Likvidacioni upravnik

Postupak likvidacije privrednog društva

Likvidaciju privrednog društva sprovode likvidacioni upravnici. To su lica koja sprovode poslove društva za vreme likvidacije, zastupaju društvo (zakonski zastupnici društva u likvidaciji) i odgovorna su za zakonitost poslovanja privrednog društva.

Zakonom o privrednim društvima regulisano je imenovanje i opoziv likvidacionih upravnika, kao i njihova prava, dužnosti i odgovornosti.

Imenovanje i opoziv likvidacionih upravnika

U odluci o pokretanju likvidacije društvo imenuje likvidacionog upravnika. Odluku o pokretanju likvidacije donose:

  • jednoglasnom odlukom svi ortaci, odnosno komplementari, ako ugovorom o osnivanju nije drugačije određeno
  • skupština članova društva s ograničenom odgovornošću
  • skupština akcionara.

Imenovanjem likvidacionog upravnika svim zastupnicima društva prestaju prava zastupanja društva. Ako društvo ne imenuje likvidacionog upravnika svi zakonski zastupnici društva postaju likvidacioni upravnici.

Društvo može imati više likvidacionih upravnika. Ako društvo ima više likvidacionih upravnika, oni zastupaju društvo zajedno, ako odlukom kojom su imenovani nije drugačije određeno.

Skupština može razrešiti likvidacionog upravnika i pre isteka mandata na koji je imenovan, bez navođenja razloga. Istom odlukom mora biti imenovan novi likvidacioni upravnik.

Likvidacioni upravnik može dati ostavku u skladu sa članom 396. Zakona o privrednim društvima zakona kojim se uređuje ostavka direktora društva.

Ovlašćenja likvidacionog upravnika

Likvidacioni upravnik zastupa društvo u likvidaciji i odgovoran je za zakonitost poslovanja društva.

Likvidacioni upravnik može preduzimati sledeće aktivnosti:

  • vršiti radnje na okončanju poslova započetih pre početka likvidacije
  • preduzima radnje potrebne za sprovođenje likvidacije, kao što su prodaja imovine, isplata poverilaca i naplata potraživanja
  • vrši druge poslove neophodne radi sprovođenja likvidacije društva.

Dužnosti likvidacionog upravnika

U skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima likvidacioni upravnik ima sledeće obaveze:

  • Pisano obaveštenje poznatim poveriocima – Likvidacioni upravnik je dužan da poznatim poveriocima koji po Zakonu o privrednim društvima prijavljuju potraživanje uputi i pisano obaveštenje o pokretanju likvidacije društva, najkasnije u roku od 15 dana od dana početka likvidacije društva.
  • Početni likvidacioni bilans – Likvidacioni upravnik u roku od 30 dana od dana početka likvidacije sastavlja početni likvidacioni bilans kao vanredni finansijski izveštaj u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija, i u istom roku ga podnosi ortacima, komplementarima, odnosno skupštini na usvajanje.
  • Početni likvidacioni izveštaj – Početni likvidacioni izveštaj likvidacioni upravnik sastavlja najranije 90 dana, a najkasnije 120 dana od dana početka likvidacije i u istom roku ga podnosi ortacima, komplementarima, odnosno skupštini na usvajanje. Likvidacioni upravnik ne može otpočeti sa plaćanjima radi namirenja poverilaca niti sa isplatama članovima društva pre registracije početnog likvidacionog izveštaja, osim plaćanja obaveza iz tekućeg poslovanja društva.
  • Predlog za pokretanje stečaja – Ako se iz početnog likvidacionog bilansa ili početnog likvidacionog izveštaja utvrdi da imovina društva nije dovoljna za namirenje svih potraživanja poverilaca (prezaduženost), likvidacioni upravnik je dužan da nadležnom sudu podnese predlog za pokretanje stečaja u roku od 15 dana od dana sastavljanja početnog likvidacionog bilansa, odnosno početnog likvidacionog izveštaja.
  • Obaveze nakon isplate poverioca – Nakon isplate poverilaca likvidacioni upravnik sastavlja:
    1) završni likvidacioni bilans
    2) izveštaj o sprovedenoj likvidaciji
    3) pisanu izjavu da je uputio obaveštenje svim poznatim poveriocima u skladu sa članom 534. Zakona o privrednim društvima, kao i da su sve obaveze društva po osnovu prijavljenih potraživanja i potraživanja koja se u smislu člana 534. stav 4. Zakona o privrednim društvima smatraju prijavljenim izmirene u potpunosti i da se protiv društva ne vode drugi postupci
    4) predlog odluke o raspodeli likvidacionog ostatka društva.

Odgovornost likvidacionog upravnika za štetu

Likvidacioni upravnik odgovara za štetu koju pričini u vršenju svoje dužnosti članovima društva i poveriocima društva.

Potraživanje naknade štete zastareva u roku od tri godine od dana brisanja društva iz registra.

Naknada likvidacionom upravniku

Likvidacioni upravnik ima pravo da mu se nadoknade troškovi koje je imao u sprovođenju likvidacije kao i na isplatu naknade za rad.

Naknadu za rad i visinu troškova sprovođenja likvidacije određuju ortaci, komanditori, odnosno skupština, a u slučaju spora ili kada to društvo ne odredi, likvidacioni upravnik može tražiti da nadležni sud u vanparničnom postupku odredi iznos naknade za rad i nadoknade troškova.

U pogledu potraživanja naknade za rad i naknade troškova likvidacioni upravnik smatra se poveriocem društva u likvidaciji.

Saznajte više:
Dobrovoljna likvidacija privrenog društva – pravni aspekti »
Poreski aspekt likvidacije privrednih društava »
Statusne promene prema Zakonu o privrednim društvima – Pojam i vrste »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

6 komentara

  1. Zoran Bojovic

    Da li se vreme obavljanja funkcije likvidacionog upravnika od 120 dana , u svom jednodomom preduzecu, racuna u penzijski staz obzirom da se placaju svi porezi i doprinosi (PIO, soc i dr.) ? Hvala

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Zorane,

      S obzirom da ste u vreme obavljanja funkcije likvidacionog upravnika plaćali sve dažbine, uključujući i doprinose za PIO, period obavljanja funkcije likvidacionog upravnika Vam se uračunava u penzijski staž.

  2. Milica

    koliko godina unazad se moraju platiti doprinosi? Molim adresu za slanje jos nekih mogucih saveta. Hvala unapred

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Milice,

      Dug po osnovu plaćanja doprinosa ne zastareva. Ukoliko želite da sarađujete sa mnom obratite mi se na sledeću mejl adresu: draganadjordjevic@ymail.com

  3. Danijela

    Odličan tekst. Da li likvidacioni upravnik, za rad bez naknade, bez prijave na osiguranje. MORA plaćati socijalne doprinose? Ako mora, po kom članu Zakona? Hvala, ako mogu dobiti odgovor.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Danijela.

      Likvidacioni upravnik ne može da obavlja svoju funkciju bez naknade. Likvidacioni upravnik ima pravo da mu se nadoknade troškovi koje je imao u sprovođenju likvidacije kao i na isplatu naknade za rad. Naknadu za rad i visinu troškova sprovođenja likvidacije određuju ortaci, komanditori, odnosno skupština, a u slučaju spora ili kada to društvo ne odredi, likvidacioni upravnik može tražiti da nadležni sud u vanparničnom postupku odredi iznos naknade za rad i nadoknade troškova.

Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
Zakon o zadužbinama i fondacijama

Osnivanje zadužbina i fondacija

Zakonom o zadužbinama i fondacijama („Sl. glasnik RS“, br. 88/2010, 99/2011 – dr. zakon i 44/2018 – dr. zakon) (u daljem tekstu: Zakon o zadužbinama i fondacijama) uređuje se osnivanje i pravni položaj zadužbina i fondacija, imovina, unutrašnja organizacija, upis i brisanje iz registra, delatnost, statusne promene, nadzor nad radom zadužbina i fondacija, prestanak rada,…
Više informacija »
Zakon o radu

Ugovor sa direktorom koji je strani državljanin

Kada su u pitanju specifične industrije, koje su orijentisane na međunarodno ili određeno strano tržište, kompanije se često odlučuju za angažovanje stranog državljanina na funkciju direktora. Neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju prilikom donošenja odluke o izboru direktora su: Da li mogu slobodno da odlučim da li će direktor biti domaći ili strani državljanin?…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Neophodni uslovi za registraciju poliklinike

Poliklinika, kao privatna praksa, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US – dalje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti) se osniva za najmanje dve različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine. Osim odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 –…
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice omogućava stranim državljanima da zakonito žive u Republici Srbiji zajedno sa članovima svoje porodice. Ovaj osnov boravka ima poseban značaj jer štiti pravo na porodični život, koje je priznato kako domaćim propisima, tako i međunarodnim standardima, i sprečava da porodice budu razdvojene zbog administrativnih, viznih ili imigracionih…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor