Pravni okvir za osiguranje kod stranog društva

Osiguranje potraživanja kod stranog društva za osiguranje

Prema odredbama člana 274. stav 2. Zakona o osiguranju do dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji, kod stranog društva za osiguranje mogu se osigurati rizici za koje se u Republici Srbiji ne vrši osiguranje, kao i drugi rizici za koje to propiše Vlada Republike Srbije.

Prema odredbama Uredbe o određivanju rizika koji se mogu osigurati, odnosno reosigurati kod stranog društva za osiguranje, odnosno reosiguranje, koja je stupila na snagu 27. 06. 2015. godine, do dana pristupanja Srbije Evropskoj Uniji domaća pravna i fizička lica mogu kod stranog društva za osiguranje osigurati:

  • investicione radove u inostranstvu koje izvode domaća privredna društva, kao i opremu za izvođenje tih radova – ako je to predviđeno ugovorom o izvođenju tih radova, odnosno propisima zemlje u kojoj se radovi izvode
  • inostrane kredite, radi osiguranja vraćanja tih kredita – ako je to, na zahtev davaoca kredita, predviđeno ugovorom
  • brodove u izgradnji ili remontu – ako je to izričito predviđeno ugovorom zaključenim sa stranim kupcem, odnosno naručiocem
  • robu koja se izvozi iz Republike Srbije, odnosno uvozi u Republiku Srbiju – ako se prevoz te robe ne vrši na rizik domaćeg pravnog ili fizičkog lica i robu u međunarodnom tranzitu (provozu)
  • robu u prevozu i prevozno sredstvo u vezi sa pomorskom plovidbom, komercijalnim vazduhoplovstvom i lansiranjem u svemir (uključujući i teret i satelite), odnosno odgovornost koja proističe po tom osnovu.

Takođe do dana pristupanja Srbije Evropskoj Uniji postoji mogućnost ugovaranja osiguranja kod stranog društva za osiguranje u sledećim slučajevima:

  • Kod stranih društava za osiguranje mogu se osigurati imovina i zaposleni domaćih privrednih društava u vlasništvu domaćih lica ili u zajedničkom vlasništvu sa stranim licima, osnovanih za obavljanje delatnosti u inostranstvu – ako to propisi strane zemlje zahtevaju, odnosno ako je to aktom o osnivanju tih društava izričito predviđeno.
  • Podnosilac zahteva za odobrenje kliničkog ispitivanja leka i medicinskog sredstva, odnosno predlagač upisa medicinskog sredstva u Registar medicinskih sredstava, u skladu sa propisima kojima se uređuju lekovi i medicinska sredstva, mogu ugovoriti osiguranje sa stranim društvom za osiguranje za slučaj nastanka štete po zdravlje ispitanika za period u kojem se sprovodi kliničko ispitivanje leka ili medicinskog sredstva, odnosno radi osiguranja trećih lica od posledica primene medicinskog sredstva koje je upisano u Registar medicinskih sredstava, pod uslovom da je ugovorom o osiguranju prihvaćena nadležnost domaćeg suda, odnosno drugog nadležnog organa za odlučivanje o zahtevu za naknadu štete.
  • Strana lica koja se nalaze u Republici Srbiji i imovina tih lica mogu se osigurati kod stranog društva za osiguranje, osim ako je za tu imovinu i ta lica propisano obavezno osiguranje u Republici Srbiji.

Uplata premije i naplata osiguranog iznosa

Kako je članom 9. stav 1. tačka 14) Zakona o osiguranju propisano da „rizik od neplaćanja, odnosno kašnjenja u plaćanju zbog nesolventnosti, ili drugih događaja ili postupaka“ spada u poslove osiguranja kojima društva za osiguranje u Republici Srbiji mogu da se bave, to nema osnova za primenu izuzetka od pravila propisanog članom 274. stav 2. Zakona o osiguranju, odnosno nije dozvoljeno zaključivanje osiguranja od tog rizika kod stranog društva za osiguranje.

S druge strane, poslovi po osnovu ugovora o osiguranju, u smislu Zakona o deviznom poslovanju, ne obuhvataju plaćanje premije i osiguranog iznosa od strane domaćeg pravnog lica – rezidenta na osnovu ugovora o osiguranju koji je zaključen između stranog osiguravajućeg društva i pravnog lica – nerezidenta, kao korisnika osiguranja po tom ugovoru.

Prema odredbama Zakona o osiguranju i Zakona o deviznom poslovanju, nije dozvoljeno da rezident (domaće pravno lice – zavisno društvo) primi od nerezidenta (matične kompanije), iznos osigurane sume koju je nerezident (matična kompanija) naplatila od stranog osiguravajućeg društva po osnovu nastupanja osiguranog slučaja – nenaplate potraživanja od strane rezidenta (domaćeg pravnog lica). To isto važi i kada se plaćanje vrši kompenzacijom.

Osiguranje potraživanja kod stranog društva za osiguranje

Zakon o deviznom poslovanju, članom 30. stav 2), daje mogućnost rezidentu (domaćem pravnom licu) da, po osnovu ugovora o osiguranju, plaća premiju osiguranja nerezidentu – osiguravajućem društvu u inostranstvu, pod uslovom da je takav ugovor dozvoljen zakonom koji uređuje poslove osiguranja. Analogno tome, i isplata naknade iz osiguranja rezidentu, od strane nerezidenta – stranog društva za osiguranje, dozvoljena je samo po osnovu ugovora o osiguranju zaključenim u skladu sa odredbama Zakona o osiguranju.

Članom 2. tačka (23) Zakona o deviznom poslovanju propisano je da poslovi po osnovu ugovora o osiguranju, u smislu ovog zakona, obuhvataju plaćanja premija i osiguranih iznosa na osnovu ugovora između osiguravajućeg društva – nerezidenta i rezidenta kao osiguranika kao i između osiguravajućeg društva – rezidenta i nerezidenta kao osiguranika, u skladu sa zakonom koji uređuje osiguranje.

Uslovi i način obavljanja plaćanja, naplaćivanja i prenosa po tekućim i kapitalnim poslovima u devizama i u dinarima između rezidenata i nerezidenata bliže su uređeni podzakonskim aktima koje je, na osnovu člana 32. stav 8. Zakona o deviznom poslovanju, donela Narodna banka Srbije, odnosno Odlukom o uslovima i načinu obavljanja platnog prometa sa inostranstvom i Uputstvom za sprovođenje Odluke o uslovima i načinu obavljanja platnog prometa sa inostranstvom.

Tačkom 7. Odluke o uslovima i načinu obavljanja platnog prometa sa inostranstvom propisano je da plaćanje prema inostranstvu, odnosno prenos inostranstvu banka može izvršiti samo ako su dozvoljeni Zakonom o deviznom poslovanju.

Šifarnikom osnova naplate, plaćanja i prenosa u platnom prometu sa inostranstvom, koji je kao prilog 2. sastavni deo Uputstva za sprovođenje Odluke o uslovima i načinu obavljanja platnog prometa sa inostranstvom, propisani su osnovi po kojima se mogu vršiti plaćanja između rezidenata i nerezidenata po tekućim i kapitalnim poslovima, kao i šifre priliva i odliva po propisanim osnovima.

U slučaju kada se radi o transakcijama po osnovu osiguranja, Šifarnikom je propisana šifra priliva i odliva 259 – Osiguranje – premije, koja uključuje i naplate i plaćanja kod stranog društva za osiguranje u slučajevima, kada je dozvoljeno zaključenje Ugovora o osiguranju sa stranim društvom za osiguranje. Kada su u pitanju naplate po osnovu osiguranja, Šifarnikom su propisane šifre priliva 260 i 261 – Transferi po osnovu osiguranja, koje se, shodno opisu, odnose na naplate kod koje su ugovarač osiguranja kod stranog osiguravača i korisnik rezidenti (šifra osnova 260), odnosno na naplate kod koje je ugovarač osiguranja kod stranog osiguravača nerezident a korisnik rezident (šifra osnova 261), a koje uključuju i potraživanja po osnovu polise.

Dakle, navedene šifre osnova u platnom prometu sa inostranstvom uključuju naplate iz inostranstva po osnovu ugovora o osiguranju koji su zaključeni sa stranim osiguravajućim društvom u skladu sa Zakonom o osiguranju i po kojima je korisnik osiguranja rezident.

Saznajte više:
Naplata potraživanja »
Prinudna naplata sa računa klijenta »
Otpis potraživanja u Nacionalnoj službi za zapošljavanje »

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

4 - “Osiguranje potraživanja kod stranog društva za osiguranje”

  1. Poštovani,

    Zaista dragocen clanak.

    A sta npr. u slucaju kada je za potrebe npr. odrzavanja trafo stanice ili npr monitorig sistema po osnovu Ugovora zaključenog sa ambasadom strane države, potrebno je da domace pravno lice ima i odgovarajuće osiguranje. Ovu vrstu osiguranja koju zahteva ambasada je moguce pribaviti samo od osiguravajuće kompanije iz inostranstva..

    Da li u tom slucaju rezidentno pravno lice može da zaključi ovu vrstu osiguranja sa nerezidentnom osiguravajućom kompanijom?

    1. Poštovana Tina,

      Drago mi je da Vam je sadržaj teksta dragocen.

      Ukoliko rizici, koje od Vas zahteva strana ambasada, zaista ne mogu biti osigurani kod nekog od osiguravajućih društava u Srbii, postoji mogućnost da legalno osigurate navedene rizike kod osiguravajućeg društva u inostranstvu.

  2. Postovani,
    hvala vam na ovom clanku, mnogo toga mi je razjasnio. Imao bih jedno pitanje. Radim za multinacionalnu kompaniju i mi imamo strano zdravstveno i zivotno osiguranje. Osiguranje je po svim parametrima neuporedivo bolje od bilo kog lokalnog zdravstvenog i zivotnog osiguranja. Da li to moze biti osnov za koriscenje stranog osiguranja umesto domaceg.
    Odnosno da li smo u skladu sa zakonom.
    Hvala unapred!!!

    1. Poštovani Aleksandre,

      Drago mi je da ste saznali korisne informacije iz mog članka, koje su Vam razjasnile mnoga pitanja vezano za osiguranje. Osnov za korišćenjee usluga osiguravajućeg društva, koje je registrovano u inostranstvu, ne može da bude pružanje boljih uslova od lokalnog zdravstvenog i životnog osiguranja. S druge strane, prema odredbama člana 20. stav 5. Zakona o osiguranju lice koje ima sedište, odnosno prebivalište u Republici Srbiji može ugovor o osiguranju zaključiti samo s društvom za osiguranje sa sedištem u Republici Srbiji koje je u registar nadležnog organa (APR) upisano na osnovu dozvole Narodne banke Srbije za obavljanje poslova osiguranja. Prema tome, ukoliko je sedište multinacionalne kompanije u kojoj ste zaposleni u Republici Srbiji, zaključivanje ugovora o osiguranju, koji se tiču zdravstvenog i životnog osiguranja, sa osiguravajućim kućama sa sedištem van Republike Srbije, je protivno odredbama člana 20. stav 5. Zakona o osiguranju. Takođe na nezakonitost ugovora o osiguranju sa osiguravajućim kućama sa sedištem van Republike Srbije, bito utiče i činjenica da na tržištu Srbije mogu da se pribave polise zdravstvenog i životnog osiguranja.