Likvidacioni upravnik

Postupak likvidacije privrednog društva

Likvidaciju privrednog društva sprovode likvidacioni upravnici. To su lica koja sprovode poslove društva za vreme likvidacije, zastupaju društvo (zakonski zastupnici društva u likvidaciji) i odgovorna su za zakonitost poslovanja privrednog društva.

Zakonom o privrednim društvima regulisano je imenovanje i opoziv likvidacionih upravnika, kao i njihova prava, dužnosti i odgovornosti.

Imenovanje i opoziv likvidacionih upravnika

U odluci o pokretanju likvidacije društvo imenuje likvidacionog upravnika. Odluku o pokretanju likvidacije donose:

  • jednoglasnom odlukom svi ortaci, odnosno komplementari, ako ugovorom o osnivanju nije drugačije određeno
  • skupština članova društva s ograničenom odgovornošću
  • skupština akcionara.

Imenovanjem likvidacionog upravnika svim zastupnicima društva prestaju prava zastupanja društva. Ako društvo ne imenuje likvidacionog upravnika svi zakonski zastupnici društva postaju likvidacioni upravnici.

Društvo može imati više likvidacionih upravnika. Ako društvo ima više likvidacionih upravnika, oni zastupaju društvo zajedno, ako odlukom kojom su imenovani nije drugačije određeno.

Skupština može razrešiti likvidacionog upravnika i pre isteka mandata na koji je imenovan, bez navođenja razloga. Istom odlukom mora biti imenovan novi likvidacioni upravnik.

Likvidacioni upravnik može dati ostavku u skladu sa članom 396. Zakona o privrednim društvima zakona kojim se uređuje ostavka direktora društva.

Ovlašćenja likvidacionog upravnika

Likvidacioni upravnik zastupa društvo u likvidaciji i odgovoran je za zakonitost poslovanja društva.

Likvidacioni upravnik može preduzimati sledeće aktivnosti:

  • vršiti radnje na okončanju poslova započetih pre početka likvidacije
  • preduzima radnje potrebne za sprovođenje likvidacije, kao što su prodaja imovine, isplata poverilaca i naplata potraživanja
  • vrši druge poslove neophodne radi sprovođenja likvidacije društva.

Dužnosti likvidacionog upravnika

U skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima likvidacioni upravnik ima sledeće obaveze:

  • Pisano obaveštenje poznatim poveriocima – Likvidacioni upravnik je dužan da poznatim poveriocima koji po Zakonu o privrednim društvima prijavljuju potraživanje uputi i pisano obaveštenje o pokretanju likvidacije društva, najkasnije u roku od 15 dana od dana početka likvidacije društva.
  • Početni likvidacioni bilans – Likvidacioni upravnik u roku od 30 dana od dana početka likvidacije sastavlja početni likvidacioni bilans kao vanredni finansijski izveštaj u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija, i u istom roku ga podnosi ortacima, komplementarima, odnosno skupštini na usvajanje.
  • Početni likvidacioni izveštaj – Početni likvidacioni izveštaj likvidacioni upravnik sastavlja najranije 90 dana, a najkasnije 120 dana od dana početka likvidacije i u istom roku ga podnosi ortacima, komplementarima, odnosno skupštini na usvajanje. Likvidacioni upravnik ne može otpočeti sa plaćanjima radi namirenja poverilaca niti sa isplatama članovima društva pre registracije početnog likvidacionog izveštaja, osim plaćanja obaveza iz tekućeg poslovanja društva.
  • Predlog za pokretanje stečaja – Ako se iz početnog likvidacionog bilansa ili početnog likvidacionog izveštaja utvrdi da imovina društva nije dovoljna za namirenje svih potraživanja poverilaca (prezaduženost), likvidacioni upravnik je dužan da nadležnom sudu podnese predlog za pokretanje stečaja u roku od 15 dana od dana sastavljanja početnog likvidacionog bilansa, odnosno početnog likvidacionog izveštaja.
  • Obaveze nakon isplate poverioca – Nakon isplate poverilaca likvidacioni upravnik sastavlja:
    1) završni likvidacioni bilans
    2) izveštaj o sprovedenoj likvidaciji
    3) pisanu izjavu da je uputio obaveštenje svim poznatim poveriocima u skladu sa članom 534. Zakona o privrednim društvima, kao i da su sve obaveze društva po osnovu prijavljenih potraživanja i potraživanja koja se u smislu člana 534. stav 4. Zakona o privrednim društvima smatraju prijavljenim izmirene u potpunosti i da se protiv društva ne vode drugi postupci
    4) predlog odluke o raspodeli likvidacionog ostatka društva.

Odgovornost likvidacionog upravnika za štetu

Likvidacioni upravnik odgovara za štetu koju pričini u vršenju svoje dužnosti članovima društva i poveriocima društva.

Potraživanje naknade štete zastareva u roku od tri godine od dana brisanja društva iz registra.

Naknada likvidacionom upravniku

Likvidacioni upravnik ima pravo da mu se nadoknade troškovi koje je imao u sprovođenju likvidacije kao i na isplatu naknade za rad.

Naknadu za rad i visinu troškova sprovođenja likvidacije određuju ortaci, komanditori, odnosno skupština, a u slučaju spora ili kada to društvo ne odredi, likvidacioni upravnik može tražiti da nadležni sud u vanparničnom postupku odredi iznos naknade za rad i nadoknade troškova.

U pogledu potraživanja naknade za rad i naknade troškova likvidacioni upravnik smatra se poveriocem društva u likvidaciji.

Saznajte više:
Dobrovoljna likvidacija privrenog društva – pravni aspekti »
Poreski aspekt likvidacije privrednih društava »
Statusne promene prema Zakonu o privrednim društvima – Pojam i vrste »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

6 komentara

  1. Zoran Bojovic

    Da li se vreme obavljanja funkcije likvidacionog upravnika od 120 dana , u svom jednodomom preduzecu, racuna u penzijski staz obzirom da se placaju svi porezi i doprinosi (PIO, soc i dr.) ? Hvala

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Zorane,

      S obzirom da ste u vreme obavljanja funkcije likvidacionog upravnika plaćali sve dažbine, uključujući i doprinose za PIO, period obavljanja funkcije likvidacionog upravnika Vam se uračunava u penzijski staž.

  2. Milica

    koliko godina unazad se moraju platiti doprinosi? Molim adresu za slanje jos nekih mogucih saveta. Hvala unapred

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Milice,

      Dug po osnovu plaćanja doprinosa ne zastareva. Ukoliko želite da sarađujete sa mnom obratite mi se na sledeću mejl adresu: draganadjordjevic@ymail.com

  3. Danijela

    Odličan tekst. Da li likvidacioni upravnik, za rad bez naknade, bez prijave na osiguranje. MORA plaćati socijalne doprinose? Ako mora, po kom članu Zakona? Hvala, ako mogu dobiti odgovor.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Danijela.

      Likvidacioni upravnik ne može da obavlja svoju funkciju bez naknade. Likvidacioni upravnik ima pravo da mu se nadoknade troškovi koje je imao u sprovođenju likvidacije kao i na isplatu naknade za rad. Naknadu za rad i visinu troškova sprovođenja likvidacije određuju ortaci, komanditori, odnosno skupština, a u slučaju spora ili kada to društvo ne odredi, likvidacioni upravnik može tražiti da nadležni sud u vanparničnom postupku odredi iznos naknade za rad i nadoknade troškova.

Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju

Uslovi za obavljanje delatnosti taksi prevoza

Zakonski okvir za obavljanje delatnosti taksi prevoza u Srbiji propisuje Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 68/2015, 41/2018, 44/2018 – dr. zakon, 83/2018, 31/2019 i 9/2020), dok svaka jedinica lokalne samouprave može predvideti i dodatne lokalne uslove. Taksi prevoz obavlja se na osnovu rešenja o odobravanju taksi prevoza koje izdaje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje holdinga u Srbiji

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima privredna društva se mogu povezivati putem: učešća u osnovnom kapitalu ili ortačkim udelima (društva povezana kapitalom); ugovora (društva povezana ugovorom) i kapitala i ugovora (mešovito povezana društva). Zabranjeno je povezivanje privrednih društava suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije. Holding predstavlja jednu od vrsta povezivanja privrednih društava i prema…
Više informacija »
Zakon o uslovima obavljanja psihološke delatnosti

Samostalno obavljanje psihološke delatnosti

Psihološka delatnost nije delatnost koja se može obavljati samo na osnovu završenih studija psihologije i registracije preduzetnika. Pravni okvir u Republici Srbiji postavlja istovremeno stručne, organizacione, prostorne i etičke uslove, a dodatna pravila primenjuju se kada se psihološki rad obavlja u sistemu socijalne ili zdravstvene zaštite. Poslovi psihološke delatnosti obavljaju se u skladu Zakonom o…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Probijanje pravne ličnosti

Jedno od osnovnih načela privrednog prava jeste da je privredno društvo samostalan pravni subjekt čija je imovina odvojena od imovine njegovih osnivača, članova i akcionara. Iz tog načela proizlazi pravilo o ograničenoj odgovornosti – član društva sa ograničenom odgovornošću, komanditor komanditnog društva ili akcionar akcionarskog društva, po pravilu, ne odgovara ličnom imovinom za obaveze privrednog…
Više informacija »
Zakon o strancima

Promene tokom važenja jedinstvene dozvole

Jedinstvena dozvola je dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji. Jedinstvena dozvola može se izdati radi: zapošljavanja; samozapošljavanja; posebnih slučajeva zapošljavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranaca, i to: a) za upućena lica, b) za kretanje u okviru privrednog društva, c) za nezavisnog profesionalca, d) za osposobljavanje i usavršavanje.…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor