Inspekcija rada – nadležnost i inspekcijski nadzor

Inspekcija rada obavlja poslove inspekcijskog nadzora u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu i radnih odnosa nad primenom Zakona o radu, Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, Zakona o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu, Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu, Zakona o privrednim društvima (u delu koji se odnosi na bezbednost i zdravlje na radu) Zakona o štrajku, Opšteg kolektivnog ugovora, kolektivnih ugovora (posebnih i pojedinačnih), opštih akata i ugovora o radu kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u organizacijama, pravnim licima i drugim oblicima organizovanja, kao i ustanovama.

Inspekcija rada – nadležnost i inspekcijski nadzor

Pored zakona, inspekcija rada vrši nadzor i nad primenom drugih propisa o merama i normativima bezbednosti i zdravlja na radu, tehničkim merama koje se odnose na bezbednost i zdravlje na radu, standarda i opšte priznatih mera u delu kojim se uređuju pitanja iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Nastavite sa čitanjem Inspekcija rada – nadležnost i inspekcijski nadzor

Dobrovoljna likvidacija privrednog društva – pravni aspekti

Saglasno odredbama člana 468. Zakona o privrednim društvima, privredno društvo prestaje da postoji brisanjem iz registra privrednih subjekata, po osnovu:

  • sprovedenog postupka likvidacije ili prinudne likvidacije u skladu sa ovim zakonom
  • sprovedenog postupka stečaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj i
  • statusne promene koja ima za posledicu prestanak društva.

Likvidacija je postupak prestanka solventnog privrednog društva i može biti: dobrovoljna i prinudna.

Dobrovoljna likvidacija privrednog društva se pokreće odlukom vlasnika privrednog društva, za razliku od prinudne likvidacije, koja se pokreće u slučajevima predviđenim zakonom Nastavite sa čitanjem Dobrovoljna likvidacija privrednog društva – pravni aspekti

Ugovor o preuzimanju duga

Ugovor o preuzimanju duga predstavlja sporazum dužnika i preuzimaoca na koji je pristao poverilac da se ugovorom menja dužnik obaveze.

Preuzimanje duga je regulisano odredbama člana 446. do 450. Zakona o obligacionim odnosima i predstavlja jedan od zakonom predviđenih načina promene dužnika i to zaključenjem ugovora.

Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima Ugovor o preuzimanju duga je neformalan ugovor. Međutim ukoliko se sporazumom dužnika i trećeg lica na treće lice prenosi dug, čiji je izvor u nekom ugovoru, koji po samom zakonu mora da bude zaključen u određenoj formi (na primer, pismenoj ili overa kod suda) i sam sporazum o preuzimanju duga mora biti zaključen u istoj formi.

Ugovor o preuzimanju duga proizvodi pravno dejstvo bez obzira na motive, koji su rukovodili dužnika i treće lice – preuzimaoca da zaključi navedeni ugovor kojim će treće lice preuzeti dug dužnika na sebe Nastavite sa čitanjem Ugovor o preuzimanju duga