Poreski podsticaj – porez na dobit

Zakon o porezu na dobit pravnih lica

Radi ostvarivanja ciljeva ekonomske politike u pogledu stimulisanja privrednog rasta, obveznicima se pružaju poreski podsticaji. Poreski podsticaji u odnosu na porez na dobit pravnih lica utvrđuju se samo odredbama Zakona o porezu na dobit pravnih lica i uslovi za njihovo ostvarenje propisani su za:

  • nedobitne organizacije
  • preduzeća za radno osposobljavanje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih lica, kao i za
  • poreske obveznike koje ulože u osnovna sredstva.

Porez na dobit i poreska oslobođenja

Nedobitna organizacija

Porez na dobit nema obavezu da plaća nedobitna organizacija za poreski period u kojem ostvareni višak prihoda nad rashodima nije veći od 400.000 dinara, pod uslovom da:

  • ne raspodeljuje ostvareni višak svojim osnivačima, članovima, direktorima, zaposlenima ili sa njima povezanim licima
  • godišnji iznos ličnih primanja koja isplaćuje zaposlenima, direktorima i sa njima povezanim licima nije veći od dvostrukog iznosa prosečne godišnje zarade po zaposlenom u Republici u godini za koju se utvrđuje pravo na poresko oslobođenje, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike
  • ne raspodeljuje imovinu u korist svojih osnivača, članova, direktora, zaposlenih ili sa njima povezanih lica
  • da nema monopolski ili dominantan položaj na tržištu u smislu zakona kojim se uređuje zaštita konkurencije.

Povezanim licima u smislu predhodno navedenih uslova pod tačkama od 1. do 3. smatraju se lica iz člana 59. Zakona o porezu na dobit pravnih lica.

Nedobitna organizacija dužna je da vodi evidenciju o prihodima i rashodima, da podnese poreski bilans i poresku prijavu.

Radno osposobljavanje, profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje invalidnih lica

Porez na dobit nema obavezu da plaća preduzeće za radno osposobljavanje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih lica, srazmerno učešću tih lica u ukupnom broju zaposlenih.

Poreski podsticaji kod ulaganja

Poreski obveznik koji uloži u svoja osnovna sredstva, odnosno u čija osnovna sredstva drugo lice uloži više od jedne milijarde dinara, koji ta sredstva koristi za obavljanje pretežne delatnosti i delatnosti upisanih u osnivačkom aktu obveznika, odnosno navedenih u drugom aktu obveznika, kojim se određuju delatnosti koje obveznik obavlja i u periodu ulaganja dodatno zaposli na neodređeno vreme najmanje 100 lica, nema obavezu da plaća porez na dobit pravnih lica u periodu od deset godina srazmerno tom ulaganju.

Ulaganjem u osnovna sredstva od strane drugog lica, smatra se i ulaganje u osnovni kapital i povećanje osnovnog kapitala u skladu sa zakonom i u tom slučaju osnovna sredstva vrednuju se po tržišnoj (fer) vrednosti.

Poresko oslobođenje primenjuje se po ispunjenju navedenih zakonskih uslova od prve godine u kojoj je ostvarena oporeziva dobit.

Novozaposlenim licima smatraju se lica koja je obveznik zaposlio u periodu sticanja uslova za poresko oslobođenje, tako da u momentu ispunjenja uslova za korišćenje navedenog poreskog oslobođenja obveznik ima najmanje 100 dodatno zaposlenih, a koji su i neposredno radno angažovani kod obveznika, u odnosu na broj zaposlenih koji je imao u periodu kada je počeo da stiče pravo da ne plaća porez na dobit.

Novozaposlenim licima ne smatraju se lica koja su bila zaposlena u, posredno ili neposredno, povezanom licu u smislu člana 59. Zakona o porezu na dobit pravnih lica.

Poreski obveznik gubi pravo na poresko oslobođenje za ceo period korišćenja poreskog oslobođenja i dužan je da danom podnošenja poreske prijave za naredni poreski period, u toj poreskoj prijavi obračuna porez na dobit, kao i da plati porez na dobit koji bi platio da nije koristio ovaj podsticaj, valorizovan od dana podnošenja poreske prijave za poreski period u kome je ostvario pravo na poresko oslobođenje, do dana podnošenja poreske prijave za naredni poreski period, indeksom potrošačkih cena prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike, u sledećim slučajevima:

  • Ako smanji broj zaposlenih koji su i neposredno radno angažovani kod poreskog obveznika, ispod broja ukupno zaposlenih na neodređeno vreme u odnosu na broj zaposlenih koje je imao u poreskom periodu u kome je ispunio uslove za poresko oslobođenje, tako da je prosečan broj zaposlenih, utvrđen na poslednji dan perioda za koji se podnosi poreska prijava manji od broja zaposlenih koje je obveznik imao u poreskom periodu u kojem je ispunio uslove za poreski podsticaj koji se odnosi na nepostojanje obaveze da plaća porez na dobit. Prosečan broj zaposlenih poreski obveznik utvrđuje tako što broj zaposlenih na kraju svakog meseca u poreskom periodu sabere i dobijeni zbir podeli sa brojem meseci poreskog perioda.
  • Ako pre isteka perioda poreskog oslobođenja poreski obveznik prekine sa poslovanjem, prestane da koristi ili otuđi osnovna sredstva, a u nova osnovna sredstva ne uloži u istom poreskom periodu iznos jednak tržišnoj ceni otuđenih sredstava, a najmanje u vrednosti koja obezbeđuje da ukupan iznos ulaganja ne padne ispod jedne milijarde dinara,.

Ministar finansija bliže uređuje način vođenja knjigovodstvene evidencije poslovanja za korisnike poreskih podsticaja kod ulaganja, a nadležna organizaciona jedinica Poreske uprave utvrđuje ispunjenost uslova za korišćenje poreskih podsticaja kod ulaganja.

Pravna lica koja nabave opremu već korišćenu u Republici imaju obavezu plaćanja poreza na dobit i ne ostvaruju pravo na poreski podsticaj kod ulaganja.

Poreski podsticaj ne može se preneti na drugo pravno lice, koje nije steklo pravo na korišćenje tog poreskog podsticaja u smislu Zakona o porezu na dobit pravnih lica, ni u slučaju kada drugo pravno lice učestvuje u statusnoj promeni sa obveznikom koji koristi navedeni poreski podsticaj.

Pravo na poreski podsticaj kod ulaganja ne ostvaruje se za osnovna sredstva, i to za: vazduhoplove i plovne objekte koji se ne koriste za obavljanje delatnosti; putničke automobile, osim automobila za taksi prevoz, rent-a-car, obuku vozača i specijalnih putničkih automobila sa ugrađenim uređajima za bolesnike; nameštaj, osim nameštaja za opremanje hotela, motela, restorana, omladinskih, dečijih i radničkih odmarališta; tepihe; umetnička dela likovne i primenjene umetnosti i ukrasne predmete za uređenje prostora; mobilne telefone; klima uređaje; opremu za video nadzor; oglasna sredstva, kao i alat i inventar sa kalkulativnim otpisom.

Pravna lica koja ulože u navedena osnovna sredstva imaju obavezu da plate porez na dobit.

Saznaj više:
Promena osnovnog kapitala »
Smanjenje osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o strancima

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice omogućava stranim državljanima da zakonito žive u Republici Srbiji zajedno sa članovima svoje porodice. Ovaj osnov boravka ima poseban značaj jer štiti pravo na porodični život, koje je priznato kako domaćim propisima, tako i međunarodnim standardima, i sprečava da porodice budu razdvojene zbog administrativnih, viznih ili imigracionih…
Više informacija »
Zakon o patentima

Priznavanje prava prvenstva prijavi za zaštitu pronalaska

Priznavanje prava prvenstva prijavi za zaštitu pronalska se utvđuje u postupku koji sprovodi Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije, kao nadležni organ, u skladu sa odredbama Zakona o patentima („Sl. glasnik RS“, br. 99/2011, 113/2017 – dr. zakon, 95/2018, 66/2019 i 123/2021) (u daljem tekstu: Zakon o patentima) Utvrđivanje datuma prvenstva, kao datuma podnešenja prijave…
Više informacija »
Zakon o jakim alkoholnim pićima

Zakonski uslovi za proizvodnju jakih alkoholnih pića

U pozitivnom pravu Republike Srbije proizvodnja i promet jakih alkoholnih pića regulisani su: Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015), Zakon o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019), Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019), Pravilnikom o sadržini i načinu vođenja podrumarske evidencije („Sl. glasnik RS“, br. 102/2016…
Više informacija »
Zakon o strancima

Zahtev za izdavanje vize za kraći boravak (VIZA C)

Viza je odobrenje za ulazak, boravak ili tranzit koje stranac pribavlja pre ulaska na teritoriju Republike Srbije. Viza se izdaje u elektronskom formatu, a može biti biti izdata i u obliku nalepnice koja se utiskuje u putnu ispravu stranca. Prema odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023) vrste viza su:…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Statusna promena izdvajanje uz osnivanje

Statusne promene su takve promene u organizaciji privrednog društva koje su zbog svog značaja i složenosti posebno uređene Zakonom o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018, 91/2019, 109/2021 i 19/2025) (u daljem tekstu: Zakona o privrednim društvima). Statusnom promenom se društvo prenosilac reorganizuje tako što na…
Više informacija »
Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika

Centralna evidencija stvarnih vlasnika

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) uređuje se uspostavljanje, sadržina, osnovi evidentiranja i način vođenja Centralne evidencije stvarnih vlasnika pravnih lica, drugih subjekata registrovanih u Republici Srbiji u skladu sa zakonom, trastova i pravnih odnosa sličnih trastu, za koje postoji obaveza evidentiranja stvarnih vlasnika u skladu…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Uslovi za osnivanje i prestanak rada privatnih zdravstvenih ustanova

Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US) pružaoci zdravstvene zaštite u Republici Srbiji su: zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svojini; visokoškolske ustanove zdravstvene struke i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti (u…
Više informacija »
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Registracija privatne osnovne škole

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je delatnost od neposrednog društvenog interesa i ostvaruje se kao javna služba. Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u skladu sa Ustavom, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), potvrđenim međunarodnim konvencijama,…
Više informacija »