Mere zaštite od nelojalne konkurencije prema Zakonu o spoljnotrgovinskom poslovanju

Zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju

Zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju  („Sl. glasnik RS“, br. 36/2009, 36/2011 – dr. zakon, 88/2011 i 89/2015 – dr. zakon) sadrži određene mere zaštite od nelojalne konkurencije u širem smislu. U tom smislu, ovim zakonom je predviđeno da Vlada Republike Srbije može da propiše sledeće mere zaštite:

  1. antidampinške mere
  2. kompenzatorne mere
  3. mere za zaštitu od prekomernog uvoza
  4. mere za zaštitu ravnoteže platnog bilansa.

Antidampinške mere

U smislu Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju  („Sl. glasnik RS“, br. 36/2009, 36/2011 – dr. zakon, 88/2011 i 89/2015 – dr. zakon):

  1. „antidampinška mera“ je posebna dažbina na uvoz proizvoda koja se uvodi radi otklanjanja negativnih uticaja dampinga
  2. „damping“ je uvoz proizvoda u Republiku Srbiju po ceni koja je niža od normalne vrednosti sličnih proizvoda u državi ili carinskoj teritoriji izvoza
  3. „normalna vrednost“ je cena sličnog proizvoda na tržištu države ili carinske teritorije izvoza, utvrđena u normalnim uslovima trgovine u toj državi ili carinskoj teritoriji izvoza, ili u slučaju nedovoljne prodaje na domaćem tržištu, cena koštanja uvećana za prodajne, opšte i administrativne troškove.

Primena antidampinških dažbina

Vlada Republike Srbije uvodi antidampinške dažbine na predlog ministarstva nadležnog za poslove ekonomskih odnosa sa inostranstvom i po okončanju postupka ispitivanja koje sprovodi ministarstvo ukoliko se utvrdi da postoji:

  1. damping
  2. šteta za domaću industriju i
  3. postojanje uzročne veze između dampinga i štete.

U smislu prethodnog stava:

  1. „domaća industrija“ je ukupna proizvodnja svih domaćih proizvođača sličnih proizvoda ili onih čija ukupna proizvodnja sličnih proizvoda čini pretežni deo ukupne domaće proizvodnje tih proizvoda
  2. „šteta“ je materijalna šteta naneta domaćoj industriji, opasnost od nastajanja materijalne štete ili znatno usporavanje osnivanja takve industrije.

Vlada Republike Srbije propisuje bliže uslove za primenu antidampinških mera Uredbom o bližim uslovima za primenu antidampinških mera („Sl. glasnik RS“, br. 112/2009).

Kompenzatorne mere

U smislu Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju  („Sl. glasnik RS“, br. 36/2009, 36/2011 – dr. zakon, 88/2011 i 89/2015 – dr. zakon):

  1. „kompenzatorna mera“ je posebna dažbina na uvoz proizvoda koja se uvodi radi otklanjanja negativnih uticaja subvencionisanja, koje se vrši u državi ili carinskoj teritoriji porekla, odnosno izvoza proizvoda
  2. „subvencija“ je direktni ili indirektni finansijski doprinos ili bilo koja podrška cenama ili dohotku koju vrši vlada u državi ili carinskoj teritoriji porekla, odnosno izvoza proizvoda, u korist proizvođača, proizvodnje, izvoza ili transporta tih proizvoda u Republiku Srbiju, čime primaoci subvencije ostvaruju korist.

Primena kompenzatorne dažbine

Vlada Republike Srbije uvodi kompenzatornu dažbinu na predlog ministarstva nadležnog za poslove ekonomskih odnosa sa inostranstvom i po okončanju postupka ispitivanja koje sprovodi ministarstvo nadležno za poslove ekonomskih odnosa sa inostranstvom, ukoliko se utvrdi da postoji:

  1. subvencija
  2. šteta za domaću industriju i
  3. postojanje uzročne veze između subvencije i štete.

Vlada Republike Srbije propisuje bliže uslove za primenu kompenzatornih mera Uredbom o bližim uslovima za primenu kompenzatornih mera („Sl. glasnik RS“, br. 112/2009).

Mere za zaštitu od prekomernog uvoza

Mera za zaštitu od prekomernog uvoza se može primeniti na neki proizvod samo ukoliko se utvrdi da se takav proizvod uvozi u tako povećanim količinama, u apsolutnim ili relativnim vrednostima u odnosu na domaću proizvodnju i pod uslovima da prouzrokuje ili preti da izazove ozbiljnu štetu domaćoj industriji, koja proizvodi slične ili direktno konkurentne proizvode.

U smislu prethodno navedenog:

  1. „ozbiljna šteta“ je značajno opšte pogoršanje položaja domaće industrije
  2. „opasnost od nastajanja ozbiljne štete“ je nedvosmislena pretnja da će nastati ozbiljna šteta. Utvrđivanje postojanja opasnosti od nastajanja ozbiljne štete biće zasnovano na činjenicama, a ne na izjavama, nagađanju ili eventualnoj mogućnosti
  3. „domaća industrija“ je ukupna proizvodnja svih domaćih proizvođača sličnih ili direktno konkurentnih proizvoda, ili onih proizvođača čija ukupna zajednička proizvodnja takvih proizvoda, čini pretežni deo ukupne domaće proizvodnje tih proizvoda.

Vlada Republike Srbije propisuje bliže uslove za primenu mera za zaštitu od prekomernog uvoza Uredbom o bližim uslovima za primenu mera za zaštitu od prekomernog uvoza („Sl. glasnik RS“, br. 112/2009).

Mere za zaštitu ravnoteže platnog bilansa

Mera za zaštitu ravnoteže platnog bilansa može da se uvede ako je neophodno da se:

  1. zaustavi znatno opadanje deviznih rezervi ili spreči neposredna opasnost od znatnijeg opadanja deviznih rezervi, ili
  2. uvećaju veoma niske devizne rezerve.

Radi zaštite ravnoteže platnog bilansa mogu se uvesti mere zasnovane na ceni, u skladu sa zakonom.

Mere zasnovane na ceni obuhvataju uvozne dažbine, zahteve za polaganjem uvoznog depozita i druge trgovinske mere koje utiču na cenu uvezene robe.

Mere za zaštitu ravnoteže platnog bilansa primenjuju se samo u meri koja je opravdana pod uslovima navedenim u Zakonu o spoljnotrgovinskom poslovanju  („Sl. glasnik RS“, br. 36/2009, 36/2011 – dr. zakon, 88/2011 i 89/2015 – dr. zakon), a stepen mera će se postepeno smanjivati sa poboljšavanjem platnog bilansa.

Kriterijumi za određivanje proizvoda koji podležu merama za zaštitu ravnoteže platnog bilansa moraju biti obrazloženi. Određeni osnovni proizvodi mogu se izuzeti od primene mera za zaštitu ravnoteže platnog bilansa.

Mere za zaštitu ravnoteže platnog bilansa ne mogu da se uvedu ni da se primene radi zaštite domaćih proizvođača.

Vlada Republike Srbije propisuje bliže uslove za primenu mera za zaštitu ravnoteže platnog bilansa na predlog nadležnog ministarstva, odnosno Narodne banke Srbije, u skladu sa zakonom.

Ostali režimi i mere zaštite

Naplata, odnosno plaćanje u robi, odnosno uslugama

Domaće lice može robu koju izvozi, odnosno uvozi, kao i usluge u spoljnotrgovinskom prometu da naplati, odnosno plati u robi, odnosno uslugama, a naročito ako se radi o nabavci opreme, repromaterijala i sirovina namenjenih proizvodnji robe i pružanju usluga i ako se radi o uslugama koje se pružaju u postupku aktivnog ili pasivnog oplemenjivanja, u skladu sa carinskim propisima, a naplata ili plaćanje se vrši u robi koja je predmet oplemenjivanja, odnosno u oplemenjenoj robi.

Vlada Republike Srbije može da propiše bliže uslove za plaćanje i naplatu u robi, odnosno uslugama.

Izvoz i uvoz bez naplate, odnosno plaćanja

Izvoz, odnosno uvoz robe i usluga može da se vrši bez naplate, odnosno plaćanja radi ispunjenja obaveza iz ugovora i u drugim slučajevima koje propiše Vlada Republike Srbije.

Izuzeci u vezi sa robom kupljenom u drugoj državi ili carinskoj teritoriji

Domaće lice robu kupljenu u drugoj državi ili carinskoj teritoriji ne mora da:

  1. uveze ako se ta roba, na osnovu ugovora, neposredno isporučuje u drugu državu ili carinsku teritoriju, ili
  2. stavi u slobodan promet, ako se ta roba nakon sprovedenog odgovarajućeg carinskog postupka otprema sa teritorije Republike Srbije.

Praćenje pojedinih spoljnotrgovinskih poslova

Vlada Republike Srbije, u cilju unapređivanja spoljnotrgovinskog poslovanja i efikasnije primene Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 36/2009, 36/2011 – dr. zakon, 88/2011 i 89/2015 – dr. zakon) i drugih propisa koji utiču na spoljnotrgovinsko poslovanje, može da propiše obavezu evidencije ili izveštavanja o pojedinim spoljnotrgovinskim poslovima i sadržaj tih evidencija i izveštaja. Ova mera ne može da ima za cilj ili za posledicu dodatno ograničenje slobode spoljne trgovine.

Saznajte više:
Spoljnotrgovinski promet robom prema odredbama Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju »
Uređenje i upravljanje slobodnom zonom u Srbiji »
Nova i najvažnija zakonska rešenja u Zakonu o trgovini »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Uslovi za osnivanje i prestanak rada privatnih zdravstvenih ustanova

Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US) pružaoci zdravstvene zaštite u Republici Srbiji su: zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svojini; visokoškolske ustanove zdravstvene struke i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti (u…
Više informacija »
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Registracija privatne osnovne škole

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je delatnost od neposrednog društvenog interesa i ostvaruje se kao javna služba. Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u skladu sa Ustavom, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), potvrđenim međunarodnim konvencijama,…
Više informacija »
Zakon o faktoringu

Uslovi za obavljanje faktoringa

Zakonom o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) uređuju se pojam i predmet faktoringa, učesnici u faktoringu, uslovi i način obavljanja faktoringa, vrste faktoringa, prava i obaveze učesnika u faktoringu, ugovor o faktoringu, obrnuti faktoring i nadzor nad obavljanjem faktoringa. Prema odredbama Zakona o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) faktoring…
Više informacija »
Zakon o strancima

Stalno nastanjenje stranca u Srbiji

Stalno nastanjenje je odobrenje dugotrajnog boravka stranog državljanina u Republici Srbiji. Uslovi za odobrenje stalnog nastanjenja, nadležnost za odlučivanje i postupak izdavanja odobrenja, kao i prestanka odobrenja za stalno nastanjenje stranog državljanina u Republici Srbiji regulisani su odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023), Pravilnikom o podnošenju zahteva za stalno nastanjenje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pravni aspekti ugovora članova privrednog društva

Ugovor članova privrednog društva je imenovani ugovor korporativnog prava. Za razliku od osnivačkog akta, koji je obavezan dokument svakog privrednog društva, ugovor članova je fakultativan. Međutim, nepostojanje zakonske obaveze zaključenja ugovora članova privrednog društva, složenost odnosa u višečlanim privrednim društvima te velika praktičnost ugovora članova predstavlja razlog da bude više zastupljen u poslovnoj praksi u…
Više informacija »
Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava

Uslovi za upis u registar poljoprivrednih gazdinstava i pasivni status poljoprivrednog gazdinstva

Radi sprovođenja i praćenja poljoprivredne politike, evidentiranja poljoprivrednih gazdinstava i porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, kao i radi vođenja analitike i statistike za potrebe Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, u Upravi za agrarna plaćanja se vodi Registar poljoprivrednih gazdinstava. Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava, promeni podataka i obnovi registracije, elektronskom postupanju, kao i o uslovima…
Više informacija »
Zakon o trgovini

Dropshipping kao oblik elektronske trgovine

Dropshipping predstavlja model obavljanja elektronske trgovine i u Srbiji je regulisan Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019). Saglasno odredbi člana 17. Zakona o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019) dropshipping se definiše kao oblik elektronske trgovine, kod kojeg trgovac na malo – maloprodavac – vrši prodaju robe preko elektronske prodavnice ili preko elektronske…
Više informacija »
Zakon o obligacionim odnosima

Obaveze sa više dužnika ili poverilaca

Odredbama Zakona o obligacionim odnosima regulisana su pravila izvršenja obaveza sa više dužnika ili poverilaca. Kod izvršenja obaveza sa više dužnika ili poverilaca značajna je podela obaveza na deljive i nedeljive, jer zavisno od ove podele utvrđuju se međusobni odnosi i obaveze između dužnika ili poverilaca vezano za izvršenje obaveza. Deljive obaveze Deljenje obaveze i…
Više informacija »