Odgovornost za štetu preduzeća i drugih pravnih lica prema trećem

Zakon o obligacionim odnosima i odgovornost za štetu

Odgovornost za štetu preduzeća i drugih pravnih lica prema trećem regulisana je odredbama članova od 170. do 172. Zakona o obligacionim odnosima.

Odredbama Zakona o obligacionim odnosima regulisana je odgovornost za štetu preduzeća koju zaposleni u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje trećem licu i odgovornost pravnog lica za štetu koju prouzrokuje njegov organ.

Odgovornost za štetu, koju zaposleni u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje samom preduzeću u kome radi, kao i odgovornost za štetu koju pretrpi zaposleni u radu ili u vezi sa radom, je uređena propisima iz oblasti radnog prava.

Odgovornost za štetu preduzeća koju zaposleni u u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje trećem licu

Za štetu koju zaposleni u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje trećem licu odgovara preduzeće u kome je zaposleni radio u trenutku prouzrokovanja štete, osim ako dokaže da je zaposleni u datim okolnostima postupao onako kako je trebalo.

Nepostupanje zaposlenog „onako kako je trebalo“ je takvo ponašanje iz koga je nastala šteta za treće lice, koja se može pripisati u krivicu zaposlenog, a preko njega u krivicu preduzeća.

Ako je zaposleni prouzrokovao štetu namerno ili krajnjom nepažnjom, preduzeće koje je tu štetu naknadilo ima pravo da od tog zaposlenog zahteva naknadu plaćenog iznosa. To pravo zastareva u roku od šest meseci od dana isplaćene naknade štete.

Ako je zaposleni prouzrokovao štetu namerno, oštećenik ima pravo da zahteva naknadu štete neposredno i od zaposlenog. U tom slučaju postoje dva štetnika:

  • preduzeće i
  • zaposleni, a oštećeni može da bira od koga će zahtevati naknadu prouzrokovane štete.

Štetna radnja treba da bude radnja zaposlenog koju je on preduzeo u radu ili u vezi sa radom.

Odredbe člana 170. Zakona o obligacionim odnosima, koje regulišu odgovornost za štetu preduzeća, primenjuju se i na druge poslodavce u pogledu odgovornosti za štetu koju zaposleni koji kod njih rade prouzrokuju u radu ili u vezi s radom.

Pravila o odgovornosti preduzeća za štetu koju zaposleni u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje trećem licu se ne primenjuju u slučajevima kada šteta potiče od opasne stvari ili opasne delatnosti.

Odgovornost pravnog lica za štetu koju prouzrokuje njegov organ

Pravno lice snosi odgovornost za štetu koju njegov organ prouzrokuje trećem licu u vršenju ili u vezi sa vršenjem svojih funkcija.

Ako za određeni slučaj nije što drugo u zakonu određeno, pravno lice ima pravo na naknadu od lica koje je štetu skrivilo namerno ili krajnjom nepažnjom. To pravo zastareva u roku od šest meseci od dana isplaćene naknade štete.

Saznajte više:
Osiguranje od profesionalne odgovornosti u Srbiji »
Obavezno osiguranje od odgovornosti »

Naknada štete »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

2 komentara

  1. Slavica Dokmanovic

    Postovani, hvala vam. Ja se pripremam za samozastupanje na sudu. Vasi clanci su mi od velike pravne pomoci.
    Sa postovanjem,

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Slavice,

      Hvala Vam na pohvali kvaliteta mojih tekstova.

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika

Centralna evidencija stvarnih vlasnika

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) uređuje se uspostavljanje, sadržina, osnovi evidentiranja i način vođenja Centralne evidencije stvarnih vlasnika pravnih lica, drugih subjekata registrovanih u Republici Srbiji u skladu sa zakonom, trastova i pravnih odnosa sličnih trastu, za koje postoji obaveza evidentiranja stvarnih vlasnika u skladu…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Uslovi za osnivanje i prestanak rada privatnih zdravstvenih ustanova

Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US) pružaoci zdravstvene zaštite u Republici Srbiji su: zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svojini; visokoškolske ustanove zdravstvene struke i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti (u…
Više informacija »
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Registracija privatne osnovne škole

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je delatnost od neposrednog društvenog interesa i ostvaruje se kao javna služba. Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u skladu sa Ustavom, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), potvrđenim međunarodnim konvencijama,…
Više informacija »
Zakon o faktoringu

Uslovi za obavljanje faktoringa

Zakonom o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) uređuju se pojam i predmet faktoringa, učesnici u faktoringu, uslovi i način obavljanja faktoringa, vrste faktoringa, prava i obaveze učesnika u faktoringu, ugovor o faktoringu, obrnuti faktoring i nadzor nad obavljanjem faktoringa. Prema odredbama Zakona o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) faktoring…
Više informacija »
Zakon o strancima

Stalno nastanjenje stranca u Srbiji

Stalno nastanjenje je odobrenje dugotrajnog boravka stranog državljanina u Republici Srbiji. Uslovi za odobrenje stalnog nastanjenja, nadležnost za odlučivanje i postupak izdavanja odobrenja, kao i prestanka odobrenja za stalno nastanjenje stranog državljanina u Republici Srbiji regulisani su odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023), Pravilnikom o podnošenju zahteva za stalno nastanjenje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pravni aspekti ugovora članova privrednog društva

Ugovor članova privrednog društva je imenovani ugovor korporativnog prava. Za razliku od osnivačkog akta, koji je obavezan dokument svakog privrednog društva, ugovor članova je fakultativan. Međutim, nepostojanje zakonske obaveze zaključenja ugovora članova privrednog društva, složenost odnosa u višečlanim privrednim društvima te velika praktičnost ugovora članova predstavlja razlog da bude više zastupljen u poslovnoj praksi u…
Više informacija »
Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava

Uslovi za upis u registar poljoprivrednih gazdinstava i pasivni status poljoprivrednog gazdinstva

Radi sprovođenja i praćenja poljoprivredne politike, evidentiranja poljoprivrednih gazdinstava i porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, kao i radi vođenja analitike i statistike za potrebe Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, u Upravi za agrarna plaćanja se vodi Registar poljoprivrednih gazdinstava. Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava, promeni podataka i obnovi registracije, elektronskom postupanju, kao i o uslovima…
Više informacija »
Zakon o trgovini

Dropshipping kao oblik elektronske trgovine

Dropshipping predstavlja model obavljanja elektronske trgovine i u Srbiji je regulisan Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019). Saglasno odredbi člana 17. Zakona o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019) dropshipping se definiše kao oblik elektronske trgovine, kod kojeg trgovac na malo – maloprodavac – vrši prodaju robe preko elektronske prodavnice ili preko elektronske…
Više informacija »