Predlog za pokretanje stečajnog postupka

Zakon o stečaju

Zakonom o stečaju („Sl. glasnik RS“, br. 104/2009, 99/2011 – dr. zakon, 71/2012 – odluka US, 83/2014, 113/2017, 44/2018, 95/2018 i 44/2025 – odluka US) uređuju se uslovi i način pokretanja i sprovođenja stečaja nad pravnim licima.

Stečaj se, u smislu Zakona o stečaju, sprovodi bankrotstvom ili reorganizacijom.

Pod bankrotstvom se podrazumeva namirenje poverilaca iz vrednosti celokupne imovine stečajnog dužnika, odnosno stečajnog dužnika kao pravnog lica.

Pod reorganizacijom se podrazumeva namirenje poverilaca prema usvojenom planu reorganizacije i to redefinisanjem dužničko-poverilačkih odnosa, statusnim promenama dužnika ili na drugi način koji je predviđen planom reorganizacije.

Ovlašćeni predlagači za pokretanje stečajnog postupka

Stečajni postupak se pokreće predlogom poverioca, dužnika ili likvidacionog upravnika.

Izuzetno stečajni postupak se ne može pokrenuti nad privrednim društvima koja su registrovana za proizvodnju naoružanja i vojne opreme bez prethodne saglasnosti ministarstva nadležnog za poslove odbrane.

Poverilac podnosi predlog za pokretanje stečajnog postupka u slučaju postojanja trajnije nesposobnosti plaćanja, nepostupanja po usvojenom planu reorganizacije i ukoliko je plan reorganizacije izdejstvovan na prevaran ili nezakonit način.

Stečajni dužnik podnosi predlog za pokretanje stečajnog postupka u slučaju postojanja jednog od sledećih stečajnih razloga:

  • ako stečajni dužnik ne može da odgovori svojim novčanim obavezama u roku od 45 dana od dana dospelosti obaveze
  • ako stečajni dužnik potpuno obustavi sva plaćanja u neprekidnom trajanju od 30 dana.

Likvidacioni upravnik podnosi predlog za pokretanje stečajnog postupka u slučajevima propisanim zakonom kojim se uređuje pravni položaj privrednih društava.

Forma i sadržina predloga za pokretanje stečajnog postupka

Predlog za pokretanje stečajnog postupka podnosi se nadležnom sudu.

Predlog za pokretanje stečajnog postupka sadrži:

  • naziv suda kojem se predlog podnosi
  • poslovno ime ili ime i adresu predlagača ili adresu lica koje je u ovom postupku ovlašćeno za prijem pismena i za zastupanje predlagača
  • poslovno ime stečajnog dužnika, kao i podatke o kontakt adresi
  • spisak stečajnih i ostalih poverilaca sa navođenjem visine iznosa i osnova potraživanja, kao i imena i prebivališta članova društva koji za obaveze stečajnog dužnika odgovaraju svojom imovinom, ako je predlagač stečajni dužnik
  • činjenice i prateću dokumentaciju koja dokazuje vrstu, osnov i visinu neizmirenog potraživanja, ako je predlagač poverilac
  • spisak dokumenata priloženih uz predlog za pokretanje stečajnog postupka.

Ukoliko se stečajni postupak pokreće na predlog poverioca, predlog za pokretanje stečajnog postupka može sadržati i predlog za imenovanje stečajnog upravnika sa liste aktivnih stečajnih upravnika za područje nadležnog suda (ime i prezime predloženog stečajnog upravnika i broj licence).

Postupanje sa neurednim i nepotpunim predlogom za pokretanje stečajnog postupka

Ako predlog za pokretanje stečajnog postupka ne sadrži sve propisane elemente, stečajni sudija će o tome obavestiti predlagača i odrediti rok, koji ne može biti duži od osam dana, u kom je predlagač dužan da predlog za pokretanje stečajnog postupka uredi i da nedostatke otkloni.

Ako predlagač ne postupi po nalogu, stečajni sudija će predlog za pokretanje stečajnog postupka odbaciti rešenjem. U ovom slučaju troškove postupka snosi predlagač.

Povlačenje predloga za pokretanje stečajnog postupka

Predlog za pokretanje stečajnog postupka se može povući do isticanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj i elektronskoj oglasnoj tabli suda, odnosno pre donošenja rešenja o odbacivanju ili o odbijanju predloga za pokretanje stečajnog postupka.

Ako predlagač povuče predlog za pokretanje stečajnog postupka, stečajni sudija obustavlja postupak, a troškove postupka snosi predlagač.

Naknada troškova

Predlagač je dužan da u roku od pet dana od dana dobijanja naloga od suda uplati predujam na ime troškova oglasa i troška obaveštavanja svih poverilaca, koji su mu u tom trenutku poznati, pismenim putem o otvaranju stečajnog postupka uz navođenje svih podataka iz rešenja o otvaranju stečajnog postupka, kao i drugih podataka od značaja za poverioce, troškova angažovanja stečajnog upravnika i troškova neophodnih za obezbeđenje imovine, u visini koju odredi stečajni sudija, kao i troškova za registraciju podataka o stečaju u registrima koje vodi organizacija nadležna za vođenje registra privrednih subjekata, u skladu sa propisima kojima se određuje vrsta, visina i način plaćanja naknada za poslove registracije i druge usluge koje pruža organizacija nadležna za vođenje registra privrednih subjekata.

Ako predlagač u propisanom roku ne uplati predujam na ime troškova stečajni sudija će odbaciti predlog za pokretanje stečajnog postupka.

Iznos predujma utvrđuje se u zavisnosti od razvrstavanja pravnog lica kao mikro, malo, srednje ili veliko pravno lice, u skladu sa propisima kojima se uređuju kriterijumi za razvrstavanje pravnih lica, i ne može biti veći od:

  • 50.000 dinara za mikro pravna lica
  • 200.000 dinara za mala pravna lica
  • 600.000 dinara za srednja pravna lica
  • 1.000.000 dinara za velika pravna lica.

Uplaćeni predujam smatra se troškom stečajnog postupka i isplaćuje se prioritetno iz stečajne mase, odmah po utvrđivanju da se troškovi obezbeđeni predujmom mogu namirivati iz preostalih sredstava stečajne mase, osim ako stečajni sudija utvrdi da je predlog neosnovan i da ne postoje uslovi za otvaranje stečajnog postupka, kada se nastali troškovi, po nalogu suda, izmiruju iz uplaćenih sredstava po nalogu suda na ime predujma troškova.

Ako su nastali troškovi veći od uplaćenih sredstava po nalogu suda na ime predujma troškova predlagač čiji je predlog za pokretanje stečajnog postupka odbijen dužan je da nadoknadi razliku tih sredstava u roku od osam dana od dana dobijanja naloga od suda.

Ako predlagač u ostavljenom roku ne uplati razliku, stečajni sudija obustavlja postupak, a svi nastali troškovi padaju na trošak predlagača.

Ako stečajni postupak bude otvoren, u troškove tog postupka ulaze i troškovi prethodnog stečajnog postupka, kao i troškovi prinudne likvidacije koja je pokrenuta u skladu sa zakonom kojim se uređuje privatizacija.

Ažurirano: 28. 9. 2025.

Saznajte više:
Naplata potraživanja od dužnika u blokadi »
Plan reorganizacije kao izvršna isprava »
Dobrovoljna likvidacija privrednog društva – pravni aspekti »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

1 komentar

  1. Predrag Ljubović

    Za onog ko zna šta je stečaj, dobro kao podsetnik!

Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju

Uslovi za obavljanje delatnosti taksi prevoza

Zakonski okvir za obavljanje delatnosti taksi prevoza u Srbiji propisuje Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 68/2015, 41/2018, 44/2018 – dr. zakon, 83/2018, 31/2019 i 9/2020), dok svaka jedinica lokalne samouprave može predvideti i dodatne lokalne uslove. Taksi prevoz obavlja se na osnovu rešenja o odobravanju taksi prevoza koje izdaje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje holdinga u Srbiji

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima privredna društva se mogu povezivati putem: učešća u osnovnom kapitalu ili ortačkim udelima (društva povezana kapitalom); ugovora (društva povezana ugovorom) i kapitala i ugovora (mešovito povezana društva). Zabranjeno je povezivanje privrednih društava suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije. Holding predstavlja jednu od vrsta povezivanja privrednih društava i prema…
Više informacija »
Zakon o uslovima obavljanja psihološke delatnosti

Samostalno obavljanje psihološke delatnosti

Psihološka delatnost nije delatnost koja se može obavljati samo na osnovu završenih studija psihologije i registracije preduzetnika. Pravni okvir u Republici Srbiji postavlja istovremeno stručne, organizacione, prostorne i etičke uslove, a dodatna pravila primenjuju se kada se psihološki rad obavlja u sistemu socijalne ili zdravstvene zaštite. Poslovi psihološke delatnosti obavljaju se u skladu Zakonom o…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Probijanje pravne ličnosti

Jedno od osnovnih načela privrednog prava jeste da je privredno društvo samostalan pravni subjekt čija je imovina odvojena od imovine njegovih osnivača, članova i akcionara. Iz tog načela proizlazi pravilo o ograničenoj odgovornosti – član društva sa ograničenom odgovornošću, komanditor komanditnog društva ili akcionar akcionarskog društva, po pravilu, ne odgovara ličnom imovinom za obaveze privrednog…
Više informacija »
Zakon o strancima

Promene tokom važenja jedinstvene dozvole

Jedinstvena dozvola je dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji. Jedinstvena dozvola može se izdati radi: zapošljavanja; samozapošljavanja; posebnih slučajeva zapošljavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranaca, i to: a) za upućena lica, b) za kretanje u okviru privrednog društva, c) za nezavisnog profesionalca, d) za osposobljavanje i usavršavanje.…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor