E pošta u parničnom postupku

Pravno dejstvo kvalifikovanog elektronskog potpisa

E pošta (elektronska pošta), kao način dostavljanja podnesaka sudu u parničnom postupku, biće punovažan ukoliko su ispunjeni uslovi propisani članovima 98. stav 2 i članom 129. Zakona o parničnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 72/2011, 49/2013 – odluka US, 74/2013 – odluka US, 55/2014, 87/2018, 18/2020 i 10/2023 – dr. zakon), kao i uslovi propisani članom 157a Sudskog poslovnika („Sl. glasnik RS“, br. 110/2009, 70/2011, 19/2012, 89/2013, 96/2015, 104/2015, 113/2015 – ispr., 39/2016, 56/2016, 77/2016, 16/2018, 78/2018, 43/2019, 93/2019 i 18/2022), članom 57. Zakona o opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 18/2016, 95/2018 – autentično tumačenje i 2/2023 – odluka US) i odredbama Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021).

E pošta u parničnom postupku – uslovi za punovažnost prema odredbama Zakona o parničnom postupku

Zakon o parničnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 72/2011, 49/2013 – odluka US, 74/2013 – odluka US, 55/2014, 87/2018, 18/2020 i 10/2023 – dr. zakon) je odredbama članova 98. stav 2. i 129. uveo u parnični postupak savremenu tehnologiju kao što je e pošta.

E pošta može biti korišćena u parničnom postupku kao način dostavljanja podnesaka počev od 01. 02. 2012. godine, odnosno od dana stupanja na snagu Zakona o parničnom postupku.

Prema odredbama člana 98. stav 2. Zakona o parničnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 72/2011, 49/2013 – odluka US, 74/2013 – odluka US, 55/2014, 87/2018, 18/2020 i 10/2023 – dr. Zakon) pisanu formu ispunjavaju i podnesci upućeni sudu telegramom i elektronskom poštom, u skladu sa posebnim zakonom.

Odredbama člana 129. Zakona o parničnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 72/2011, 49/2013 – odluka US, 74/2013 – odluka US, 55/2014, 87/2018, 18/2020 i 10/2023 – dr. Zakon) utvrđeni su sledeći uslovi za punovažnost dostavljanja podnesaka u parničnom postupku elektronskim putem:

  • Dostavljanje može da se vrši i elektronskom putem, u skladu sa posebnim propisima.
  • Dostavljanje elektronskim putem se smatra izvršenim pod uslovom da je takvim načinom dostavljanja moguće da se obezbedi povratni podatak da je lice primilo pismeno.
  • Potvrda o prijemu pismena dostavljenog elektronskim putem predstavlja odštampani elektronski zapis o danu i času kada je uređaj za elektronski prenos podataka zabeležio da je pismeno poslato primaocu, naziv pošiljaoca i primaoca i naziv pismena.

E pošta u parničnom postupku – uslovi za punovažnost prema odredbama posebnih propisa

Sudski poslovnik

Sudskim poslovnikom („Sl. glasnik RS“, br. 110/2009, 70/2011, 19/2012, 89/2013, 96/2015, 104/2015, 113/2015 – ispr., 39/2016, 56/2016, 77/2016, 16/2018, 78/2018, 43/2019, 93/2019 i 18/2022) u članu 157a propisano je da se elektronska pismena u obliku originalnog elektronskog dokumenta snabdevena odgovarajućim elektronskim potpisom i integrisana vremenskim žigom, u sudu mogu primiti pomoću programa za prijem elektronskog dokumenta, u skladu sa posebnim propisima, nakon što se odgovarajućim tehničkim sredstvima izvrši provera elektronskog potpisa i vremenskog žiga.

Prema istoj odredbi elektronska pismena dostavljaju se sudu putem elektronske pošte na adresu elektronske pošte koja je od suda određena za prijem elektronskih podnesaka ili drugim elektronskim putem, u skladu sa zakonom, a ako je zakonom propisano da akt treba da bude potpisan od strane određenog lica, smatra se da je taj uslov ispunjen za akt u obliku elektronskog dokumenta ako je na kraju elektronskog dokumenta navedeno ime i prezime odgovarajućeg lica i elektronski dokument potpisan kvalifikovanim elektronskim potpisom tog lica.

Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju

Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021) propisano je da se elektronsko opštenje i elektronsko dostavljanje između organa javne vlasti i stranaka vrši u skladu sa zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak, zakonom kojim se uređuje elektronska uprava i drugim propisima, kao i putem usluge kvalifikovane elektronske dostave.

Ovim zakonom uređeni su: elektronski dokument, elektronska identifikacija i usluge od poverenja u elektronskom poslovanju.

I. Elektronski dokument

Elektronski dokument je skup podataka sastavljen od slova, brojeva, simbola, grafičkih, zvučnih i video materijala, u elektronskom obliku, izrađen primenom jedne od dostupnih i upotrebljivih informacionokomunikacionih tehnologija, ako zakonom nije drugačije određeno i njegova punovažnost, dokazna snaga, kao ni pisana forma ne može se osporiti samo zato što je u elektronskom obliku.

Original i kopija elektronskog dokumenta

Originalom elektronskog dokumenta smatra se elektronski dokument koji je izvorno nastao u elektronskom obliku, kao i elektronski dokument koji ima istovetan digitalni zapis originalnom elektronskom dokumentu. Akt koji je digitalizovan, kao i odštampani primerak elektronskog dokumenta ima istu dokaznu snagu kao originalni akt ako su kumulativno ispunjeni uslovi propisani odredbama Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021)

Kopija elektronskog dokumenta na papiru izrađuje se štampanjem spoljne forme elektronskog dokumenta.

Elektronski dokument koji je nastao digitalizacijom izvornog dokumenta čija forma nije elektronska, smatra se kopijom izvornog dokumenta.

Potvrda o prijemu elektronskog dokumenta

Potvrda o prijemu elektronskog dokumenta je dokaz da je taj dokument primljen od strane primaoca.

Potvrdu o prijemu elektronskog dokumenta izdaje primalac elektronskog dokumenta ili pružalac usluge elektronske dostave.

Obaveza izdavanja potvrde o prijemu elektronskog dokumenta i elementi sadržaja potvrde uređuju se propisima ili voljom stranaka, ako zakonom nije drugačije određeno.

II. Elektronski potpis

Prema odredbama Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021) elektronski potpis je skup podataka u elektronskom obliku koji su pridruženi ili logički povezani sa drugim (potpisanim) podacima u elektronskim obliku tako da se elektronskim potpisom potvrđuje integritet tih podataka i identitet potpisnika.

Kvalifikovani elektronski potpis je napredni elektronski potpis koji je kreiran kvalifikovanim sredstvom za kreiranje elektronskog potpisa i koji se zasniva na kvalifikovanom sertifikatu za elektronski potpis i koji je izdat od strane pružaoca kvalifikovane usluge od poverenja u skladu sa Zakonom o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021).

Pravno dejstvo elektronskog potpisa

Elektronskom potpisu ne može se osporiti punovažnost ili dokazna snaga samo zbog toga što je u elektronskom obliku ili što ne ispunjava uslove za kvalifikovani elektronski potpis.

Kvalifikovani elektronski potpis ima isto pravno dejstvo kao i svojeručni potpis i može da zameni overu svojeručnog potpisa, ako je to propisano posebnim zakonom.

Odredbe Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021) koje regulišu pravno dejstvo elektronskog potpisa i kvalifikovanog elektronskog potpisa ne primenjuju se na sledeće pravne poslove:

  • na pravne poslove za koje je posebnim zakonom predviđeno da se ne mogu preduzeti u elektronskoj formi, kao i na
  • ugovore i druge pravne poslove za koje je posebnim zakonom predviđeno da se sačinjavaju u formi overe potpisa, javno potvrđene (solemnizovane) isprave, ili u formi javnobeležničkog zapisa, koji se moraju sačiniti u skladu sa propisima kojima se uređuje overa potpisa, potvrđivanje i sačinjavanje isprava o pravnim poslovima.

III. Elektronski vremenski žig

Prema odredbama Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021) elektronski vremenski žig je zvanično vreme pridruženo podacima u elektronskom obliku kojim se potvrđuje da su ti podaci postojali u tom vremenskom trenutku.

Kvalifikovani elektronski vremenski žig je elektronski vremenski žig koji ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom za kvalifikovani elektronski vremenski žig i izdat je od strane pružaoca kvalifikovane usluge od poverenja u skladu sa Zakonom o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021).

Pravno dejstvo elektronskog vremenskog žiga

Elektronskom vremenskom žigu ne može se osporiti punovažnost ili dokazna snaga samo zbog toga što je u elektronskom obliku ili što ne ispunjava uslove za kvalifikovan vremenski žig.

Za kvalifikovani elektronski vremenski žig i podatke kojima je taj vremenski žig pridružen važi pravna pretpostavka tačnosti datuma i vremena iskazanog u vremenskom žigu i očuvanosti integriteta tih podataka u odnosu na taj vremenski trenutak.

IV. Pravno dejstvo usluge elektronske dostave

Podacima poslatim ili primljenim putem usluge elektronske dostave ne može se osporiti pravna snaga i dopuštenost kao dokaz u pravnom prometu samo iz razloga što su u elektronskoj formi ili iz razloga što ne ispunjavaju sve uslove usluge kvalifikovane elektronske dostave.

Za podatke iz elektronske poruke poslate ili primljene putem usluge kvalifikovane elektronske dostave važi pravna pretpostavka integriteta podataka, slanja podataka od naznačenog pošiljaoca, prijem od strane naznačenog primaoca, pouzdanosti datuma i vremena slanja ili primanja.

Zakon o opštem upravnom postupku

Zakon o opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 18/2016, 95/2018 – autentično tumačenje i 2/2023 – odluka US) sadrži posebne odredbe o elektronskom opštenju koje su sadržane u članu 57. Zakon o opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 18/2016, 95/2018 – autentično tumačenje i 2/2023 – odluka US) propisao je odredbama člana 57. da organ objavljuje na svojoj veb prezentaciji obaveštenja o mogućnosti elektronske komunikacije između organa i stranke, o tome da se organu podnose elektronska dokumenta i da organ upućuje stranci elektronska dokumenta, kao i o načinu na koji to čini.

Prema regulativi iste odredbe stranka elektronskim putem komunicira sa organom ako se prethodno sa tim saglasi ili ako je to posebnim propisom određeno, te da ako elektronski dokument koji je poslat stranci nije čitljiv, ona može da zahteva da joj organ uputi taj dokument u drugom pogodnom obliku. Ako nije čitljiv elektronski dokument koji je poslat organu, organ zahteva da stranka podnese taj dokument u drugom pogodnom obliku u roku koji odredi i obaveštava stranku da će se, ako ne postupi u datom roku, smatrati da nije ni podnela dokument.

Ažurirano: 2. 10. 2025.

Saznajte više:
Elektronski dokument »
E-Registracija osnivanja privrednih društava u Srbiji »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Uslovi za osnivanje i prestanak rada privatnih zdravstvenih ustanova

Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US) pružaoci zdravstvene zaštite u Republici Srbiji su: zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svojini; visokoškolske ustanove zdravstvene struke i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti (u…
Više informacija »
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Registracija privatne osnovne škole

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je delatnost od neposrednog društvenog interesa i ostvaruje se kao javna služba. Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u skladu sa Ustavom, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), potvrđenim međunarodnim konvencijama,…
Više informacija »
Zakon o faktoringu

Uslovi za obavljanje faktoringa

Zakonom o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) uređuju se pojam i predmet faktoringa, učesnici u faktoringu, uslovi i način obavljanja faktoringa, vrste faktoringa, prava i obaveze učesnika u faktoringu, ugovor o faktoringu, obrnuti faktoring i nadzor nad obavljanjem faktoringa. Prema odredbama Zakona o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) faktoring…
Više informacija »
Zakon o strancima

Stalno nastanjenje stranca u Srbiji

Stalno nastanjenje je odobrenje dugotrajnog boravka stranog državljanina u Republici Srbiji. Uslovi za odobrenje stalnog nastanjenja, nadležnost za odlučivanje i postupak izdavanja odobrenja, kao i prestanka odobrenja za stalno nastanjenje stranog državljanina u Republici Srbiji regulisani su odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023), Pravilnikom o podnošenju zahteva za stalno nastanjenje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pravni aspekti ugovora članova privrednog društva

Ugovor članova privrednog društva je imenovani ugovor korporativnog prava. Za razliku od osnivačkog akta, koji je obavezan dokument svakog privrednog društva, ugovor članova je fakultativan. Međutim, nepostojanje zakonske obaveze zaključenja ugovora članova privrednog društva, složenost odnosa u višečlanim privrednim društvima te velika praktičnost ugovora članova predstavlja razlog da bude više zastupljen u poslovnoj praksi u…
Više informacija »
Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava

Uslovi za upis u registar poljoprivrednih gazdinstava i pasivni status poljoprivrednog gazdinstva

Radi sprovođenja i praćenja poljoprivredne politike, evidentiranja poljoprivrednih gazdinstava i porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, kao i radi vođenja analitike i statistike za potrebe Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, u Upravi za agrarna plaćanja se vodi Registar poljoprivrednih gazdinstava. Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava, promeni podataka i obnovi registracije, elektronskom postupanju, kao i o uslovima…
Više informacija »
Zakon o trgovini

Dropshipping kao oblik elektronske trgovine

Dropshipping predstavlja model obavljanja elektronske trgovine i u Srbiji je regulisan Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019). Saglasno odredbi člana 17. Zakona o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019) dropshipping se definiše kao oblik elektronske trgovine, kod kojeg trgovac na malo – maloprodavac – vrši prodaju robe preko elektronske prodavnice ili preko elektronske…
Više informacija »
Zakon o obligacionim odnosima

Obaveze sa više dužnika ili poverilaca

Odredbama Zakona o obligacionim odnosima regulisana su pravila izvršenja obaveza sa više dužnika ili poverilaca. Kod izvršenja obaveza sa više dužnika ili poverilaca značajna je podela obaveza na deljive i nedeljive, jer zavisno od ove podele utvrđuju se međusobni odnosi i obaveze između dužnika ili poverilaca vezano za izvršenje obaveza. Deljive obaveze Deljenje obaveze i…
Više informacija »