Registracija privatne osnovne škole

Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je delatnost od neposrednog društvenog interesa i ostvaruje se kao javna služba. Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u skladu sa Ustavom, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), potvrđenim međunarodnim konvencijama, poveljama, sporazumima i Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju („Sl. glasnik RS“, br. 55/2013, 101/2017, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 129/2021, 92/2023 i 19/2025).

Delatnost osnovnog obrazovanja i vaspitanja obavlja osnovna škola i to:

  1. osnovna škola
  2. osnovna škola za obrazovanje odraslih
  3. osnovna muzička škola
  4. osnovna baletska škola
  5. osnovna škola za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom.

Izuzetno, delatnost osnovnog obrazovanja i vaspitanja obavlja i obrazovno-vaspitni centar kao ustanova u kojoj se osim predškolskog i osnovnog obrazovanja i vaspitanja, ostvaruje i srednje obrazovanje i vaspitanje.

Delatnost osnovnog obrazovanja odraslih ostvaruje se u skladu sa Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025) i posebnim zakonom koji uređuje oblast obrazovanja odraslih odnosno Zakonom o obrazovanju odraslih („Sl. glasnik RS“, br. 55/2013, 88/2017 – dr. zakon, 27/2018 – dr. zakon i 6/2020 – dr. zakon).

Osnovna škola obavlja delatnost osnovnog obrazovanja i vaspitanja ostvarivanjem školskog programa, u školskom i drugom prostoru, organizovanjem izdvojenog odeljenja škole. Osnovna škola može da ostvaruje pripremni predškolski program. Takođe osnovna škola može da obezbeđuje smeštaj i ishranu učenika.

Osnivanje privatne osnovne škole

Privatna osnovna škola osniva se u skladu sa odrebama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025).

Prema osnivaču, osnovna škola može da bude javna osnovna škola ili privatna osnovna škola.

Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave je osnivač javne osnovne škole.

Drugo domaće i strano pravno ili fizičko lice je osnivač privatne osnovne škole.

Ukoliko ima više osnivača osnovne škole njihova međusobna prava i obaveze uređuju se ugovorom.

Osnovna škola se može osnovati po modelu javno-privatnog partnerstva za oblast obrazovanja i vaspitanja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo i javna svojina.

Privatna osnovna škola može da počne sa radom i obavljanjem delatnosti kada se utvrdi da ispunjava uslove za osnivanje, početak rada i obavljanje delatnosti, dobije rešenje o verifikaciji i izvrši upis u registar nadležnog organa.

Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik deteta i učenika može da se opredeli i za upis u privatnu osnovnu školu, uz obezbeđivanje troškova obrazovanja i vaspitanja.

Organi upravljanja privatne osnovne škole

Privatna osnovna škola ima organe upravljanja, rukovođenja, stručne i savetodavne organe, u skladu sa Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), osnivačkim aktom i opštim aktom.

Sastav i imenovanje organa upravljanja i stručnih organa privatna osnovna škola uređuje opštim aktom. Privatna osnovna škola obezbeđuje ravnopravnu zastupljenost roditelja u organu upravljanja.

Uslovi za osnivanje privatne osnovne škole

Privatnu osnovnu školu može da osnuje pravno ili fizičko lica, ako:

  • ima program obrazovanja i vaspitanja
  • ima obezbeđena sredstva za osnivanje i rad
  • ima garanciju poslovne banke da su obezbeđena sredstva u visini potrebnih sredstava za ciklus osnovnog obrazovanja i vaspitanja.

Osnivač privatne osnovne škole ne može da bude fizičko lice koje je osuđivano pravnosnažnom presudom za krivična dela nasilje u porodici, oduzimanje maloletnog lica, zapuštanje i zlostavljanje maloletnog lica ili rodoskvrnuće, za krivična dela primanje ili davanje mita, za krivično delo iz grupe krivičnih dela protiv polne slobode, protiv pravnog saobraćaja i protiv čovečnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom, bez obzira na izrečenu krivičnu sankciju, i za koje nije, u skladu sa zakonom, utvrđeno diskriminatorno ponašanje; za krivična dela protiv života i tela, protiv ustavnog uređenja Republike Srbije i drugog krivičnog dela počinjenog na štetu deteta, kao i za krivično delo za koje je izrečena bezuslovna kazna zatvora u trajanju od najmanje tri meseca.

Uslovi za početak rada i obavljanje delatnosti privatne osnovne škole

Privatna osnovna škola može da počne sa radom i da obavlja delatnost obrazovanja i vaspitanja, ako ispunjava uslove za osnivanje i ima:

  • propisani prostor, opremu i nastavna, odnosno didaktička sredstva
  • nastavnike i stručne saradnike u radnom odnosu, odnosno izjave saglasnosti nastavnika i stručnih saradnika da bi zasnovali radni odnos najkasnije danom početka rada privatne osnovne škole
  • upisane redovne učenike
  • obezbeđene higijensko-tehničke uslove (sanitarne i protivpožarne), u skladu sa propisima kojima se uređuje ova oblast.

Bliži uslovi u pogledu školskog prostora, opreme i nastavnih sredstava koje treba da ispunjava osnovna škola za početak rada i obavljanje delatnosti uređeni su odredbama Pravilnika o bližim uslovima za osnivanje, početak rada i obavljanje delatnosti osnovne škole („Sl. glasnik RS – Prosvetni glasnik“, br. 5/2019 i 16/2020). Propisani normativi sadrže minimum zahteva koje osnivač osnovne škole mora da obezbedi.

Izdvojeno odeljenje privatne osnovne škole

Privatna osnovna škola koja ima rešenje o verifikaciji, može da obavlja delatnost van sedišta u izdvojenom odeljenju (objektu škole ili drugom prostoru) ako ispunjava uslove propisane Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025). Nastava i drugi oblici obrazovno-vaspitnog rada van sedišta škole ostvaruju se uz uvažavanje demografskih, geografskih, ekonomskih i kulturnih specifičnosti.

Privatna osnovna škola može početi sa radom van sedišta, po dobijanju rešenja o verifikaciji za obavljanje delatnosti u izdvojenom odeljenju, u skladu sa Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025) i Pravilnikom o bližim uslovima za osnivanje, početak rada i obavljanje delatnosti osnovne škole („Sl. glasnik RS – Prosvetni glasnik“, br. 5/2019 i 16/2020).

Izdvojeno odeljenje nema svojstvo pravnog lica.

Verifikacija

Privatna osnovna škola može da počne sa radom kada se utvrdi da ispunjava uslove za osnivanje i početak rada i obavljanje delatnosti i dobije rešenje o verifikaciji.

Zahtev za verifikaciju podnosi se i kada se u privatnoj osnovnoj školi vrši statusna promena, menja sedište, odnosno objekat, organizuje rad u izdvojenom odeljenju, uvodi novi obrazovni profil, odnosno kada osnovna škola ostvaruje pripremni predškolski program ili program osnovnog obrazovanja odraslih.

Zahtev za verifikaciju sadrži: naziv, sedište i vrstu privatne osnovne škole, program obrazovanja i vaspitanja, jezik na kome će se ostvarivati obrazovno-vaspitni rad, razloge i opravdanost osnivanja i uslove koje obezbeđuje osnivač za početak rada i obavljanje delatnosti. Uz zahtev se dostavljaju akt o osnivanju privatne osnovne škole i dokazi o ispunjenosti uslova za osnivanje privatne osnovne škole i uslove za početak rada i obavljanje delatnosti privatne osnovne škole.

Zahtev za verifikaciju privatne osnovne škole podnosi se najkasnije do 28. februara tekuće školske godine za narednu školsku godinu.

O zahtevu za verifikaciju privatne osnovne škole odlučuje Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije najkasnije u roku od šest meseci od podnošenja urednog zahteva. Rešenje o zahtevu za verifikaciju ustanove je konačno u upravnom postupku.

Strana osnovna škola

Prema programu obrazovanja i vaspitanja koji ostvaruje, osnovna škola može da bude nacionalna osnovna škola ili strana osnovna škola.

Strana osnovna škola je ustanova koja ostvaruje program donet i akreditovan u inostranstvu, a koju može da osnuje strana država, strano ili domaće pravno ili fizičko lice.

Strana osnovna škola mora da ispunjava uslove za osnivanje, početak rada i obavljanje delatnosti, odnosno dobije rešenje o odobrenju za rad od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije i izvrši upis u registar nadležnog organa.

Javna isprava koju izdaje strana osnovna škola priznaje se i izjednačava sa javnom ispravom koju izdaje nacionalna osnovna škola, nakon sprovođenja postupka priznavanja strane školske isprave pod uslovima i po postupku, propisanim posebnim zakonom odnosno Zakonom o Nacionalnom okviru kvalifikacija Republike Srbije („Sl. glasnik RS“, br. 27/2018, 6/2020, 129/2021 – dr. zakon i 76/2023).

Jezik ostvarivanja obrazovno-vaspitnog rada

Obrazovno-vaspitni rad ostvaruje se na srpskom jeziku i ćiriličkom pismu.

Za pripadnike nacionalne manjine obrazovno-vaspitni rad ostvaruje se na jeziku i pismu nacionalne manjine. Izuzetno, za pripadnike nacionalne manjine obrazovno-vaspitni rad može da se izvodi i dvojezično na jeziku i pismu nacionalne manjine i na srpskom jeziku.

Obrazovno-vaspitni rad može da se izvodi na stranom jeziku, odnosno dvojezično na stranom i srpskom jeziku ili na stranom jeziku i jeziku i pismu nacionalne manjine, uz saglasnost Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.

Bliži uslovi za dvojezično ostvarivanje programa obrazovno-vaspitnog rada i to na srpskom jeziku, odnosno jeziku nacionalne manjine i stranom jeziku utvrđeni su odredbama Pravilnika o bližim uslovima za ostvarivanje dvojezične nastave („Sl. glasnik RS“, br. 105/2015, 50/2016 i 35/2017).

Kada se obrazovanje stiče na jeziku nacionalne manjine, stranom jeziku ili dvojezično, učenje srpskog jezika je obavezno.

Obrazovno-vaspitni rad za lice koje koristi znakovni jezik, odnosno posebno pismo ili druga tehnička rešenja, može da se izvodi na znakovnom jeziku i pomoću sredstava tog jezika.

Saznajte više:
Osnivanje privatne predškolske ustanove »
Promena pravne forme privrednog društva »
Kompletna pravna podrška za registraciju privrednih subjekata »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
Zakon o zadužbinama i fondacijama

Osnivanje zadužbina i fondacija

Zakonom o zadužbinama i fondacijama („Sl. glasnik RS“, br. 88/2010, 99/2011 – dr. zakon i 44/2018 – dr. zakon) (u daljem tekstu: Zakon o zadužbinama i fondacijama) uređuje se osnivanje i pravni položaj zadužbina i fondacija, imovina, unutrašnja organizacija, upis i brisanje iz registra, delatnost, statusne promene, nadzor nad radom zadužbina i fondacija, prestanak rada,…
Više informacija »
Zakon o radu

Ugovor sa direktorom koji je strani državljanin

Kada su u pitanju specifične industrije, koje su orijentisane na međunarodno ili određeno strano tržište, kompanije se često odlučuju za angažovanje stranog državljanina na funkciju direktora. Neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju prilikom donošenja odluke o izboru direktora su: Da li mogu slobodno da odlučim da li će direktor biti domaći ili strani državljanin?…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Neophodni uslovi za registraciju poliklinike

Poliklinika, kao privatna praksa, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US – dalje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti) se osniva za najmanje dve različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine. Osim odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 –…
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice omogućava stranim državljanima da zakonito žive u Republici Srbiji zajedno sa članovima svoje porodice. Ovaj osnov boravka ima poseban značaj jer štiti pravo na porodični život, koje je priznato kako domaćim propisima, tako i međunarodnim standardima, i sprečava da porodice budu razdvojene zbog administrativnih, viznih ili imigracionih…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor