Predlog za pokretanje stečajnog postupka

Zakon o stečaju

Zakonom o stečaju („Sl. glasnik RS“, br. 104/2009, 99/2011 – dr. zakon, 71/2012 – odluka US, 83/2014, 113/2017, 44/2018, 95/2018 i 44/2025 – odluka US) uređuju se uslovi i način pokretanja i sprovođenja stečaja nad pravnim licima.

Stečaj se, u smislu Zakona o stečaju, sprovodi bankrotstvom ili reorganizacijom.

Pod bankrotstvom se podrazumeva namirenje poverilaca iz vrednosti celokupne imovine stečajnog dužnika, odnosno stečajnog dužnika kao pravnog lica.

Pod reorganizacijom se podrazumeva namirenje poverilaca prema usvojenom planu reorganizacije i to redefinisanjem dužničko-poverilačkih odnosa, statusnim promenama dužnika ili na drugi način koji je predviđen planom reorganizacije.

Ovlašćeni predlagači za pokretanje stečajnog postupka

Stečajni postupak se pokreće predlogom poverioca, dužnika ili likvidacionog upravnika.

Izuzetno stečajni postupak se ne može pokrenuti nad privrednim društvima koja su registrovana za proizvodnju naoružanja i vojne opreme bez prethodne saglasnosti ministarstva nadležnog za poslove odbrane.

Poverilac podnosi predlog za pokretanje stečajnog postupka u slučaju postojanja trajnije nesposobnosti plaćanja, nepostupanja po usvojenom planu reorganizacije i ukoliko je plan reorganizacije izdejstvovan na prevaran ili nezakonit način.

Stečajni dužnik podnosi predlog za pokretanje stečajnog postupka u slučaju postojanja jednog od sledećih stečajnih razloga:

  • ako stečajni dužnik ne može da odgovori svojim novčanim obavezama u roku od 45 dana od dana dospelosti obaveze
  • ako stečajni dužnik potpuno obustavi sva plaćanja u neprekidnom trajanju od 30 dana.

Likvidacioni upravnik podnosi predlog za pokretanje stečajnog postupka u slučajevima propisanim zakonom kojim se uređuje pravni položaj privrednih društava.

Forma i sadržina predloga za pokretanje stečajnog postupka

Predlog za pokretanje stečajnog postupka podnosi se nadležnom sudu.

Predlog za pokretanje stečajnog postupka sadrži:

  • naziv suda kojem se predlog podnosi
  • poslovno ime ili ime i adresu predlagača ili adresu lica koje je u ovom postupku ovlašćeno za prijem pismena i za zastupanje predlagača
  • poslovno ime stečajnog dužnika, kao i podatke o kontakt adresi
  • spisak stečajnih i ostalih poverilaca sa navođenjem visine iznosa i osnova potraživanja, kao i imena i prebivališta članova društva koji za obaveze stečajnog dužnika odgovaraju svojom imovinom, ako je predlagač stečajni dužnik
  • činjenice i prateću dokumentaciju koja dokazuje vrstu, osnov i visinu neizmirenog potraživanja, ako je predlagač poverilac
  • spisak dokumenata priloženih uz predlog za pokretanje stečajnog postupka.

Ukoliko se stečajni postupak pokreće na predlog poverioca, predlog za pokretanje stečajnog postupka može sadržati i predlog za imenovanje stečajnog upravnika sa liste aktivnih stečajnih upravnika za područje nadležnog suda (ime i prezime predloženog stečajnog upravnika i broj licence).

Postupanje sa neurednim i nepotpunim predlogom za pokretanje stečajnog postupka

Ako predlog za pokretanje stečajnog postupka ne sadrži sve propisane elemente, stečajni sudija će o tome obavestiti predlagača i odrediti rok, koji ne može biti duži od osam dana, u kom je predlagač dužan da predlog za pokretanje stečajnog postupka uredi i da nedostatke otkloni.

Ako predlagač ne postupi po nalogu, stečajni sudija će predlog za pokretanje stečajnog postupka odbaciti rešenjem. U ovom slučaju troškove postupka snosi predlagač.

Povlačenje predloga za pokretanje stečajnog postupka

Predlog za pokretanje stečajnog postupka se može povući do isticanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj i elektronskoj oglasnoj tabli suda, odnosno pre donošenja rešenja o odbacivanju ili o odbijanju predloga za pokretanje stečajnog postupka.

Ako predlagač povuče predlog za pokretanje stečajnog postupka, stečajni sudija obustavlja postupak, a troškove postupka snosi predlagač.

Naknada troškova

Predlagač je dužan da u roku od pet dana od dana dobijanja naloga od suda uplati predujam na ime troškova oglasa i troška obaveštavanja svih poverilaca, koji su mu u tom trenutku poznati, pismenim putem o otvaranju stečajnog postupka uz navođenje svih podataka iz rešenja o otvaranju stečajnog postupka, kao i drugih podataka od značaja za poverioce, troškova angažovanja stečajnog upravnika i troškova neophodnih za obezbeđenje imovine, u visini koju odredi stečajni sudija, kao i troškova za registraciju podataka o stečaju u registrima koje vodi organizacija nadležna za vođenje registra privrednih subjekata, u skladu sa propisima kojima se određuje vrsta, visina i način plaćanja naknada za poslove registracije i druge usluge koje pruža organizacija nadležna za vođenje registra privrednih subjekata.

Ako predlagač u propisanom roku ne uplati predujam na ime troškova stečajni sudija će odbaciti predlog za pokretanje stečajnog postupka.

Iznos predujma utvrđuje se u zavisnosti od razvrstavanja pravnog lica kao mikro, malo, srednje ili veliko pravno lice, u skladu sa propisima kojima se uređuju kriterijumi za razvrstavanje pravnih lica, i ne može biti veći od:

  • 50.000 dinara za mikro pravna lica
  • 200.000 dinara za mala pravna lica
  • 600.000 dinara za srednja pravna lica
  • 1.000.000 dinara za velika pravna lica.

Uplaćeni predujam smatra se troškom stečajnog postupka i isplaćuje se prioritetno iz stečajne mase, odmah po utvrđivanju da se troškovi obezbeđeni predujmom mogu namirivati iz preostalih sredstava stečajne mase, osim ako stečajni sudija utvrdi da je predlog neosnovan i da ne postoje uslovi za otvaranje stečajnog postupka, kada se nastali troškovi, po nalogu suda, izmiruju iz uplaćenih sredstava po nalogu suda na ime predujma troškova.

Ako su nastali troškovi veći od uplaćenih sredstava po nalogu suda na ime predujma troškova predlagač čiji je predlog za pokretanje stečajnog postupka odbijen dužan je da nadoknadi razliku tih sredstava u roku od osam dana od dana dobijanja naloga od suda.

Ako predlagač u ostavljenom roku ne uplati razliku, stečajni sudija obustavlja postupak, a svi nastali troškovi padaju na trošak predlagača.

Ako stečajni postupak bude otvoren, u troškove tog postupka ulaze i troškovi prethodnog stečajnog postupka, kao i troškovi prinudne likvidacije koja je pokrenuta u skladu sa zakonom kojim se uređuje privatizacija.

Ažurirano: 28. 9. 2025.

Saznajte više:
Naplata potraživanja od dužnika u blokadi »
Plan reorganizacije kao izvršna isprava »
Dobrovoljna likvidacija privrednog društva – pravni aspekti »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

1 komentar

  1. Predrag Ljubović

    Za onog ko zna šta je stečaj, dobro kao podsetnik!

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika

Centralna evidencija stvarnih vlasnika

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) uređuje se uspostavljanje, sadržina, osnovi evidentiranja i način vođenja Centralne evidencije stvarnih vlasnika pravnih lica, drugih subjekata registrovanih u Republici Srbiji u skladu sa zakonom, trastova i pravnih odnosa sličnih trastu, za koje postoji obaveza evidentiranja stvarnih vlasnika u skladu…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Uslovi za osnivanje i prestanak rada privatnih zdravstvenih ustanova

Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US) pružaoci zdravstvene zaštite u Republici Srbiji su: zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svojini; visokoškolske ustanove zdravstvene struke i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti (u…
Više informacija »
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Registracija privatne osnovne škole

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je delatnost od neposrednog društvenog interesa i ostvaruje se kao javna služba. Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u skladu sa Ustavom, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), potvrđenim međunarodnim konvencijama,…
Više informacija »
Zakon o faktoringu

Uslovi za obavljanje faktoringa

Zakonom o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) uređuju se pojam i predmet faktoringa, učesnici u faktoringu, uslovi i način obavljanja faktoringa, vrste faktoringa, prava i obaveze učesnika u faktoringu, ugovor o faktoringu, obrnuti faktoring i nadzor nad obavljanjem faktoringa. Prema odredbama Zakona o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) faktoring…
Više informacija »
Zakon o strancima

Stalno nastanjenje stranca u Srbiji

Stalno nastanjenje je odobrenje dugotrajnog boravka stranog državljanina u Republici Srbiji. Uslovi za odobrenje stalnog nastanjenja, nadležnost za odlučivanje i postupak izdavanja odobrenja, kao i prestanka odobrenja za stalno nastanjenje stranog državljanina u Republici Srbiji regulisani su odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023), Pravilnikom o podnošenju zahteva za stalno nastanjenje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pravni aspekti ugovora članova privrednog društva

Ugovor članova privrednog društva je imenovani ugovor korporativnog prava. Za razliku od osnivačkog akta, koji je obavezan dokument svakog privrednog društva, ugovor članova je fakultativan. Međutim, nepostojanje zakonske obaveze zaključenja ugovora članova privrednog društva, složenost odnosa u višečlanim privrednim društvima te velika praktičnost ugovora članova predstavlja razlog da bude više zastupljen u poslovnoj praksi u…
Više informacija »
Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava

Uslovi za upis u registar poljoprivrednih gazdinstava i pasivni status poljoprivrednog gazdinstva

Radi sprovođenja i praćenja poljoprivredne politike, evidentiranja poljoprivrednih gazdinstava i porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, kao i radi vođenja analitike i statistike za potrebe Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, u Upravi za agrarna plaćanja se vodi Registar poljoprivrednih gazdinstava. Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava, promeni podataka i obnovi registracije, elektronskom postupanju, kao i o uslovima…
Više informacija »
Zakon o trgovini

Dropshipping kao oblik elektronske trgovine

Dropshipping predstavlja model obavljanja elektronske trgovine i u Srbiji je regulisan Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019). Saglasno odredbi člana 17. Zakona o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019) dropshipping se definiše kao oblik elektronske trgovine, kod kojeg trgovac na malo – maloprodavac – vrši prodaju robe preko elektronske prodavnice ili preko elektronske…
Više informacija »