Prokura

Zakon o privrednim društvima i poslovno punomoćje

Pojam prokure

Prokura je poslovno punomoćje kojim društvo ovlašćuje jedno ili više fizičkih lica (u daljem tekstu: prokurista) da u njegovo ime i za njegov račun zaključuju pravne poslove i preduzimaju druge pravne radnje.

Izuzetno, prokura se može izdati i samo za ogranak društva.

Prokura je neprenosiva i prokurista ne može dati punomoćje za zastupanje drugom licu.

Odredbama članova od 35. do 43. Zakona o privrednim društvima regulisano je izdavanje prokure, vrste prokure, ograničenja, opoziv i otkaz prokure, kao i odgovornost i ograničenja prokuriste i prokura preduzetnika.

Izdavanje prokure

Prokura se izdaje odlukom ortaka, komanditora i komplementara, odnosno skupštine, ako osnivačkim aktom odnosno statutom nije drugačije određeno.

Prokurista se registruje u skladu sa zakonom o registraciji.

Vrste prokure

Prokura može biti pojedinačna ili zajednička prokura.

Ako je prokura izdata za dva ili više lica bez naznake da se radi o zajedničkoj prokuri, svaki prokurista postupa samostalno.

Ako je prokura izdata kao zajednička prokura, pravni poslovi koje zaključuju ili pravne radnje koje preduzimaju prokuristi punovažni su uz izričitu saglasnost svih prokurista, osim ako je u prokuri navedeno da je za punovažnost dovoljna saglasnost tačno određenog broja prokurista. Saglasnost može biti data kao prethodna ili naknadna.

Izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednom prokuristi ima pravno dejstvo kao da je učinjena prema svim prokuristima.

Ograničenja prokure

Prokurista ne može bez posebnog ovlašćenja da:

  • zaključuje pravne poslove i preduzima pravne radnje u vezi sa sticanjem, otuđenjem ili opterećenjem nepokretnosti i udela i akcija koje društvo poseduje u drugim pravnim licima
  • preuzima menične obaveze i obaveze jemstva
  • zaključuje ugovore o zajmu i kreditu
  • zastupa društvo u sudskim postupcima ili pred arbitražom.

Ograničenja prokure koja nisu izričito predviđena ovim zakonom nemaju dejstvo prema trećim licima.

Izuzetno, dozvoljeno je ograničiti ovlašćenja prokuriste supotpisom zakonskog zastupnika društva ili drugog prokuriste (zajednička prokura).

Opoziv i otkaz prokure

Društvo može opozvati prokuru u svako doba.

Društvo ne može da se odrekne prava da opozove prokuru, niti se to pravo na bilo koji način može ograničiti ili usloviti.

Prokurista može otkazati prokuru u svako doba, uz obavezu da u narednih 30 dana računajući od dana dostave otkaza društvu zaključuje pravne poslove i preduzima druge pravne radnje ako je to potrebno radi izbegavanja nastanka štete za društvo.

Prokura preduzetnika

Preduzetnik izdaje prokuru lično i ne može preneti ovlašćenje za izdavanje prokure na drugo lice.

Odgovornost i ograničenja za zastupnike,
punomoćnike po zaposlenju i prokuriste

Prekoračenje ovlašćenja

Zastupnik društva, punomoćnik po zaposlenju i prokurista odgovaraju za štetu koju nanesu društvu prekoračenjem granica svojih ovlašćenja.

Izuzetno ova lica ne odgovaraju za štetu ako su postupala u skladu sa odlukom nadležnog organa društva, odnosno ako su njihove radnje naknadno odobrene od strane tog organa.

Ograničenja zaključenja ugovora u ime društva

Zastupnik društva, punomoćnik po zaposlenju i prokurista ne može bez posebnog ovlašćenja nastupati kao druga ugovorna strana i sa društvom zaključivati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugog lica, niti u ime i za račun drugog lica.

Ovlašćenje se daje odlukom ortaka, komplementara, odnosno skupštine, osim ako je osnivačkim aktom, odnosno statutom drugačije određeno.

Ovo ograničenje ne primenjuje se na zakonskog zastupnika koji je istovremeno i jedini član društva.

Potpisivanje

Svaki zastupnik društva i prokurista prilikom potpisivanja dokumenata u ime društva dužan je da uz svoj potpis navede svoju funkciju u društvu.

Navođenje funkcije nije formalni uslov za validnost potpisanog dokumenta.

Saznajte više:
Osnivački akt Zakona o privrednim društvima »
Statusne promene prema Zakonu o privrednim društvima – Pojam i vrste »
Promena pravne forme privrednog društva i statusne promene »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

14 komentara

  1. Rade

    Želim da članu porodice dam najšire moguće ovlaštenje za upravljanje PR-om. Da li se odlučiti za poslovođu ili prokuristu?

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Rade,

      U preduzetničkoj radnji ne može da bude imenovan prokurista, nego upravljanje radnjom može biti povereno samo poslovođi.

      1. Goran

        Poštovana gđo Đorđević,

        Imam slično/isto pitanje kao Rade u vezi preduzetničke radnje sa šifrom delatnosti 7490. Vidim da ste rekli da nije moguće da se imenuje prokurista u preduzetničkoj radnji, ali zašto onda u Formularu za osnivanje preduzetnika (APR) na strani 6 postoji mesto da se imenuje prokurista?

        Ujedno da li prokurista može da pokrene postupak gašenja preduzetničke radnje?

        Unapred zahvalan.

      2. Dragana Đorđević

        Poštovani Gorane, Prema odredbama člana 35. Zakona o privrednim društvima prokursta može biti imenovan jedino u okviru privrednog društva i iz tog razloga ne postoji uslovi da bude imenovan u preduzetničkoj radnji niti može da pokrene postupak brisanja preduzetničke radnje iz registra APR-a.

    2. Emil

      Poštovana,
      Da li prokurista u privrednom društvu (registrovan u APR-u) može da potpiše Rešenje o prestanku radnog odnosa Direktora zbog sticanja uslova za odlazak u penziju. Ili Direktor može sam sebi da potpiše to rešenje.
      Hvala i pozdrav.

      1. Dragana Đorđević

        Poštovani, Prokurista nije ovlašćen da potpiše Rešenje o prestanku radnog odnosa direktora. To ovlašćenje ima osnivač privrednog društva u funkciji skupštine privrednog društva ukoliko ste to ovlašćenje osnivača regulisali opštim aktom, u okviru privrednog društva ili osnivačkim aktom privrednog društva.

  2. Bojan

    Da li moze prokurista da potpise ugovor o poslovno tehničkoj saradnji bez posebnog ovlascenja?

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Bojane,

      Ugovore u ime privrednog društva potpisuju zakonski zastupnici privrednog društva, registrovani kod APR-a. Druga lica mogu da potpisuju ugovore na osnovu izdatih punomoćja od strane zakonskih zastupnika.

  3. Branislav

    Poštovana, da li je prokurista obavezan da potpisuje Pravilnik o sistematizaciji ili je dovoljno da potpiše direktor DOO?

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Branislave,
      Pravilnik o sistematizaciji radnih mesta jedino je ovlašćen da potpiše direktor DOO, kao zakonski zastupnik društva.

  4. Marina

    Da li je Ugovor validan ako ga potpisuje dvoje prokurista bez potpisa direktora.

    Pozdrav
    Marina

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Marina,

      Uslov punovažnosti ugovora je da bude potpisan od strane ovlašćenog lica za zastupanje privrednog društva, i to pre svega direktora, kao zakonskog zastupnika privrednog društva ili nekog drugog lica, na osnovu pismenog punomoćja direktora društva ili od strane lica, koje je kao ovlašćeno lice za zastupanje registrovano u registru privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije. U vašem slučaju ugovor nije validan ukoliko su ga potpisali dvoje prokurista, bez specijalnog pismenog ovlašćenja direktora da potpišu predmetni ugovor.

  5. Ivana Kukoljac

    Da li je potrebno overavati imenovanje prokuriste kod notara prilikom osnivanja agencije ili je dovoljan potpis preduzetnika?

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Ivana,
      Ukoliko prokurista nije određen osnivačkim aktom, ne postoji zakonska obaveza da se posebna odluka o imenovanju prokuriste overava kod javnog beležnika.

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika

Centralna evidencija stvarnih vlasnika

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) uređuje se uspostavljanje, sadržina, osnovi evidentiranja i način vođenja Centralne evidencije stvarnih vlasnika pravnih lica, drugih subjekata registrovanih u Republici Srbiji u skladu sa zakonom, trastova i pravnih odnosa sličnih trastu, za koje postoji obaveza evidentiranja stvarnih vlasnika u skladu…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Uslovi za osnivanje i prestanak rada privatnih zdravstvenih ustanova

Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US) pružaoci zdravstvene zaštite u Republici Srbiji su: zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svojini; visokoškolske ustanove zdravstvene struke i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti (u…
Više informacija »
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Registracija privatne osnovne škole

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je delatnost od neposrednog društvenog interesa i ostvaruje se kao javna služba. Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u skladu sa Ustavom, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), potvrđenim međunarodnim konvencijama,…
Više informacija »
Zakon o faktoringu

Uslovi za obavljanje faktoringa

Zakonom o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) uređuju se pojam i predmet faktoringa, učesnici u faktoringu, uslovi i način obavljanja faktoringa, vrste faktoringa, prava i obaveze učesnika u faktoringu, ugovor o faktoringu, obrnuti faktoring i nadzor nad obavljanjem faktoringa. Prema odredbama Zakona o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) faktoring…
Više informacija »
Zakon o strancima

Stalno nastanjenje stranca u Srbiji

Stalno nastanjenje je odobrenje dugotrajnog boravka stranog državljanina u Republici Srbiji. Uslovi za odobrenje stalnog nastanjenja, nadležnost za odlučivanje i postupak izdavanja odobrenja, kao i prestanka odobrenja za stalno nastanjenje stranog državljanina u Republici Srbiji regulisani su odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023), Pravilnikom o podnošenju zahteva za stalno nastanjenje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pravni aspekti ugovora članova privrednog društva

Ugovor članova privrednog društva je imenovani ugovor korporativnog prava. Za razliku od osnivačkog akta, koji je obavezan dokument svakog privrednog društva, ugovor članova je fakultativan. Međutim, nepostojanje zakonske obaveze zaključenja ugovora članova privrednog društva, složenost odnosa u višečlanim privrednim društvima te velika praktičnost ugovora članova predstavlja razlog da bude više zastupljen u poslovnoj praksi u…
Više informacija »
Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava

Uslovi za upis u registar poljoprivrednih gazdinstava i pasivni status poljoprivrednog gazdinstva

Radi sprovođenja i praćenja poljoprivredne politike, evidentiranja poljoprivrednih gazdinstava i porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, kao i radi vođenja analitike i statistike za potrebe Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, u Upravi za agrarna plaćanja se vodi Registar poljoprivrednih gazdinstava. Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava, promeni podataka i obnovi registracije, elektronskom postupanju, kao i o uslovima…
Više informacija »
Zakon o trgovini

Dropshipping kao oblik elektronske trgovine

Dropshipping predstavlja model obavljanja elektronske trgovine i u Srbiji je regulisan Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019). Saglasno odredbi člana 17. Zakona o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019) dropshipping se definiše kao oblik elektronske trgovine, kod kojeg trgovac na malo – maloprodavac – vrši prodaju robe preko elektronske prodavnice ili preko elektronske…
Više informacija »