Zakon o finansijskom lizingu

Operativni lizing

Institut poslovnog odnosno operativnog lizinga nije propisan u pozitivnim propisima Republike Srbije. U poslovnoj praksi privrednih subjekata upotrebljava se pojam operativnog lizinga kojim se označava zakup pokretnih i nepokretnih stvari, odnosno prodaja sa obročnim otplatama cene za kupljenu stvar, što je precizno regulisano odredbama čl. 567. do 599. (zakup stvari) odnosno čl. 542. do 551. (prodaja sa obročnim otplatama cene) Zakona o obligacionim odnosima („Sl. list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 – odluka USJ i 57/89, „Sl. list SRJ“, br. 31/93, „Sl. list SCG“, br. 1/2003 – Ustavna povelja i „Sl. glasnik RS“, br. 18/2020).

Poslove operativnog lizinga mogu obavljati privredna društva u oblasti proizvodnje (opreme), odnosno privredna društva u oblasti trgovine kao prateću delatnost u okviru svoje osnovne delatnosti proizvodnje, odnosno trgovine.

Poslovi operativnog lizinga nisu u nadležnosti Narodne banke Srbije i ne podležu obavezi obezbeđenja osnovnog kapitala iz člana 10a Zakona o finansijskom lizingu („Sl. glasnik RS“, br. 55/2003, 61/2005, 31/2011 i 99/2011 – dr. zakoni) (dalje: Zakon o finansijskom lizingu).

Operativni ili poslovni lizing ima karakteristike klasičnog zakupa kod kojeg se ugovorom ne prenose sve koristi i rizici u vezi sa vlasništvom predmeta zakupa, već zakupodavac (davalac lizinga) zadržava pravo vlasništva, odnosno ostaje vlasnik predmeta lizinga i nakon isteka ugovora, a zakupac po isteku perioda korišćenja ima obavezu da predmet lizinga vrati, produži korišćenje ili ga otkupi po ugovorenoj ceni.

Vrste operativnog lizinga

Zavisno od načina finansiranja i odnosa koji proizilaze u toku nastanka transakcije operativnog lizinga pokretnih stvari, razlikujemo:

  • direktni operativni lizing
  • indirektni operativni lizing.

Direktni operativni lizing je vrsta lizing posla u kome je davalac lizinga ujedno i proizvođač predmeta lizinga, koji se daje na lizing. Kod ove vrste ugovora postoje dva lica – davalac lizinga i primalac lizinga.

Kod indirektnog operativnog lizinga kao učesnici u lizing poslu javljaju se:

  1. proizvođač ili isporučilac
  2. davalac lizinga i
  3. korisnik predmeta lizinga.

U ovoj transakciji davalac lizinga nabavlja predmet lizinga od isporučioca i na određeni vremenski period je daje na korišćenje primaocu lizinga, koji je zauzvrat dužan da davaocu vrši periodična plaćanja po uslovima definisanim u ugovoru o lizingu. Dakle, zaključuju se dva ugovora (ugovor o kupoprodaji i isporuci i ugovor o lizingu) u kojima je davalac lizinga subjekat u oba ugovora.

Isporučilac predmeta lizinga je onaj privredni subjekat koji proizvodi opremu, mašine, postrojenja, dakle predmet lizinga i isti daje u zakup korisniku lizinga ili ga prodaje lizing društvu.

Korisnik ili primalac lizinga je onaj učesnik u lizing poslu, uvoznik, kome je potreban predmet lizinga radi obavljanja poslovnih aktivnosti. On na osnovu ugovora o lizinga vrši prijem predmeta lizinga, stavlja ga u funkciju za koju je namenjen, upotrebljava ga i servisira obaveze na ime lizinga, po pravilu od prihoda koji ostvaruje njegovom upotrebom.

Elementi ugovora o operativnom lizingu

Bitni elementi ugovora o operativnog lizingu

Bitni elementi ugovora o operativnom lizingu bez kojih se ugovor o lizingu smatra ništavnim su:

  • predmet koji je dat na korišćenje i
  • cena tog korišćenja.

Predmet ugovora je stvar koja se daje u zakup, a najčešće je to investiciona oprema, pokretna ili nepokretna dobra.

Lizing naknada (zakupnina, cena lizinga) predstavlja onaj iznos novca koji korisnik lizinga plaća davaocu za korišćenje predmeta lizinga, u vreme i na način regulisan ugovorom. Rok u kome plaćanja dospevaju, njihov broj, iznos pojedinih rata, eventualna neizvršenja obaveza plaćanja kao i sva ostala pitanja u vezi sa isplatom naknade treba da budu uređena ugovorom o operativnom lizingu.

Visina lizing naknade kao cene korišćenja stvari je determinisana brojnim faktorima. U njoj su sadržani različiti pojedinačni troškovi i rizici koje preuzima davalac lizinga, a prevaljuje ih kroz naknadu na korisnika.

Iznos i struktura materijalnih troškova i premija na ime rizika određuje kolika će biti cena lizing aranžmana.

Lizing naknada se formira na taj način da pokrije sve materijalne i nematerijalne troškove davaoca operativnog lizinga uvećano za rizike i očekivanu dobit. Prilikom formiranja lizing naknade davalac operativnog lizinga uobičajeno uključuje sledeće stavke:

  • troškove amortizacije koji treba da nadoknade nabavnu vrednost predmeta lizinga, ako ne u potpunosti, onda u što je većoj meri do isteka perioda zakupa. Naime, kod operativnog lizinga, rok zakupa, odnosno vreme zakupa je znatno kraće od predviđenog ekonomskog veka trajanja sredstva i sadrži klauzulu o opozivu, pa se može otkazati pre isteka roka zakupa, a ukupan iznos zakupa koji zakupac plaća po pravilu je manji od fer vrednosti sredstva koje se daje u zakup. Nasuprot operativnom, kod finansijskog lizinga zbir svih lizing naknada premašuje nabavnu vrednost opreme, jer davalac operativnog lizinga jedino na taj način može nadoknaditi ulaganja i ostvariti dobit
  • troškove finansiranja, ako ih je davalac operativnog lizinga imao u pribavljanju predmeta lizinga
  • premije za rizike i to premiju za opoziv koja obezbeđuje davaoca operativnog lizinga od rizika prevremenog prestanka zakupa, rizik nemogućnosti naplate potraživanja (politički rizik koji je prisutan kod međunarodnih lizing poslova), valutni rizik, inflacioni rizik i sl. Uključivanje ovih premija u lizing naknadu povećava naknadu u proseku od 2% do 5%
  • troškove servisiranja i obavljanja usluga u vezi sa predmetom lizinga ukoliko ih vrši davalac operativnog lizinga i
  • dobit davaoca operativnog lizinga.

Naknada za lizing se može plaćati mesečno, tromesečno, polugodišnje ili godišnje, a što se modaliteta tiče, u praksi je najčešći slučaj da je lizing naknada ugovorena na mesečnoj linearnoj osnovi u fiksnim iznosima. Lizing naknada može biti i opadajuća što znači da korisnik u prvim mesecima plaća veće iznose, a naredne rate su niže za određeni procenat. Takvi slučajevi su česti kada je reč o lizingu sa opcijom kupovine predmeta lizinga.

Nasuprot ovome, otplata lizing naknade može biti rastućeg tipa, odnosno u početnom periodu niže naknade, a u kasnijim mesecima više, što je pogodno za korisnike lizinga koji u početku ne postižu maksimalno iskorišćenje kapaciteta.

Sporedni elementi ugovora o operativnog lizingu

Sporedni elementi ugovora o operativnom lizingu su takođe određeni zakonom, ali ih subjekti ugovora mogu svojom voljom regulisati i na drugi način. To su rok na koji je ugovor zaključen, mogućnost otkaza ugovora, način njegovog prestanka, opcija kupovine ili produženja ugovora, kao i mesto, vreme i način isporuke predmeta lizinga, pitanja u vezi sa montažom, održavanjem, transportom, zamenom delova, testiranjem i sl.

U ugovoru se takođe mogu navesti i elementi koji određuju stranu koja je u obavezi da osigura predmet lizinga, rizike od kojih treba da bude osiguran, da li postoji obaveza davaoca lizinga da vrši obuku osoblja koje će rukovati predmetom, eventualno ustupanje (cesiju) ugovora, načine rešavanja sporova (nadležnost domaćeg suda ili neke druge strane arbitraže), valutu plaćanja, obezbeđenje plaćanja, jezik i korespodenciju i druge elemente o kojima se postigne saglasnost.

Saznajte više:
Subjekti finansijskog lizinga »

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *