Osnivački akt privrednog društva

Zakon o privrednim društvima

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima osnivački akt je konstitutivni akt društva koji ima formu odluke o osnivanju, ako društvo osniva jedno lice, ili ugovora o osnivanju, ako društvo osniva više lica.

Prilikom osnivanja društva, potpisi na osnivačkom aktu overavaju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje overa potpisa.

U ortačkom društvu, komanditnom društvu i društvu s ograničenom odgovornošću osnivački akt sadrži odredbe kojima se uređuje upravljanje društvom i druga pitanja u skladu sa Zakonom o privrednim društvima za svaku pojedinu pravnu formu društva.

Akcionarsko društvo ima osnivački akt, kao i statut kojim se uređuje upravljanje društvom i druga pitanja u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.

Lice koje naknadno pristupi društvu osnivački akt društva, odnosno statut društva obavezuje od dana sticanja svojstva člana društva u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.

Osnivački akt i statut sačinjavaju se u pisanoj formi i registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.

Izmene osnivačkog akta i statuta

Osnivački akt ortačkog društva, komanditnog društva i društva s ograničenom odgovornošću menja se odlukom ortaka, komanditora i komplementara, odnosno skupštine, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.

Odluku potpisuju članovi društva koji su za nju glasali, a ta odluka overava se u skladu sa zakonom kojim se uređuje overa potpisa, ako je to predviđeno osnivačkim aktom i ako je ta obaveza registrovana u skladu sa zakonom o registraciji.

Osnivački akt akcionarskog društva ne menja se.

Statut akcionarskog društva menja se odlukom skupštine, odnosno drugog organa određenog Zakonom o privrednim društvima, u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima.

Zakonski zastupnik društva je u obavezi da nakon svake izmene osnivačkog akta, odnosno statuta sačini i potpiše prečišćeni tekst tih dokumenata.

Izmene osnivačkog akta i statuta, kao i prečišćeni tekstovi tih dokumenata nakon svake takve izmene, registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.

Ništavost osnivačkog akta

Osnivački akt je ništav ako:

  • nema formu propisanu Zakonom o privrednim društvima
  • delatnost društva koja se navodi u osnivačkom aktu suprotna prinudnim propisima ili javnom poretku
  • ne sadrži odredbe o poslovnom imenu društva, ulozima članova, iznosu osnovnog kapitala ili pretežnoj delatnosti društva
  • su svi potpisnici, u trenutku zaključenja osnivačkog akta, bili pravno ili poslovno nesposobni.

Osim iz razloga propisanih u stavu 1. člana 13. Zakona o privrednim društvima, osnivački akt ne može se oglasiti ništavim po drugom osnovu.

Ništavost osnivačkog akta utvrđuje nadležni sud. Ako razlozi ništavosti ne budu otklonjeni do zaključenja glavne rasprave, sud će presudom utvrditi ništavost osnivačkog akta.

Ako je privredno društvo registrovano, presudu kojom se utvrđuje ništavost osnivačkog akta društva sud po pravnosnažnosti dostavlja registru privrednih subjekata, radi pokretanja postupka prinudne likvidacije društva u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.

Ništavost osnivačkog akta društva nema dejstvo na pravne poslove društva sa savesnim trećim licima.

Komanditori, članovi društva s ograničenom odgovornošću i akcionari dužni su da uplate, odnosno unesu upisani kapital i izvrše druge obaveze preuzete prema društvu, u meri u kojoj je to potrebno radi izmirenja obaveza društva prema savesnim trećim licima.

Ortaci i komplementari odgovaraju solidarno i neograničeno za obaveze društva prema savesnim trećim licima.

Povraćaj troškova u vezi sa osnivanjem društva

Društvo može članovima izvršiti povraćaj troškova u vezi sa osnivanjem društva isključivo ako je to predviđeno osnivačkim aktom. Osnivačkim aktom se mora odrediti ili proceniti iznos tih troškova.

Saznajte više:
Pravni okvir za osnivanje firme »
Promena pravne forme privrednog društva i statusne promene »
Promena osnovnog kapitala »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

2 komentara

  1. Jelena Stankovic

    Postovana,
    molim Vas za savet u vezi registracije doo. Osnivač unosi i novčani i nenovčani deo u društvo. U Osnivačkom aktu je navedeno da osnovni kapital čini samo novčani deo kapitala, a kod uloga člana društva (jednočlano društvo) stoji da je uneo i novčani i nenovčani kapital (radi se o zemljišu tj. pravu vlasništva na zemljištu). Obzirom na neusaglašenost osnovnog i unetog kapitala u Osnivačkom aktu APR nas je odbio.
    Moje pitanje je da li se može ( i ukoliko može u kojoj formi) dostaviti Aneks Osnivačkog akta kao ispravka (tj.dopuna), jer je po overi Notara prenos vlasništva, već prosleđen u katastar i čeka na dalju obradu.
    Hvala unapred.
    Srdačan pozdrav,
    Jelena S.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Jelena,

      Aneksom osnivačkog akta možete vršiti sve izmene i dopune, uključujući i izmene i dopune koje se tiču osnovnog kapitala. Da li je potrebno overiti i Aneks osnivačkog akta kod javnog beležnika zavisi od toga da li je obaveza overe Aneksa osnivačkog akta predviđena osnivačkim aktom.

Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Registracija privatne osnovne škole

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je delatnost od neposrednog društvenog interesa i ostvaruje se kao javna služba. Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u skladu sa Ustavom, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), potvrđenim međunarodnim konvencijama,…
Više informacija »
Zakon o faktoringu

Uslovi za obavljanje faktoringa

Zakonom o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) uređuju se pojam i predmet faktoringa, učesnici u faktoringu, uslovi i način obavljanja faktoringa, vrste faktoringa, prava i obaveze učesnika u faktoringu, ugovor o faktoringu, obrnuti faktoring i nadzor nad obavljanjem faktoringa. Prema odredbama Zakona o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) faktoring…
Više informacija »
Zakon o strancima

Stalno nastanjenje stranca u Srbiji

Stalno nastanjenje je odobrenje dugotrajnog boravka stranog državljanina u Republici Srbiji. Uslovi za odobrenje stalnog nastanjenja, nadležnost za odlučivanje i postupak izdavanja odobrenja, kao i prestanka odobrenja za stalno nastanjenje stranog državljanina u Republici Srbiji regulisani su odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023), Pravilnikom o podnošenju zahteva za stalno nastanjenje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pravni aspekti ugovora članova privrednog društva

Ugovor članova privrednog društva je imenovani ugovor korporativnog prava. Za razliku od osnivačkog akta, koji je obavezan dokument svakog privrednog društva, ugovor članova je fakultativan. Međutim, nepostojanje zakonske obaveze zaključenja ugovora članova privrednog društva, složenost odnosa u višečlanim privrednim društvima te velika praktičnost ugovora članova predstavlja razlog da bude više zastupljen u poslovnoj praksi u…
Više informacija »
Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava

Uslovi za upis u registar poljoprivrednih gazdinstava i pasivni status poljoprivrednog gazdinstva

Radi sprovođenja i praćenja poljoprivredne politike, evidentiranja poljoprivrednih gazdinstava i porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, kao i radi vođenja analitike i statistike za potrebe Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, u Upravi za agrarna plaćanja se vodi Registar poljoprivrednih gazdinstava. Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava, promeni podataka i obnovi registracije, elektronskom postupanju, kao i o uslovima…
Više informacija »
Zakon o trgovini

Dropshipping kao oblik elektronske trgovine

Dropshipping predstavlja model obavljanja elektronske trgovine i u Srbiji je regulisan Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019). Saglasno odredbi člana 17. Zakona o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019) dropshipping se definiše kao oblik elektronske trgovine, kod kojeg trgovac na malo – maloprodavac – vrši prodaju robe preko elektronske prodavnice ili preko elektronske…
Više informacija »
Zakon o obligacionim odnosima

Obaveze sa više dužnika ili poverilaca

Odredbama Zakona o obligacionim odnosima regulisana su pravila izvršenja obaveza sa više dužnika ili poverilaca. Kod izvršenja obaveza sa više dužnika ili poverilaca značajna je podela obaveza na deljive i nedeljive, jer zavisno od ove podele utvrđuju se međusobni odnosi i obaveze između dužnika ili poverilaca vezano za izvršenje obaveza. Deljive obaveze Deljenje obaveze i…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Ulazak novog člana u društvo sa ograničenom odgovornošću

U skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima treće lice može postati novi član društva sa ograničenom odgovornošću po osnovu prenosa udela od strane registrovanih članova društva sa ograničenom odgovornošću, kao i po osnovu pristupanja novog člana uz istovremeno povećanje osnovnog kapitala. Prenos udela Osnovno pravilo je da je prenos udela slobodan, osim ako Zakonom…
Više informacija »