Naknada štete za pretrpljene duševne bolove zbog naruženosti

Objektivna i subjektivna merila

Naruženost predstavlja trajnu izmenu spoljašnjeg izgleda nekog lica koja se manifestuje u gubitku nekog ekstremiteta, naruženju estetskog izgleda, naruženju nekog dela tela ili narušenju neke telesne funkcije.

Naruženost kao osnov za isplatu naknade nematerijalne štete

Osnov za naknadu nematerijalne štete je duševni bol zbog naruženosti, a ne samo postojanje naruženosti bez duševnog bola.

Da li postoji nematerijalna šteta u vidu duševnih bolova zbog naruženosti (član 200. stav 1. Zakon o obligacionim odnosima) ocenjuje se prema objektivnim i subjektivnim merilima.

Objektivna merila su izmene spoljašnosti oštećenog, njihova uočljivost odnosno vidljivost, obim i mogućnost pokrivanja, starost i pol oštećenog, itd. Osnov za priznanje novčane naknade za naruženost nije samo u tome da li i u kojoj meri je izmenjena spoljašnost oštećenog, već su to i subjektivna merila o uticaju svih elemenata (izmenjena spoljašnost, primetnost, obim) na psihičku ravnotežu oštećenog, odnosno na njegovo psihičko stanje u celini pri čemu se subjektivne osobine oštećenog uzimaju u obzir u razumnoj meri.

I kada postoje oba elementa činjeničnog stanja (objektivni i subjektivni) ovu naknadu ipak nije moguće dosuditi u svakom slučaju.

Naknadu treba odmeriti u skladu sa članom 200. stav 1. i 2. Zakona o obligacionim odnosima. Iz tog razloga kad bi sud odmerio naknadu i za veoma malu nematerijalnu štetu, bilo bi to u suprotnosti sa pomenutom odredbom.

Uslov za isplatu naknade za pretrpljene duševne bolove zbog naruženosti je i da naruženost predstavlja trajnu izmenu spojašnjeg izgleda oštećenog. Privremena naruženost u toku lečenja (ogrebotine na licu, razdrta otvorena rana na nozi) ne predstavlja osnov za isplatu naknade štete.

Reakcija okoline na naruženost predstavlja dodatni faktor, koji oštećenom nanosi i još veće duševne bolove.

Naruženost – odmeravanje visine naknade štete

Stepen duševnog bola zbog naruženosti sud utvrđuje na osnovu sudskomedicinskog veštačenja. U tom smislu je naruženost kao viši rodni pojam, klasifikovana na tri druga pojma i to:

  • jaku naruženost – unakaženost
  • srednju naruženost – nagrđenost i
  • slabu naruženost – kozmetički defekt.

U zavisnosti od nalaza i mišljenja veštaka za neki od ovih stepena naruženosti određuje se iznos naknade za duševni bol. Prilikom odmeravanja visine novčane naknade za duševne bolove zbog naruženosti nije odlučujući stepen naruženosti, već u čemu se naruženost sastoji.

Pored nalaza i mišljenja veštaka sud će ceniti i druge okolnosti od kojih zavisi intezitet duševnog bola zbog naruženosti, a to su prethodno navedena objektivna i subjektivna merila, starost i pol oštećenog (mlađim licima i ženama može se priznati i veća naknada), zanimanje oštećenog (glumcima, manekenima, foto-modelima, pevačima i sl. duševni bol će biti veći, a samim tim i naknada).

Saznaj više:
Naknada štete za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja životnih aktivnosti »
Novčana naknada pojedinih vidova nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove »
Vrste štete »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika

Centralna evidencija stvarnih vlasnika

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) uređuje se uspostavljanje, sadržina, osnovi evidentiranja i način vođenja Centralne evidencije stvarnih vlasnika pravnih lica, drugih subjekata registrovanih u Republici Srbiji u skladu sa zakonom, trastova i pravnih odnosa sličnih trastu, za koje postoji obaveza evidentiranja stvarnih vlasnika u skladu…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Uslovi za osnivanje i prestanak rada privatnih zdravstvenih ustanova

Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US) pružaoci zdravstvene zaštite u Republici Srbiji su: zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svojini; visokoškolske ustanove zdravstvene struke i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti (u…
Više informacija »
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Registracija privatne osnovne škole

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je delatnost od neposrednog društvenog interesa i ostvaruje se kao javna služba. Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u skladu sa Ustavom, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), potvrđenim međunarodnim konvencijama,…
Više informacija »
Zakon o faktoringu

Uslovi za obavljanje faktoringa

Zakonom o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) uređuju se pojam i predmet faktoringa, učesnici u faktoringu, uslovi i način obavljanja faktoringa, vrste faktoringa, prava i obaveze učesnika u faktoringu, ugovor o faktoringu, obrnuti faktoring i nadzor nad obavljanjem faktoringa. Prema odredbama Zakona o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) faktoring…
Više informacija »
Zakon o strancima

Stalno nastanjenje stranca u Srbiji

Stalno nastanjenje je odobrenje dugotrajnog boravka stranog državljanina u Republici Srbiji. Uslovi za odobrenje stalnog nastanjenja, nadležnost za odlučivanje i postupak izdavanja odobrenja, kao i prestanka odobrenja za stalno nastanjenje stranog državljanina u Republici Srbiji regulisani su odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023), Pravilnikom o podnošenju zahteva za stalno nastanjenje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pravni aspekti ugovora članova privrednog društva

Ugovor članova privrednog društva je imenovani ugovor korporativnog prava. Za razliku od osnivačkog akta, koji je obavezan dokument svakog privrednog društva, ugovor članova je fakultativan. Međutim, nepostojanje zakonske obaveze zaključenja ugovora članova privrednog društva, složenost odnosa u višečlanim privrednim društvima te velika praktičnost ugovora članova predstavlja razlog da bude više zastupljen u poslovnoj praksi u…
Više informacija »
Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava

Uslovi za upis u registar poljoprivrednih gazdinstava i pasivni status poljoprivrednog gazdinstva

Radi sprovođenja i praćenja poljoprivredne politike, evidentiranja poljoprivrednih gazdinstava i porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, kao i radi vođenja analitike i statistike za potrebe Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, u Upravi za agrarna plaćanja se vodi Registar poljoprivrednih gazdinstava. Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava, promeni podataka i obnovi registracije, elektronskom postupanju, kao i o uslovima…
Više informacija »
Zakon o trgovini

Dropshipping kao oblik elektronske trgovine

Dropshipping predstavlja model obavljanja elektronske trgovine i u Srbiji je regulisan Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019). Saglasno odredbi člana 17. Zakona o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019) dropshipping se definiše kao oblik elektronske trgovine, kod kojeg trgovac na malo – maloprodavac – vrši prodaju robe preko elektronske prodavnice ili preko elektronske…
Više informacija »