delatnosti

Samostalno obavljanje psihološke delatnosti

Psihološka delatnost nije delatnost koja se može obavljati samo na osnovu završenih studija psihologije i registracije preduzetnika. Pravni okvir u Republici Srbiji postavlja istovremeno stručne, organizacione, prostorne i etičke uslove, a dodatna pravila primenjuju se kada se psihološki rad obavlja u sistemu socijalne ili zdravstvene zaštite. Poslovi psihološke delatnosti obavljaju se u skladu Zakonom o…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Probijanje pravne ličnosti

Jedno od osnovnih načela privrednog prava jeste da je privredno društvo samostalan pravni subjekt čija je imovina odvojena od imovine njegovih osnivača, članova i akcionara. Iz tog načela proizlazi pravilo o ograničenoj odgovornosti – član društva sa ograničenom odgovornošću, komanditor komanditnog društva ili akcionar akcionarskog društva, po pravilu, ne odgovara ličnom imovinom za obaveze privrednog…
Više informacija »
Zakon o strancima

Promene tokom važenja jedinstvene dozvole

Jedinstvena dozvola je dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji. Jedinstvena dozvola može se izdati radi: zapošljavanja; samozapošljavanja; posebnih slučajeva zapošljavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranaca, i to: a) za upućena lica, b) za kretanje u okviru privrednog društva, c) za nezavisnog profesionalca, d) za osposobljavanje i usavršavanje.…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor