Odgovornost za štetu preduzeća i drugih pravnih lica prema trećem

Zakon o obligacionim odnosima i odgovornost za štetu

Odgovornost za štetu preduzeća i drugih pravnih lica prema trećem regulisana je odredbama članova od 170. do 172. Zakona o obligacionim odnosima.

Odredbama Zakona o obligacionim odnosima regulisana je odgovornost za štetu preduzeća koju zaposleni u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje trećem licu i odgovornost pravnog lica za štetu koju prouzrokuje njegov organ.

Odgovornost za štetu, koju zaposleni u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje samom preduzeću u kome radi, kao i odgovornost za štetu koju pretrpi zaposleni u radu ili u vezi sa radom, je uređena propisima iz oblasti radnog prava.

Odgovornost za štetu preduzeća koju zaposleni u u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje trećem licu

Za štetu koju zaposleni u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje trećem licu odgovara preduzeće u kome je zaposleni radio u trenutku prouzrokovanja štete, osim ako dokaže da je zaposleni u datim okolnostima postupao onako kako je trebalo.

Nepostupanje zaposlenog „onako kako je trebalo“ je takvo ponašanje iz koga je nastala šteta za treće lice, koja se može pripisati u krivicu zaposlenog, a preko njega u krivicu preduzeća.

Ako je zaposleni prouzrokovao štetu namerno ili krajnjom nepažnjom, preduzeće koje je tu štetu naknadilo ima pravo da od tog zaposlenog zahteva naknadu plaćenog iznosa. To pravo zastareva u roku od šest meseci od dana isplaćene naknade štete.

Ako je zaposleni prouzrokovao štetu namerno, oštećenik ima pravo da zahteva naknadu štete neposredno i od zaposlenog. U tom slučaju postoje dva štetnika:

  • preduzeće i
  • zaposleni, a oštećeni može da bira od koga će zahtevati naknadu prouzrokovane štete.

Štetna radnja treba da bude radnja zaposlenog koju je on preduzeo u radu ili u vezi sa radom.

Odredbe člana 170. Zakona o obligacionim odnosima, koje regulišu odgovornost za štetu preduzeća, primenjuju se i na druge poslodavce u pogledu odgovornosti za štetu koju zaposleni koji kod njih rade prouzrokuju u radu ili u vezi s radom.

Pravila o odgovornosti preduzeća za štetu koju zaposleni u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje trećem licu se ne primenjuju u slučajevima kada šteta potiče od opasne stvari ili opasne delatnosti.

Odgovornost pravnog lica za štetu koju prouzrokuje njegov organ

Pravno lice snosi odgovornost za štetu koju njegov organ prouzrokuje trećem licu u vršenju ili u vezi sa vršenjem svojih funkcija.

Ako za određeni slučaj nije što drugo u zakonu određeno, pravno lice ima pravo na naknadu od lica koje je štetu skrivilo namerno ili krajnjom nepažnjom. To pravo zastareva u roku od šest meseci od dana isplaćene naknade štete.

Saznajte više:
Osiguranje od profesionalne odgovornosti u Srbiji »
Obavezno osiguranje od odgovornosti »

Naknada štete »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

2 komentara

  1. Slavica Dokmanovic

    Postovani, hvala vam. Ja se pripremam za samozastupanje na sudu. Vasi clanci su mi od velike pravne pomoci.
    Sa postovanjem,

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Slavice,

      Hvala Vam na pohvali kvaliteta mojih tekstova.

Zakon o zadužbinama i fondacijama

Osnivanje zadužbina i fondacija

Zakonom o zadužbinama i fondacijama („Sl. glasnik RS“, br. 88/2010, 99/2011 – dr. zakon i 44/2018 – dr. zakon) (u daljem tekstu: Zakon o zadužbinama i fondacijama) uređuje se osnivanje i pravni položaj zadužbina i fondacija, imovina, unutrašnja organizacija, upis i brisanje iz registra, delatnost, statusne promene, nadzor nad radom zadužbina i fondacija, prestanak rada,…
Više informacija »
Zakon o radu

Ugovor sa direktorom koji je strani državljanin

Kada su u pitanju specifične industrije, koje su orijentisane na međunarodno ili određeno strano tržište, kompanije se često odlučuju za angažovanje stranog državljanina na funkciju direktora. Neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju prilikom donošenja odluke o izboru direktora su: Da li mogu slobodno da odlučim da li će direktor biti domaći ili strani državljanin?…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Neophodni uslovi za registraciju poliklinike

Poliklinika, kao privatna praksa, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US – dalje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti) se osniva za najmanje dve različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine. Osim odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 –…
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice omogućava stranim državljanima da zakonito žive u Republici Srbiji zajedno sa članovima svoje porodice. Ovaj osnov boravka ima poseban značaj jer štiti pravo na porodični život, koje je priznato kako domaćim propisima, tako i međunarodnim standardima, i sprečava da porodice budu razdvojene zbog administrativnih, viznih ili imigracionih…
Više informacija »
Zakon o patentima

Priznavanje prava prvenstva prijavi za zaštitu pronalaska

Priznavanje prava prvenstva prijavi za zaštitu pronalska se utvđuje u postupku koji sprovodi Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije, kao nadležni organ, u skladu sa odredbama Zakona o patentima („Sl. glasnik RS“, br. 99/2011, 113/2017 – dr. zakon, 95/2018, 66/2019 i 123/2021) (u daljem tekstu: Zakon o patentima) Utvrđivanje datuma prvenstva, kao datuma podnešenja prijave…
Više informacija »
Zakon o jakim alkoholnim pićima

Zakonski uslovi za proizvodnju jakih alkoholnih pića

U pozitivnom pravu Republike Srbije proizvodnja i promet jakih alkoholnih pića regulisani su: Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015), Zakon o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019), Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019), Pravilnikom o sadržini i načinu vođenja podrumarske evidencije („Sl. glasnik RS“, br. 102/2016…
Više informacija »
Zakon o strancima

Zahtev za izdavanje vize za kraći boravak (VIZA C)

Viza je odobrenje za ulazak, boravak ili tranzit koje stranac pribavlja pre ulaska na teritoriju Republike Srbije. Viza se izdaje u elektronskom formatu, a može biti biti izdata i u obliku nalepnice koja se utiskuje u putnu ispravu stranca. Prema odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023) vrste viza su:…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Statusna promena izdvajanje uz osnivanje

Statusne promene su takve promene u organizaciji privrednog društva koje su zbog svog značaja i složenosti posebno uređene Zakonom o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018, 91/2019, 109/2021 i 19/2025) (u daljem tekstu: Zakona o privrednim društvima). Statusnom promenom se društvo prenosilac reorganizuje tako što na…
Više informacija »