Statusne promene prema Zakonu o privrednim društvima – Pojam i vrste

Pripajanje, spajanje, podela, izdvajanje

Pojam statusne promene:
Statusnom promenom se društvo – društvo prenosilac reorganizuje tako što na drugo društvo – društvo sticalac prenosi imovinu i obaveze, dok njegovi članovi u tom društvu stiču udele, odnosno akcije.

Suština statusnih promena se manifestuje u sledeće dve bitne odrednice:

  • prenos imovine i obaveza – bez prenosa imovine i obaveza sa jednog društva drugom statusna promena ne postoji. To se postiže univerzalnom ili singularnom sukcesijom.
  • srazmerna zamena akcija i udela – Svi članovi društva prenosioca stiču udele, odnosno akcije u društvu sticaocu srazmerno svojim udelima, odnosno akcijama u društvu prenosiocu i obavezno postaju članovi društva sticaoca srazmerno svojim udelima odnosno akcijama u društvu prenosiocu, osim:
    – ako se svaki član društva prenosioca saglasi da se statusnom promenom izvrši zamena udela odnosno akcija u drugačijoj srazmeri ili
    – ako član društva prenosioca koji je bio nesaglasan sa odlukom o statusnoj promeni koristi svoje pravo na isplatu umesto sticanja udela, odnosno akcija u društvu sticaocu, pri čemu je otkupna cena njegovih akcija utvrđena odlukom o statusnoj promeni.

Pored prethodno navedenih mogućnosti članu društva prenosioca se po osnovu statusne promene može izvršiti i novčano plaćanje, ali ukupan iznos tih plaćanja svim članovima društva prenosioca ne može preći 10% ukupne nominalne vrednosti udela, odnosno akcija koje stiču članovi društva prenosioca, a ako te akcije nemaju nominalnu vrednost 10% ukupne računovodstvene vrednosti tih akcija

Ako se statusnom promenom osniva novo društvo, na osnivanje tog društva primenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na osnivanje društva u odgovarajućoj pravnoj formi, osim ako je drugačije propisano odredbama ovog zakona koje regulišu statusne promene.

Ako se statusnom promenom javno akcionarsko društvo pripaja društvu koje nije javno akcionarsko društvo ili se sa njim spaja u novo društvo koje nije javno akcionarsko društvo, to društvo mora da ispuni uslove za prestanak svojstva javnog društva koji su propisani odredbama Zakona o tržištu kapitala.

Statusne promene se ne mogu vršiti suprotno odredbama Zakona o zaštiti konkurencije.

Koncentracija učesnika na tržištu, kao rezultat statusne promene, mora da bude dozvoljena. Prema odredbama člana 19. stav 1. Zakona o zaštiti konkurencije koncentracije učesnika na tržištu su dozvoljene, osim ako bi značajno ograničile, narušile ili sprečile konkurenciju na tržištu Republike Srbije ili njegovom delu, a naročito ako bi to ograničavanje, narušavanje ili sprečavanje bilo rezultat stvaranja ili jačanja dominantnog položaja

Učesnici statusne promene

U statusnoj promeni mogu učestvovati jedno ili više društava iste ili različite pravne forme.

U statusnoj promeni ne može učestvovati društvo koje je u likvidaciji ili u stečaju, osim ako se statusna promena sprovodi kao mera reorganizacije u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj.

Vrste statusnih promena

Zakon o privrednim društvima predviđa četiri vrste statusnih promena i to:

  • pripajanje
  • spajanje
  • podela i
  • izdvajanje.

Pripajanje

Jedno ili više društava može se pripojiti drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije.

Dve su osnovne karakateristike ove statusne promene:

  • društvo sticalac je univerzalni sukcesor društava koja su pripojena – Zakon o porezu na dobit pravnih lica predviđa izuzetak od univerzalne pravne sukcesije u slučaju pripajanja, i to kada je reč o poreskom podsticaju
  • društvo odnosno društva prenosioci prestaju da postoje. Društvo, odnosno društva koja prestaju da postoje nakon ove statusne promene, brišu iz registra privrednih subjekata.

Spajanje

Dva ili više društava mogu se spojiti osnivanjem novog društva i prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društva koja se spajaju prestaju da postoje bez sprovođenja postupka likvidacije.

Društvo sticalac je univerzalni sukcesor društava koja su spojena.

Izuzetak predstavljaju poreski podsticaji. Prema odredbama Zakona o porezu na dobit pravnih lica poreski podsticaji ne mogu da budu predmet sukcesije u slučaju statusnih promena.

Podela

Društvo se može podeliti tako što će istovremeno preneti celokupnu imovinu i obaveze na:

  • dva ili više novoosnovanih društava (podela uz osnivanje) ili
  • dva ili više postojećih društava (podela uz pripajanje) ili
  • jedno ili više novoosnovanih društava i jedno ili više postojećih društava (mešovita podela).

Društvo deljenik po sprovedenoj statusnoj promeni prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije.

Podela je singularna pravna sukcesija. Dakle društva sticaoci dobijaju tačno određeni deo imovine i obaveza društva deljenika, sve u skladu sa planom podele (član 492. Zakona o privrednim društvima).

Izdvajanje

Društvo se može podeliti tako što će preneti deo svoje imovine i obaveza na:

  • jedno ili više novoosnovanih društava (izdvajanje uz osnivanje) ili
  • jedno ili više postojećih društava (izdvajanje uz pripajanje) ili
  • jedno ili više novoosnovanih društava i jedno ili više postojećih društava (mešovito izdvajanje).

Društvo prenosilac po sprovedenoj statusnoj promeni nastavlja da postoji.

Izdvajanje je takođe singularna pravna sukcesija. Dakle društva sticaoci dobijaju tačno određeni deo imovine i obaveza društva deljenika, sve u skladu sa deobnim bilansom (član 491. Zakona o privrednim društvima).

Saznajte više:
Promena pravne forme privrednog društva i statusne promene »
Promena osnovnog kapitala »
Dokumentacija potrebna za osnivanje firme »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

4 komentara

  1. Dario

    Postovani,
    da li moze zaposleni da bude proglasen tehnoloskim viskom ako je zaposlen u firmi koja je u procesu pripajanja sa drugom firmom?

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Dario,

      Vama može da prestane radni odnos u privrednom društvu, koje je u postupku pripajanja, iz razloga i pod usovima koji su predviđeni Zakonom o radu i opštim aktima privrednog društva u kome radite, kao i ugovorom o radu.

  2. Marko

    Postovana,
    molio bih Vas da mi pojasnite siuaciju u vezi sa promenom pravne forme Ortackog Drustva.
    Na koji bismo nacin, „najbezbolnije“ ortak i ja promenili pravnu formu OD, sto bi za rezultat imalo prestanak postojanja istog.
    Cilj nam je da izbegnemo komplikovan proces likvidacije ovog oblika drustva.
    Zahvaljujem.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Marko, S obzirom da prema odredbama člana 117. stav 1. Zakona o privrednim društvima ortačko društvo prestaje brisanjem iz registra privrednih subjekata u slučajevima:okončanja likvidacije društva, zaključenja stečaja društva i statusne promene, predlažem Vam da sprovedete jednu od statusnih promena, koja ima za posledicu prestanak ortačkog društva, bez sprovođenja likvidacije društva, a to su: pripajanje, spajanje ili podela.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Uslovi za osnivanje i prestanak rada privatnih zdravstvenih ustanova

Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US) pružaoci zdravstvene zaštite u Republici Srbiji su: zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svojini; visokoškolske ustanove zdravstvene struke i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti (u…
Više informacija »
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Registracija privatne osnovne škole

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je delatnost od neposrednog društvenog interesa i ostvaruje se kao javna služba. Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u skladu sa Ustavom, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), potvrđenim međunarodnim konvencijama,…
Više informacija »
Zakon o faktoringu

Uslovi za obavljanje faktoringa

Zakonom o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) uređuju se pojam i predmet faktoringa, učesnici u faktoringu, uslovi i način obavljanja faktoringa, vrste faktoringa, prava i obaveze učesnika u faktoringu, ugovor o faktoringu, obrnuti faktoring i nadzor nad obavljanjem faktoringa. Prema odredbama Zakona o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) faktoring…
Više informacija »
Zakon o strancima

Stalno nastanjenje stranca u Srbiji

Stalno nastanjenje je odobrenje dugotrajnog boravka stranog državljanina u Republici Srbiji. Uslovi za odobrenje stalnog nastanjenja, nadležnost za odlučivanje i postupak izdavanja odobrenja, kao i prestanka odobrenja za stalno nastanjenje stranog državljanina u Republici Srbiji regulisani su odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023), Pravilnikom o podnošenju zahteva za stalno nastanjenje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pravni aspekti ugovora članova privrednog društva

Ugovor članova privrednog društva je imenovani ugovor korporativnog prava. Za razliku od osnivačkog akta, koji je obavezan dokument svakog privrednog društva, ugovor članova je fakultativan. Međutim, nepostojanje zakonske obaveze zaključenja ugovora članova privrednog društva, složenost odnosa u višečlanim privrednim društvima te velika praktičnost ugovora članova predstavlja razlog da bude više zastupljen u poslovnoj praksi u…
Više informacija »
Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava

Uslovi za upis u registar poljoprivrednih gazdinstava i pasivni status poljoprivrednog gazdinstva

Radi sprovođenja i praćenja poljoprivredne politike, evidentiranja poljoprivrednih gazdinstava i porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, kao i radi vođenja analitike i statistike za potrebe Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, u Upravi za agrarna plaćanja se vodi Registar poljoprivrednih gazdinstava. Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava, promeni podataka i obnovi registracije, elektronskom postupanju, kao i o uslovima…
Više informacija »
Zakon o trgovini

Dropshipping kao oblik elektronske trgovine

Dropshipping predstavlja model obavljanja elektronske trgovine i u Srbiji je regulisan Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019). Saglasno odredbi člana 17. Zakona o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019) dropshipping se definiše kao oblik elektronske trgovine, kod kojeg trgovac na malo – maloprodavac – vrši prodaju robe preko elektronske prodavnice ili preko elektronske…
Više informacija »
Zakon o obligacionim odnosima

Obaveze sa više dužnika ili poverilaca

Odredbama Zakona o obligacionim odnosima regulisana su pravila izvršenja obaveza sa više dužnika ili poverilaca. Kod izvršenja obaveza sa više dužnika ili poverilaca značajna je podela obaveza na deljive i nedeljive, jer zavisno od ove podele utvrđuju se međusobni odnosi i obaveze između dužnika ili poverilaca vezano za izvršenje obaveza. Deljive obaveze Deljenje obaveze i…
Više informacija »