Centralna evidencija stvarnih vlasnika

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) uređuje se uspostavljanje, sadržina, osnovi evidentiranja i način vođenja Centralne evidencije stvarnih vlasnika pravnih lica, drugih subjekata registrovanih u Republici Srbiji u skladu sa zakonom, trastova i pravnih odnosa sličnih trastu, za koje postoji obaveza evidentiranja stvarnih vlasnika u skladu sa ovim zakonom, kao i druga pitanja od značaja za evidentiranje stvarnih vlasnika.

Ovaj zakon donet je kako bi unapredio mehanizme Republike Srbije za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma.

Subjekti na koje se zakon odnosi

Zakon o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) primenjuje se na sledeća pravna lica i druge subjekte registrovane u Republici Srbiji u skladu sa zakonom (u daljem tekstu: Registrovani subjekti):

  1. privredna društva, osim javnih akcionarskih društava;
  2. zadruge;
  3. ogranke stranih privrednih društava;
  4. poslovna i druga udruženja, osim privrednih komora i predstavništava stranih privrednih komora, političkih stranaka, sindikata, sportskih organizacija i udruženja, crkava i verskih zajednica;
  5. fondacije i zadužbine;
  6. ustanove;
  7. predstavništva stranih privrednih društava, udruženja, fondacija i zadužbina,
    kao i na:
    – trastove kojima se upravlja iz Republike Srbije ili kojima se uprava ne nalazi u Republici Srbiji ako poverenik u ime trasta stupi u poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos, odnosno obavlja transakcije ili gotovinske transakcije sa pravnim ili fizičkim licima na teritoriji Republike Srbije;
    – pravne odnose slične trastu kojima se upravlja iz Republike Srbije ili kojima se uprava ne nalazi u Republici Srbiji ako lice koje je uporedivo sa poverenikom stupi u poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos, odnosno obavlja transakcije ili gotovinske transakcije sa pravnim ili fizičkim licima na teritoriji Republike Srbije.

Posebni slučajevi kada se stvarni vlasnik ne određuje, odnosno ne evidentira

Stvarni vlasnik se ne određuje, odnosno ne evidentira:

  1. za Registrovane subjekte u kojima je Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave jedini član, odnosno osnivač;
  2. za Registrovane subjekte čiji su jedini članovi Registrovani subjekti, koji su u isključivom vlasništvu Republike Srbije, autonomne pokrajina ili jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave;
  3. za Registrovane subjekte koji su u stečaju u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj, u slučaju ako pre pokretanja postupka stečaja kao stvarni vlasnik tog Registrovanog subjekta nije evidentiran zakonski zastupnik ili neki od članova organa upravljanja;
  4. za Registrovane subjekte nad kojima je pokrenut postupak prinudne likvidacije u skladu sa zakonom;
  5. u odnosu na Republiku Srbiju, autonomnu pokrajinu i jedinicu lokalne samouprave, kada se one nalaze u vlasničkoj strukturi kapitala Registrovanog subjekta;
  6. u odnosu na fond čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, kada se one nalaze u vlasničkoj strukturi kapitala Registrovanog subjekta;
  7. u odnosu na stečajnu masu u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj, kada se stečajna masa nalazi u vlasničkoj strukturi kapitala Registrovanog subjekta;
  8. u odnosu na društveni kapital i Registar akcija i udela, kada se društveni kapital nalazi u vlasničkoj strukturi kapitala Registrovanog subjekta.

Ko se smatra stvarnim vlasnikom?

Stvarni vlasnik je:

  1. fizičko lice, koje posredno ili neposredno poseduje 25% ili više udela ili akcija u osnovnom kapitalu Registrovanog subjekta, odnosno 25% ili više prava glasa, na osnovu kojih učestvuje u upravljanju Registrovanim subjektom;
  2. fizičko lice koje posredno ili neposredno ima preovlađujući uticaj na vođenje poslova i donošenje odluka;
  3. fizičko lice, koje Registrovanom subjektu posredno obezbedi ili obezbeđuje sredstva i po tom osnovu bitno utiče na donošenje odluka organa upravljanja Registrovanog subjekta prilikom odlučivanja o finansiranju i poslovanju;
  4. fizičko lice koje je osnivač, poverenik, zaštitnik, korisnik trasta ako je određen, a ako korisnik nije određen krug lica u čijem je interesu trast ustanovljen, kao i lice koje ima dominantan položaj u upravljanju trastom, odnosno u pravnom odnosu sličnom trastu;
  5. fizičko lice koje je osnivač, korisnik fondacije, odnosno zadužbine ako je određen, a ako korisnik nije određen krug lica u čijem interesu je fondacija, odnosno zadužbina osnovana, kao i članovi organa fondacije, odnosno zadužbine.

Izuzetno, u slučajevima koji su propisani odrebama člana 3. stav 2. Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) stvarni vlasnik Registrovanog subjekta je fizičko lice koje je registrovano za zastupanje, odnosno koje je registrovano kao član organa upravljanja tog subjekta.

Šta je Centralna evidencija stvarnih vlasnika?

Centralna evidencija stvarnih vlasnika je javna, jedinstvena, centralna, elektronska baza podataka o fizičkim licima koja su stvarni vlasnici Registrovanog subjekta. Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika vodi Agencija za privredne registre Republike Srbije u elektronskoj formi, preko registratora.

Centralna evidencija stvarnih vlasnika, osim podataka koji su propisani odredbama Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.), sadrži i dokumente na osnovu kojih je stvarni vlasnik određen, kao i kopiju pasoša ili strane lične karte, ukoliko se stranac evidentira kao stvarni vlasnik.

Osnovi evidentiranja

Osnovi evidentiranja u Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika su:

  • upis Registrovanog subjekta u nadležni registar;
  • promena vlasničke strukture i članova organa Registrovanog subjekta, kao i druge promene na osnovu kojih se može ceniti ispunjenost uslova za sticanje svojstva stvarnog vlasnika Registrovanog subjekta;
  • upravljanje iz Republike Srbije trastom, odnosno pravnim odnosom sličnim trastu ili stupanje poverenika trasta, odnosno lica koje je uporedivo sa poverenikom u pravnom odnosu sličnom trastu u ime trasta, odnosno pravnog odnosa sličnog trastu u poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos, odnosno obavljanje transakcija, kao što su  prijem, davanje, zamena, čuvanje, raspolaganje ili drugo postupanje sa imovinom, uključujući i platnu transakciju u smislu zakona kojim se uređuje pružanje platnih usluga, kao i transakciju s digitalnom imovinom u smislu zakona kojim se uređuje digitalna imovina, kao i fizički prijem ili davanje gotovog novca.

Način vođenja Centralne evidencije stvarnih vlasnika

Evidentiranje podataka u Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika vrši:

  • registrator, na osnovu preuzetih podataka od nadležnih državnih organa o Registrovanom subjektu iz člana 6. stav 1. Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.);
  • ovlašćeno lice, i to podataka iz člana 6. st. 2. i 3. Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.).

Ovlašćeno lice za evidentiranje podataka u Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika je:

  1. osnivač u postupku osnivanja Registrovanog subjekta elektronskim putem;
  2. lice koje je ovlašćeno za zastupanje u Registrovanom subjektu u svim drugim slučajevima;
  3. poverenik trasta, odnosno u slučaju pravnog odnosa sličnog trastu lice koje je uporedivo sa poverenikom.

Ovlašćeno lice je dužno da evidentira podatke u Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika, najkasnije u roku od 30 dana od dana nastupanja osnova evidentiranja i istovremeno sa evidentiranjem učita dokumente na osnovu kojih je stvarni vlasnik određen.

Ovlašćeno lice vrši evidentiranje i izmenu evidentiranih podataka uz upotrebu kvalifikovanog sertifikata za elektronski potpis.

Obaveze i rokovi

Lica na koje se primenjuje odredbe Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) imaju sledeće obaveze:

  • Evidentiranje podataka u Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika se realizuje najkasnije u roku od 30 dana od dana nastupanja osnova;
  • Godišnja provera i potvrda tačnosti unetih podataka – Registrovani subjekt, odnosno ovlašćeno lice dužno je da izvrši proveru tačnosti i ažurnosti evidentiranih podataka o stvarnom vlasniku u roku od godinu dana od dana poslednjeg evidentiranja podataka o stvarnom vlasniku, odnosno od dana poslednje potvrde tačnosti i ažurnosti evidentiranih podataka o stvarnom vlasniku i da u daljem roku od 30 dana potvrdi tačnost i ažurnost evidentiranih podataka o stvarnom vlasnik;
  • Priložena dokumentacija mora biti validna i jasno ukazivati na osnov vlasništva;
  • Postojeći Registrovani subjekti imaju zakonsku obavezu da se do 30. novembra 2025. godine usklade sa odredbama Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.).

Istovremeno sa evidentiranjem vrši se i objavljivanje podataka na internet stranici (portalu) Agencije za privredne registre Republike Srbije.

Podaci o stvarnom vlasniku proizvode pravno dejstvo prema trećim licima narednog dana od dana objavljivanja tih podataka na internet stranici (portalu) Agencije za privredne registre Republike Srbije.

Čuvanje podataka i dokumenata

Agencija za privredne registre Republike Srbije je dužna da podatke i dokumenta iz Centralne evidencije stvarnih vlasnika čuva najmanje pet, a najviše 10 godina nakon brisanja Registrovanog subjekta, trasta, odnosno pravnog odnosa sličnog trastu iz nadležnog registra.

Registrovani subjekt, poverenik trasta i lice koje je uporedivo sa poverenikom u pravnom odnosu sličnom trastu dužan je da čuva odgovarajuće, tačne i ažurne podatke i dokumente na osnovu kojih je evidentiran stvarni vlasnik Registrovanog subjekta, trasta, odnosno pravnog odnosa sličnog trastu, deset godina od dana evidentiranja podataka o stvarnom vlasniku, odnosno od dana evidentiranja poslednje promene podataka o stvarnom vlasniku, ako to nije u suprotnosti sa propisima o arhivskoj građi.

Lice koje je ovlašćeno za zastupanje u Registrovanom subjektu, kao i poverenik trasta, odnosno u slučaju pravnog odnosa sličnog trastu lice koje je uporedivo sa poverenikom dužno je da, u skladu sa propisima o arhivskoj građi, čuva dokumente na osnovu kojih je evidentiran stvarni vlasnik Registrovanog subjekta, trasta, odnosno pravnog odnosa sličnog trastu, pet godina od dana prestanka Registrovanog subjekta, trasta, odnosno pravnog odnosa sličnog trastu.

Lista Registrovanih subjekata koji nisu izvršili evidentiranje stvarnog vlasnika u Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika

Agencija za privredne registre Republike Srbije sačinjava i objavljuje na svojoj internet stranici (portalu) listu Registrovanih subjekata koji ne izvrše evidentiranje stvarnog vlasnika u Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika u roku od 30 dana od dana osnivanja, odnosno od dana brisanja stvarnog vlasnika iz Centralne evidencije stvarnih vlasnika u skladu sa članom 13. stav 5. Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.), kao i postojećih Registrovanih subjekata koji do dana početka primene Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) odnosno do 10. oktobra 2025. nisu u Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika evidentirali podatke o stvarnom vlasniku.

Lista Agencije za privredne registre Republike Srbije sadrži i podatke o postojećim Registrovanim subjektima koji u roku od 60 dana od dana početka primene Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) odnosno do 30. novembra 2025. ne izvrše učitavanje dokumenata na osnovu kojih je stvarni vlasnik određen.

Agencija za privredne registre Republike Srbije je u obavezi da listu ažurira na svakih 48 sati.

Registrovani subjekti sa liste Agencije za privredne registre Republike Srbije svrstavaju se u kategoriju visokog rizika u smislu zakona kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Saznajte više:
Isključenje člana privrednog društva »
Direktori društva s ograničenom odgovornošću prema Zakonu o privrednim društvima »
Promena pravne forme privrednog društva »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o privrednim društvima

Probijanje pravne ličnosti

Jedno od osnovnih načela privrednog prava jeste da je privredno društvo samostalan pravni subjekt čija je imovina odvojena od imovine njegovih osnivača, članova i akcionara. Iz tog načela proizlazi pravilo o ograničenoj odgovornosti – član društva sa ograničenom odgovornošću, komanditor komanditnog društva ili akcionar akcionarskog društva, po pravilu, ne odgovara ličnom imovinom za obaveze privrednog…
Više informacija »
Zakon o strancima

Promene tokom važenja jedinstvene dozvole

Jedinstvena dozvola je dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji. Jedinstvena dozvola može se izdati radi: zapošljavanja; samozapošljavanja; posebnih slučajeva zapošljavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranaca, i to: a) za upućena lica, b) za kretanje u okviru privrednog društva, c) za nezavisnog profesionalca, d) za osposobljavanje i usavršavanje.…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
Zakon o deviznom poslovanju

Otvaranje nerezidentnog računa u Republici Srbiji

Otvaranje nerezidentnog računa u Srbiji predstavlja važan pravni i praktični korak za strana fizička i pravna lica koja žele da posluju, raspolažu sredstvima ili izvršavaju određene finansijske transakcije u Republici Srbiji. Nerezidentima je data zakonska mogućnost da otvore nerezidnetni račun u Republici Srbiji. Odredbama člana 28. Zakona o deviznom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 62/2006,…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor