Izvršna i verodostojna isprava kao osnov donošenja rešenja o izvršenju

Odredbama Zakona o izvšenju i obezbeđenju uređuje se postupak u kome sudovi i javni izvršitelji prinudno namiruju potraživanja izvršnih poverilaca zasnovana na izvršnim i verodostojnim ispravama (izvršni postupak), postupak obezbeđenja potraživanja i položaj javnih izvršitelja.

Izvršni postupak i postupak obezbeđenja pokreću se tako što izvršni poverilac podnosi predlog za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave ili predlog za obezbeđenje, a po službenoj dužnosti pokreću se samo ako je zakonom određeno.

O predlogu za izvršenje na osnovu izvršne ili verodostojne isprave i predlogu za obezbeđenje odlučuje sud.

O predlogu za izvršenje na osnovu verodostojne isprave radi namirenja novčanog potraživanja nastalog iz komunalnih usluga i srodnih delatnosti odlučuje javni izvršitelj. Nastavite sa čitanjem Izvršna i verodostojna isprava kao osnov donošenja rešenja o izvršenju

Prinudna naplata sa računa klijenta

Prinudna naplata sa računa klijenata se realizuje u skladu sa odredbama članova 47. do 49. Zakona o platnom prometu („Sl. list SRJ“, br. 3/2002 i 5/2003 i „Sl. glasnik RS“, br. 43/2004, 62/2006, 111/2009, 31/2011 i 139/2014). Navedenim zakonskim odredbama regulisani su osnovi prinudne naplate, redosled izvršenja osnova prinudne naplate, kao i postupak realizacije prinudne naplate.

Prinudna naplata – osnovi i redosled izvršenja osnova

Prinudna naplata sa računa klijenta vrši se sa svih računa klijenta kod banaka na kojima on ima sredstva, i vrši se na osnovu:

  • izvršnih rešenja poreskih, carinskih i drugih nadležnih organa – prema vremenu prijema
  • izvršnih sudskih rešenja, drugih izvršnih naslova, zakonskih ovlašćenja – prema vremenu prijema
  • naloga poverilaca na osnovu dospelih hartija od vrednosti, menica ili ovlašćenja koje je dužnik dao svojoj banci i svom poveriocu – prema vremenu prijema Nastavite sa čitanjem Prinudna naplata sa računa klijenta

Osiguranje potraživanja kod stranog društva za osiguranje

Prema odredbama člana 274. stav 2. Zakona o osiguranju do dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji, kod stranog društva za osiguranje mogu se osigurati rizici za koje se u Republici Srbiji ne vrši osiguranje, kao i drugi rizici za koje to propiše Vlada Republike Srbije.

Prema odredbama Uredbe o određivanju rizika koji se mogu osigurati, odnosno reosigurati kod stranog društva za osiguranje, odnosno reosiguranje, koja je stupila na snagu 27. 06. 2015. godine, do dana pristupanja Srbije Evropskoj Uniji domaća pravna i fizička lica mogu kod stranog društva za osiguranje osigurati:

  • investicione radove u inostranstvu koje izvode domaća privredna društva, kao i opremu za izvođenje tih radova – ako je to predviđeno ugovorom o izvođenju tih radova, odnosno propisima zemlje u kojoj se radovi izvode
  • inostrane kredite, radi osiguranja vraćanja tih kredita – ako je to, na zahtev davaoca kredita, predviđeno ugovorom
  • brodove u izgradnji ili remontu – ako je to izričito predviđeno ugovorom zaključenim sa stranim kupcem, odnosno naručiocem
  • robu koja se izvozi iz Republike Srbije, odnosno uvozi u Republiku Srbiju – ako se prevoz te robe ne vrši na rizik domaćeg pravnog ili fizičkog lica i robu u međunarodnom tranzitu (provozu)
  • robu u prevozu i prevozno sredstvo u vezi sa pomorskom plovidbom, komercijalnim vazduhoplovstvom i lansiranjem u svemir (uključujući i teret i satelite), odnosno odgovornost koja proističe po tom osnovu. Nastavite sa čitanjem Osiguranje potraživanja kod stranog društva za osiguranje