Likvidacija i Zakon o privrednim društvima

Dobrovoljna likvidacija privrednog društva – pravni aspekti

Saglasno odredbama člana 468. Zakona o privrednim društvima, privredno društvo prestaje da postoji brisanjem iz registra privrednih subjekata, po osnovu:

  • sprovedenog postupka likvidacije ili prinudne likvidacije u skladu sa ovim zakonom
  • sprovedenog postupka stečaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj i
  • statusne promene koja ima za posledicu prestanak društva.

Likvidacija je postupak prestanka solventnog privrednog društva i može biti: dobrovoljna i prinudna.

Dobrovoljna likvidacija privrednog društva se pokreće odlukom vlasnika privrednog društva, za razliku od prinudne likvidacije, koja se pokreće u slučajevima predviđenim zakonom.

Registrator koji vodi registar privrednih subjekata po službenoj dužnosti prevodi društvo u status „u prinudnoj likvidaciji“ i istovremeno objavljuje oglas o prinudnoj likvidaciji na internet stranici registra privrednih subjekata u neprekidnom trajanju od šest meseci.

Likvidacija privrednog društva uređena je članovima 524-548. Zakona o privrednim društvima.

Pokretanje i početak dobrovoljne likvidacije privrednog društva

Likvidacija privrednog društva pokreće se:

  • jednoglasnom odlukom svih ortaka, odnosno komplementara, ako ugovorom o osnivanju nije drugačije određeno
  • odlukom skupštine članova društva s ograničenom odgovornošću, u skladu sa članom 211. Zakona o privrednim društvima
  • odlukom skupštine akcionara, u skladu sa članom 358. Zakona o privrednim društvima.

U skladu sa odredbom člana 526. Zakona o privrednim društvima, likvidacija privrednog društva počinje danom registracije odluke o likvidaciji i objavljivanjem oglasa o pokretanju likvidacije, u skladu sa Zakonom o postupku registracije u Agenciji za privredne registre.

Oglas o pokretanju postupka likvidacije se objavljuje na sajtu Agencije za privredne registre u neprekidnom trajanju od 90 dana.

Pored navedenog javnog obaveštenja poverioca o pokretanju postupka likvidacije, likvidacioni upravnik je dužan da poznatim poveriocima koji po Zakonu o privrednim društvima prijavljuju potraživanje uputi i pisano obaveštenje o pokretanju likvidacije društva, najkasnije u roku od 15 dana od dana početka likvidacije društva.

Poverioci čije je potraživanje utvrđeno izvršnom ispravom i poverioci u vezi sa čijim potraživanjem protiv društva počne da teče parnica do početka likvidacije nemaju obavezu prijavljivanja potraživanja, a njihova potraživanja se smatraju prijavljenim, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.

Nakon pokretanja postupka likvidacije i registracije odluke o likvidaciji kod Agencije za privredne registre, nastupaju sledeće pravne posledice:

  • Pokretanje likvidacije ne sprečava određivanje i sprovođenje izvršenja protiv društva u likvidaciji niti vođenje drugih postupaka koji se vode protiv ili u korist društva u likvidaciji.
  • Pokretanje likvidacije nema uticaja na podneti predlog za pokretanje stečaja podnet u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj, a poverioci društva u likvidaciji mogu podneti predlog za pokretanje stečaja i tokom trajanja likvidacije iz razloga propisanih zakonom kojim se uređuje stečaj.
  • Za vreme likvidacije društva ne isplaćuje se učešće u dobiti, odnosno dividende niti se imovina društva raspodeljuje članovima društva pre isplate svih potraživanja poverilaca.
  • Poslovno ime privrednog društva se menja tako što se unosi oznaka „u likvidaciji“.
  • Delatnosti i poslove privrednog društva vodi likvidacioni upravnik. Imenovanje, razrešenje i ostavka likvidacionog upravnika se takođe registruje u skladu sa Zakonom o registraciji.
  • Likvidacioni upravnik za vreme dok traje postupak likvidacije društva, može preduzimati sledeće aktivnosti:
    – vršiti radnje na okončanju poslova započetih pre početka likvidacije
    – preduzima radnje potrebne za sprovođenje likvidacije, kao što su prodaja imovine, isplata poverilaca i naplata potraživanja
    – vrši druge poslove neophodne radi sprovođenja likvidacije društva.
  • društvo u likvidaciji ne može da menja pravnu formu, niti da učestvuje u statusnoj promeni, osim ako se likvidacija ili statusna promena sprovodi kao mera reorganizacije u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj.

Dobrovoljna likvidacija privrednog društva - pravni aspekti

Prijava potraživanja

Privredno društvo je dužno da sve prispele prijave potraživanja, kao i potraživanja, koja se skladu sa odredbama člana 534. stav 4. Zakona o privrednim društvima smatraju prijavljenim, evidentira u listu prijavljenih potraživanja i da sačini listu priznatih i osporenih potraživanja.

Privredno društvo može, u roku od 30 dana od dana prijema prijave potraživanja, osporiti potraživanje poverioca, u kom slučaju je obavezno da o tome u istom roku obavesti poverioca uz obrazloženje osporavanja potraživanja.

Privredno društvo ne može osporavati potraživanja poveriocima čija su potraživanja utvrđena izvršnom ispravom.

Likvidacioni bilansi i izveštaji, obustava likvidacije i pokretanje stečaja

Pre isplate poverilaca likvidacioni upravnik je dužan da sačini sledeće bilanse i izveštaje, koji se registruju u skladu sa zakonom o registraciji:

  • Početni likividacioni bilans, kao vanredni finansijski izveštaj, u roku od 30 dana od dana početka likvidacije, i u istom roku da ga podnese ortacima, komplementarima, odnosno skupštini na usvajanje.
  • Početni likvidacioni izveštaj najranije 90 dana, a najkasnije 120 dana od dana početka likvidacije i u istom roku ga podnese ortacima, komplementarima, odnosno skupštini na usvajanje.
  • Godišnje likvidacione izveštaje o svojim radnjama, sa obrazloženjem razloga zbog kojih se likvidacija nastavlja, a nije završena, koje podnosi ortacima, komplementarima, odnosno skupštini na usvajanje, najkasnije u roku od tri meseca po isteku svake poslovne godine.

Obustava likvidacije
U toku likvidacije društvo odlukom ortaka, komplementara, odnosno skupštine može obustaviti likvidaciju i nastaviti sa poslovanjem. Odluka o obustavi likvidacije registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.

Pokretanje postupka stečaja zbog prezaduženosti
Ako se iz početnog likvidacionog bilansa ili početnog likvidacionog izveštaja utvrdi da imovina društva nije dovoljna za namirenje svih potraživanja poverilaca (prezaduženost), likvidacioni upravnik je dužan da nadležnom sudu podnese predlog za pokretanje stečaja u roku od 15 dana od dana sastavljanja početnog likvidacionog bilansa, odnosno početnog likvidacionog izveštaja. U ovom slučaju likvidacioni upravnik ne može namirivati potraživanja poverilaca, osim potraživanja nastalih iz tekućeg poslovanja društva do dana pokretanja stečajnog postupka.

Dokumenti koji se sastavljaju nakon isplate poverilaca

Nakon isplate poverilaca likvidacioni upravnik sastavlja:

  • završni likvidacioni bilans
  • izveštaj o sprovedenoj likvidaciji
  • pisanu izjavu da je uputio obaveštenje svim poznatim poveriocima u skladu sa članom 534. Zakona o privrednim društvima, kao i da su sve obaveze društva po osnovu prijavljenih potraživanja i potraživanja koja se u smislu člana 534. stav 4. Zakona o privrednim društvima smatraju prijavljenim izmirene u potpunosti i da se protiv društva ne vode drugi postupci
  • predlog odluke o raspodeli likvidacionog ostatka društva.

Ortaci, komplementari, odnosno skupština usvaja prethodno navedene dokumente i donosi odluku o okončanju likvidacije na način propisan članom 525. Zakona o privrednim društvima.

Likvidacija – okončanje i odgovornost za štetu

Imovina društva u likvidaciji koja preostane posle izmirenja svih obaveza društva (likvidacioni ostatak) raspodeljuje se članovima društva u skladu sa odlukom o raspodeli likvidacionog ostatka društva.

Likvidacija se okončava donošenjem odluke o okončanju likvidacije. Po okončanju likvidacije društvo se briše iz registra privrednih subjekata u skladu sa odredbama zakona o registraciji.

Nakon okončanja likvidacije i brisanja privrednog društva iz registra likvidacioni upravnik odgovara za štetu koju pričini u vršenju svoje dužnosti članovima i poveriocima privrednog društva u likvidaciji, a članovi društva odgovaraju za obaveze privrednog društva u likvidaciji prema poveriocima društva.

Navedena potraživanja prema likvidacionom upravniku i članovima društva u likvidaciji zastarevaju u roku od 3 godine od dana brisanja privrednog društva iz registra.

Saznajte više:
Likvidacioni upravnik »
Pravni okvir za osnivanje firme »
Statusne promene prema Zakonu o privrednim društvima – Pojam i vrste »

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

8 - “Dobrovoljna likvidacija privrednog društva – pravni aspekti”

  1. Postovana, da li Likvidacioni Upravnik moze da ospori prijavljena potrazivanja radnika na ime otpremnina, iako je ta potrazivanja priznao i potpisao u Zapisniku o priznatim i osporenim potrazivanjima i isto priznato potrazivanje uslo u Pocetni Likvidacioni Izvestaj.Napominjem da je postupak likvidacije nad Javnom Ustanovom zapocet 2016 godine

    1. Poštovani, Ukoliko je likvidacioni upravnik priznao Vaše potraživanje na ime otpremnine, u formi koju ste naveli u svom komentaru, ne postoji mogućnost naknadnog osporavanja tog potraživanja.

  2. Postovana,
    Molim Vas za pomoc u pojasnjenju da li je moguce i na koji nacin izvuci nepokretnu licnu imovinu( 15-17 ha zemlje) iz DOO nad kojim moramo sprovesti postupak likvidacije.
    DOO ne radi, oduzet mu je PIB, u istom sam osnivac sa 98% unetog osn. Udela i interesuje me nakon naknade nekog manjeg duga poveriocima kakav je status unete privatne imovine u osnivacki udeo DOO. Da li se ostatak vraca vlasniku u konkretnom slucaju meni kao 98% vlasniku.
    Hvala Vam unapred.

    1. Poštovani Zlatane,

      Ukoliko nekretnina, koja predstavlja imovinu DOO, koji je u postupku likivdacije, ne bude izložena prodaji u toku postupka likvidacije radi naplate dugova, koje DOO ima eventualno prema poveriocima, nakon okončanja postupka likvidacije može preći u vlasništvo osnivača DOO kao likvidacioni ostatak.

  3. Poštovani,
    kako jedini vlasnik dolazi u posed firminog poslovnog prostora nakokn likvidacije,Koji je to postupak/dokument ( uknjižba ) i koje poreza plaća firma a koje vlasnik.

    1. Poštovani Predraže,

      Pre svega dokaz o imovini nad kojom ste stekli pravo svojine nakon sprovedenog likvidacionog postupka je Odluka o raspodeli likvidaconog ostatka, a privredno društvo koje je obrisano iz Registra privrednih subjekata APR-a nakon sprovedenog likvidacionog postupka ne može da bude poreski obveznik. Za dodatne savete i informacije možete me kontaktirati preko brojeva telefona, koji su navedeni na sajtu.

    1. Poštovani Nikola,

      Ppostupak likvidacije privrednog društva definisan je isključivo odredbama čl. 524. do 548. Zakona o privrednim društvima, koji u sebi ne sadrže nijednu reč o tome šta se i kada događa sa zaposlenima u slučaju likvidacije.