Odgovornost za štetu preduzeća i drugih pravnih lica prema trećem

Zakon o obligacionim odnosima i odgovornost za štetu

Odgovornost za štetu preduzeća i drugih pravnih lica prema trećem regulisana je odredbama članova od 170. do 172. Zakona o obligacionim odnosima.

Odredbama Zakona o obligacionim odnosima regulisana je odgovornost za štetu preduzeća koju zaposleni u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje trećem licu i odgovornost pravnog lica za štetu koju prouzrokuje njegov organ.

Odgovornost za štetu, koju zaposleni u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje samom preduzeću u kome radi, kao i odgovornost za štetu koju pretrpi zaposleni u radu ili u vezi sa radom, je uređena propisima iz oblasti radnog prava.

Odgovornost za štetu preduzeća koju zaposleni u u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje trećem licu

Za štetu koju zaposleni u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje trećem licu odgovara preduzeće u kome je zaposleni radio u trenutku prouzrokovanja štete, osim ako dokaže da je zaposleni u datim okolnostima postupao onako kako je trebalo.

Nepostupanje zaposlenog „onako kako je trebalo“ je takvo ponašanje iz koga je nastala šteta za treće lice, koja se može pripisati u krivicu zaposlenog, a preko njega u krivicu preduzeća.

Ako je zaposleni prouzrokovao štetu namerno ili krajnjom nepažnjom, preduzeće koje je tu štetu naknadilo ima pravo da od tog zaposlenog zahteva naknadu plaćenog iznosa. To pravo zastareva u roku od šest meseci od dana isplaćene naknade štete.

Ako je zaposleni prouzrokovao štetu namerno, oštećenik ima pravo da zahteva naknadu štete neposredno i od zaposlenog. U tom slučaju postoje dva štetnika:

  • preduzeće i
  • zaposleni, a oštećeni može da bira od koga će zahtevati naknadu prouzrokovane štete.

Štetna radnja treba da bude radnja zaposlenog koju je on preduzeo u radu ili u vezi sa radom.

Odredbe člana 170. Zakona o obligacionim odnosima, koje regulišu odgovornost za štetu preduzeća, primenjuju se i na druge poslodavce u pogledu odgovornosti za štetu koju zaposleni koji kod njih rade prouzrokuju u radu ili u vezi s radom.

Pravila o odgovornosti preduzeća za štetu koju zaposleni u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje trećem licu se ne primenjuju u slučajevima kada šteta potiče od opasne stvari ili opasne delatnosti.

Odgovornost pravnog lica za štetu koju prouzrokuje njegov organ

Pravno lice snosi odgovornost za štetu koju njegov organ prouzrokuje trećem licu u vršenju ili u vezi sa vršenjem svojih funkcija.

Ako za određeni slučaj nije što drugo u zakonu određeno, pravno lice ima pravo na naknadu od lica koje je štetu skrivilo namerno ili krajnjom nepažnjom. To pravo zastareva u roku od šest meseci od dana isplaćene naknade štete.

Saznajte više:
Osiguranje od profesionalne odgovornosti u Srbiji »
Obavezno osiguranje od odgovornosti »

Naknada štete »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

2 komentara

  1. Slavica Dokmanovic

    Postovani, hvala vam. Ja se pripremam za samozastupanje na sudu. Vasi clanci su mi od velike pravne pomoci.
    Sa postovanjem,

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Slavice,

      Hvala Vam na pohvali kvaliteta mojih tekstova.

Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju

Uslovi za obavljanje delatnosti taksi prevoza

Zakonski okvir za obavljanje delatnosti taksi prevoza u Srbiji propisuje Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 68/2015, 41/2018, 44/2018 – dr. zakon, 83/2018, 31/2019 i 9/2020), dok svaka jedinica lokalne samouprave može predvideti i dodatne lokalne uslove. Taksi prevoz obavlja se na osnovu rešenja o odobravanju taksi prevoza koje izdaje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje holdinga u Srbiji

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima privredna društva se mogu povezivati putem: učešća u osnovnom kapitalu ili ortačkim udelima (društva povezana kapitalom); ugovora (društva povezana ugovorom) i kapitala i ugovora (mešovito povezana društva). Zabranjeno je povezivanje privrednih društava suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije. Holding predstavlja jednu od vrsta povezivanja privrednih društava i prema…
Više informacija »
Zakon o uslovima obavljanja psihološke delatnosti

Samostalno obavljanje psihološke delatnosti

Psihološka delatnost nije delatnost koja se može obavljati samo na osnovu završenih studija psihologije i registracije preduzetnika. Pravni okvir u Republici Srbiji postavlja istovremeno stručne, organizacione, prostorne i etičke uslove, a dodatna pravila primenjuju se kada se psihološki rad obavlja u sistemu socijalne ili zdravstvene zaštite. Poslovi psihološke delatnosti obavljaju se u skladu Zakonom o…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Probijanje pravne ličnosti

Jedno od osnovnih načela privrednog prava jeste da je privredno društvo samostalan pravni subjekt čija je imovina odvojena od imovine njegovih osnivača, članova i akcionara. Iz tog načela proizlazi pravilo o ograničenoj odgovornosti – član društva sa ograničenom odgovornošću, komanditor komanditnog društva ili akcionar akcionarskog društva, po pravilu, ne odgovara ličnom imovinom za obaveze privrednog…
Više informacija »
Zakon o strancima

Promene tokom važenja jedinstvene dozvole

Jedinstvena dozvola je dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji. Jedinstvena dozvola može se izdati radi: zapošljavanja; samozapošljavanja; posebnih slučajeva zapošljavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranaca, i to: a) za upućena lica, b) za kretanje u okviru privrednog društva, c) za nezavisnog profesionalca, d) za osposobljavanje i usavršavanje.…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor