Predmet založnog prava

Registar založnog prava na pokretnim stvarima i pravima

Zakonom o založnom pravu na pokretnim stvarima upisanim u registar (‘’Službeni glasnik RS’’, br. 57/2003, 61/2005, 64/2006 – ispr. i 99/2011 – dr. zakoni i 31/2019) uređuje se zaloga, bez predaje u državinu, pokretnih stvari i prava radi obezbeđenja potraživanja poverioca, ugovor o zalozi, prava i obaveze ugovornih strana, upis založnog prava u registar, namirenje založnog poverioca i prestanak založnog prava.

Pokretne stvari i prava zalažu se upisom založnog prava u Registar založnog prava na pokretnim stvarima i pravima, koji je ustanovljen kod Agencije za privredne registre Republike Srbije.

Na pravne odnose koji nisu uređeni Zakonom o založnom pravu na pokretnim stvarima upisanim u registar (‘’Službeni glasnik RS’’, br. 57/2003, 61/2005, 64/2006 – ispr. i 99/2011 – dr. zakoni i 31/2019) primenjuju se propisi kojima se uređuju obligacioni i svojinskopravni odnosi i drugi propisi.

Predmet založnog prava

Predmet založnog prava

Predmet založnog prava je uređen odredbama članova od 9. do 14. Zakona o založnom pravu na pokretnim stvarima upisanim u registar (‘’Službeni glasnik RS’’, br. 57/2003, 61/2005, 64/2006 – ispr. i 99/2011 – dr. zakoni i 31/2019).

U skladu sa odredbama navedenog zakona predmet založnog prava mogu biti: pokretne stvari, sredstva na posebnom bankovnom računu, pravo potraživanja i drugo pravo, suvlasnički udeo, kao i buduće stvari i prava.

Odredbe Zakona o založnom pravu na pokretnim stvarima upisanim u registar (‘’Službeni glasnik RS’’, br. 57/2003, 61/2005, 64/2006 – ispr. i 99/2011 – dr. zakoni i 31/2019) ne primenjuju se:

  • na zalogu brodova i vazduhoplova, za koje su ustanovljeni registri prema posebnim propisima
  • na zalogu hartija od vrednosti, za koje je ustanovljen registar prema posebnim propisima u koji se upisuju prava trećih lica na hartijama od vrednosti i
  • na zalogu prava intelektualne svojine, a zaloga na tim pravima upisuje se u registar zavoda nadležnog za intelektualnu svojinu, i to: registar žigova, registar patenata, registar malih patenata, registar modela, registar uzoraka, registar geografskih oznaka porekla i registar topografija.

Pokretne stvari

Predmet založnog prava može biti individualno određena stvar kojom zalogodavac može slobodno raspolagati. Založiti se mogu i pokretne stvari određene po vrsti, ako je ugovorom o zalozi određena količina ili broj i način na koji se mogu razlikovati od drugih stvari iste vrste.

Predmet založnog prava može biti i zbir pokretnih stvari, koji se nalazi na određenom mestu, uključujući i inventar koji, u smislu Zakona o založnom pravu na pokretnim stvarima upisanim u registar (‘’Službeni glasnik RS’’, br. 57/2003, 61/2005, 64/2006 – ispr. i 99/2011 – dr. zakoni i 31/2019), čine pokretne stvari koje su namenjene prodaji ili davanju u zakup, kao i sirovine i materijali koji se koriste pri obavljanju delatnosti. U ovom slučaju založno pravo se po samom zakonu proširuje na sve pokretne stvari koje postanu sastavni deo zbira pokretnih stvari posle zasnivanja zaloge, ako su u svojini zalogodavca.

Zalaganje sredstava na posebnom bankovnom računu

Predmet založnog prava mogu biti i potraživanja zalogodavca koja se, u skladu sa ugovorima iz kojih nastaju, uplaćuju na poseban bankovni račun zalogodavca (zalaganje sredstava na posebnom bankovnom računu). U ovom slučaju, predmet založnog prava su potraživanja zalogodavca iz predmetnih ugovora, a u Registru zaloge se upisuju i podaci o posebnom bankovnom računu zalogodavca na koji se ta potraživanja uplaćuju.

Pravo potraživanja i druga prava

Predmet založnog prava može biti pravo potraživanja zalogodavca prema dužniku i u slučaju da je založni poverilac dužnik zalogodavca, osim potraživanja čiji je prenos zabranjen zakonom i onih koja su vezana za ličnost ili se ne mogu prenositi na drugog.

Založno pravo na potraživanju stiče se na osnovu ugovora o zalozi potraživanja upisom u Registar zaloge, bez obzira na to da li je dužnik ranije obavešten o zalaganju.

Predmet založnog prava mogu biti udeli i druga imovinska prava kojima njihov imalac može slobodno raspolagati.

Odredbe o zalozi stvari primenjuju se i na zalogu potraživanja i drugih prava, ako za njih nije propisano što drugo.

Dejstvo zaloge potraživanja

Dok ne bude pismeno obavešten o nastanku založnog prava dužnik založenog potraživanja može ispunjavati svoju obavezu zalogodavcu. O zalozi potraživanja dužnika mogu obavestiti zalogodavac ili založni poverilac.

Od dana dostavljanja obaveštenja o postojanju založnog prava dužnik založenog ptraživanja može ispuniti dug samo založnom poveriocu a ne i zalogodavcu, osim ako je založni poverilac dao drukčija uputstva.

Izvod iz registra o tome da poverilac ima založno pravo na potraživanju je dokaz za dužnika založenog potraživanja da potraživanje isplati založnom poveriocu.

Suvlasnički udeo

Suvlasnički udeo pokretne stvari ili zbira pokretnih stvari može biti predmet zaloge. Takođe, idealni deo imovinskih prava može se založiti.

Buduće stvari i prava

Predmet založnog prava mogu biti stvari ili prava koje će zalogodavac pribaviti u budućnosti. Založno pravo na budućim stvarima ili pravima nastaje kad zalogodavac stekne pravo svojine na stvari, odnosno pravo potraživanja ili drugo imovinsko pravo.

Poverilac ima pravo da traži da se u Registar zaloge upiše založno pravo na budućoj stvari.

Ažurirano: 23. 08. 2023.

Saznajte više:
Ugovor o faktoringu »
Ustupanje potraživanja ugovorom (cesija) »
Prinudna naplata sa računa klijenta »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika

Centralna evidencija stvarnih vlasnika

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) uređuje se uspostavljanje, sadržina, osnovi evidentiranja i način vođenja Centralne evidencije stvarnih vlasnika pravnih lica, drugih subjekata registrovanih u Republici Srbiji u skladu sa zakonom, trastova i pravnih odnosa sličnih trastu, za koje postoji obaveza evidentiranja stvarnih vlasnika u skladu…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Uslovi za osnivanje i prestanak rada privatnih zdravstvenih ustanova

Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US) pružaoci zdravstvene zaštite u Republici Srbiji su: zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svojini; visokoškolske ustanove zdravstvene struke i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti (u…
Više informacija »
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Registracija privatne osnovne škole

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je delatnost od neposrednog društvenog interesa i ostvaruje se kao javna služba. Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u skladu sa Ustavom, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), potvrđenim međunarodnim konvencijama,…
Više informacija »
Zakon o faktoringu

Uslovi za obavljanje faktoringa

Zakonom o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) uređuju se pojam i predmet faktoringa, učesnici u faktoringu, uslovi i način obavljanja faktoringa, vrste faktoringa, prava i obaveze učesnika u faktoringu, ugovor o faktoringu, obrnuti faktoring i nadzor nad obavljanjem faktoringa. Prema odredbama Zakona o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) faktoring…
Više informacija »
Zakon o strancima

Stalno nastanjenje stranca u Srbiji

Stalno nastanjenje je odobrenje dugotrajnog boravka stranog državljanina u Republici Srbiji. Uslovi za odobrenje stalnog nastanjenja, nadležnost za odlučivanje i postupak izdavanja odobrenja, kao i prestanka odobrenja za stalno nastanjenje stranog državljanina u Republici Srbiji regulisani su odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023), Pravilnikom o podnošenju zahteva za stalno nastanjenje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pravni aspekti ugovora članova privrednog društva

Ugovor članova privrednog društva je imenovani ugovor korporativnog prava. Za razliku od osnivačkog akta, koji je obavezan dokument svakog privrednog društva, ugovor članova je fakultativan. Međutim, nepostojanje zakonske obaveze zaključenja ugovora članova privrednog društva, složenost odnosa u višečlanim privrednim društvima te velika praktičnost ugovora članova predstavlja razlog da bude više zastupljen u poslovnoj praksi u…
Više informacija »
Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava

Uslovi za upis u registar poljoprivrednih gazdinstava i pasivni status poljoprivrednog gazdinstva

Radi sprovođenja i praćenja poljoprivredne politike, evidentiranja poljoprivrednih gazdinstava i porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, kao i radi vođenja analitike i statistike za potrebe Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, u Upravi za agrarna plaćanja se vodi Registar poljoprivrednih gazdinstava. Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava, promeni podataka i obnovi registracije, elektronskom postupanju, kao i o uslovima…
Više informacija »
Zakon o trgovini

Dropshipping kao oblik elektronske trgovine

Dropshipping predstavlja model obavljanja elektronske trgovine i u Srbiji je regulisan Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019). Saglasno odredbi člana 17. Zakona o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019) dropshipping se definiše kao oblik elektronske trgovine, kod kojeg trgovac na malo – maloprodavac – vrši prodaju robe preko elektronske prodavnice ili preko elektronske…
Više informacija »