Naknada štete za pretrpljene duševne bolove zbog naruženosti

Objektivna i subjektivna merila

Naruženost predstavlja trajnu izmenu spoljašnjeg izgleda nekog lica koja se manifestuje u gubitku nekog ekstremiteta, naruženju estetskog izgleda, naruženju nekog dela tela ili narušenju neke telesne funkcije.

Naruženost kao osnov za isplatu naknade nematerijalne štete

Osnov za naknadu nematerijalne štete je duševni bol zbog naruženosti, a ne samo postojanje naruženosti bez duševnog bola.

Da li postoji nematerijalna šteta u vidu duševnih bolova zbog naruženosti (član 200. stav 1. Zakon o obligacionim odnosima) ocenjuje se prema objektivnim i subjektivnim merilima.

Objektivna merila su izmene spoljašnosti oštećenog, njihova uočljivost odnosno vidljivost, obim i mogućnost pokrivanja, starost i pol oštećenog, itd. Osnov za priznanje novčane naknade za naruženost nije samo u tome da li i u kojoj meri je izmenjena spoljašnost oštećenog, već su to i subjektivna merila o uticaju svih elemenata (izmenjena spoljašnost, primetnost, obim) na psihičku ravnotežu oštećenog, odnosno na njegovo psihičko stanje u celini pri čemu se subjektivne osobine oštećenog uzimaju u obzir u razumnoj meri.

I kada postoje oba elementa činjeničnog stanja (objektivni i subjektivni) ovu naknadu ipak nije moguće dosuditi u svakom slučaju.

Naknadu treba odmeriti u skladu sa članom 200. stav 1. i 2. Zakona o obligacionim odnosima. Iz tog razloga kad bi sud odmerio naknadu i za veoma malu nematerijalnu štetu, bilo bi to u suprotnosti sa pomenutom odredbom.

Uslov za isplatu naknade za pretrpljene duševne bolove zbog naruženosti je i da naruženost predstavlja trajnu izmenu spojašnjeg izgleda oštećenog. Privremena naruženost u toku lečenja (ogrebotine na licu, razdrta otvorena rana na nozi) ne predstavlja osnov za isplatu naknade štete.

Reakcija okoline na naruženost predstavlja dodatni faktor, koji oštećenom nanosi i još veće duševne bolove.

Naruženost – odmeravanje visine naknade štete

Stepen duševnog bola zbog naruženosti sud utvrđuje na osnovu sudskomedicinskog veštačenja. U tom smislu je naruženost kao viši rodni pojam, klasifikovana na tri druga pojma i to:

  • jaku naruženost – unakaženost
  • srednju naruženost – nagrđenost i
  • slabu naruženost – kozmetički defekt.

U zavisnosti od nalaza i mišljenja veštaka za neki od ovih stepena naruženosti određuje se iznos naknade za duševni bol. Prilikom odmeravanja visine novčane naknade za duševne bolove zbog naruženosti nije odlučujući stepen naruženosti, već u čemu se naruženost sastoji.

Pored nalaza i mišljenja veštaka sud će ceniti i druge okolnosti od kojih zavisi intezitet duševnog bola zbog naruženosti, a to su prethodno navedena objektivna i subjektivna merila, starost i pol oštećenog (mlađim licima i ženama može se priznati i veća naknada), zanimanje oštećenog (glumcima, manekenima, foto-modelima, pevačima i sl. duševni bol će biti veći, a samim tim i naknada).

Saznaj više:
Naknada štete za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja životnih aktivnosti »
Novčana naknada pojedinih vidova nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove »
Vrste štete »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
Zakon o zadužbinama i fondacijama

Osnivanje zadužbina i fondacija

Zakonom o zadužbinama i fondacijama („Sl. glasnik RS“, br. 88/2010, 99/2011 – dr. zakon i 44/2018 – dr. zakon) (u daljem tekstu: Zakon o zadužbinama i fondacijama) uređuje se osnivanje i pravni položaj zadužbina i fondacija, imovina, unutrašnja organizacija, upis i brisanje iz registra, delatnost, statusne promene, nadzor nad radom zadužbina i fondacija, prestanak rada,…
Više informacija »
Zakon o radu

Ugovor sa direktorom koji je strani državljanin

Kada su u pitanju specifične industrije, koje su orijentisane na međunarodno ili određeno strano tržište, kompanije se često odlučuju za angažovanje stranog državljanina na funkciju direktora. Neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju prilikom donošenja odluke o izboru direktora su: Da li mogu slobodno da odlučim da li će direktor biti domaći ili strani državljanin?…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Neophodni uslovi za registraciju poliklinike

Poliklinika, kao privatna praksa, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US – dalje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti) se osniva za najmanje dve različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine. Osim odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 –…
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice omogućava stranim državljanima da zakonito žive u Republici Srbiji zajedno sa članovima svoje porodice. Ovaj osnov boravka ima poseban značaj jer štiti pravo na porodični život, koje je priznato kako domaćim propisima, tako i međunarodnim standardima, i sprečava da porodice budu razdvojene zbog administrativnih, viznih ili imigracionih…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor