E pošta u parničnom postupku

Pravno dejstvo kvalifikovanog elektronskog potpisa

E pošta (elektronska pošta), kao način dostavljanja podnesaka sudu u parničnom postupku, biće punovažan ukoliko su ispunjeni uslovi propisani članovima 98. stav 2 i članom 129. Zakona o parničnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 72/2011, 49/2013 – odluka US, 74/2013 – odluka US, 55/2014, 87/2018, 18/2020 i 10/2023 – dr. zakon), kao i uslovi propisani članom 157a Sudskog poslovnika („Sl. glasnik RS“, br. 110/2009, 70/2011, 19/2012, 89/2013, 96/2015, 104/2015, 113/2015 – ispr., 39/2016, 56/2016, 77/2016, 16/2018, 78/2018, 43/2019, 93/2019 i 18/2022), članom 57. Zakona o opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 18/2016, 95/2018 – autentično tumačenje i 2/2023 – odluka US) i odredbama Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021).

E pošta u parničnom postupku – uslovi za punovažnost prema odredbama Zakona o parničnom postupku

Zakon o parničnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 72/2011, 49/2013 – odluka US, 74/2013 – odluka US, 55/2014, 87/2018, 18/2020 i 10/2023 – dr. zakon) je odredbama članova 98. stav 2. i 129. uveo u parnični postupak savremenu tehnologiju kao što je e pošta.

E pošta može biti korišćena u parničnom postupku kao način dostavljanja podnesaka počev od 01. 02. 2012. godine, odnosno od dana stupanja na snagu Zakona o parničnom postupku.

Prema odredbama člana 98. stav 2. Zakona o parničnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 72/2011, 49/2013 – odluka US, 74/2013 – odluka US, 55/2014, 87/2018, 18/2020 i 10/2023 – dr. Zakon) pisanu formu ispunjavaju i podnesci upućeni sudu telegramom i elektronskom poštom, u skladu sa posebnim zakonom.

Odredbama člana 129. Zakona o parničnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 72/2011, 49/2013 – odluka US, 74/2013 – odluka US, 55/2014, 87/2018, 18/2020 i 10/2023 – dr. Zakon) utvrđeni su sledeći uslovi za punovažnost dostavljanja podnesaka u parničnom postupku elektronskim putem:

  • Dostavljanje može da se vrši i elektronskom putem, u skladu sa posebnim propisima.
  • Dostavljanje elektronskim putem se smatra izvršenim pod uslovom da je takvim načinom dostavljanja moguće da se obezbedi povratni podatak da je lice primilo pismeno.
  • Potvrda o prijemu pismena dostavljenog elektronskim putem predstavlja odštampani elektronski zapis o danu i času kada je uređaj za elektronski prenos podataka zabeležio da je pismeno poslato primaocu, naziv pošiljaoca i primaoca i naziv pismena.

E pošta u parničnom postupku – uslovi za punovažnost prema odredbama posebnih propisa

Sudski poslovnik

Sudskim poslovnikom („Sl. glasnik RS“, br. 110/2009, 70/2011, 19/2012, 89/2013, 96/2015, 104/2015, 113/2015 – ispr., 39/2016, 56/2016, 77/2016, 16/2018, 78/2018, 43/2019, 93/2019 i 18/2022) u članu 157a propisano je da se elektronska pismena u obliku originalnog elektronskog dokumenta snabdevena odgovarajućim elektronskim potpisom i integrisana vremenskim žigom, u sudu mogu primiti pomoću programa za prijem elektronskog dokumenta, u skladu sa posebnim propisima, nakon što se odgovarajućim tehničkim sredstvima izvrši provera elektronskog potpisa i vremenskog žiga.

Prema istoj odredbi elektronska pismena dostavljaju se sudu putem elektronske pošte na adresu elektronske pošte koja je od suda određena za prijem elektronskih podnesaka ili drugim elektronskim putem, u skladu sa zakonom, a ako je zakonom propisano da akt treba da bude potpisan od strane određenog lica, smatra se da je taj uslov ispunjen za akt u obliku elektronskog dokumenta ako je na kraju elektronskog dokumenta navedeno ime i prezime odgovarajućeg lica i elektronski dokument potpisan kvalifikovanim elektronskim potpisom tog lica.

Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju

Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021) propisano je da se elektronsko opštenje i elektronsko dostavljanje između organa javne vlasti i stranaka vrši u skladu sa zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak, zakonom kojim se uređuje elektronska uprava i drugim propisima, kao i putem usluge kvalifikovane elektronske dostave.

Ovim zakonom uređeni su: elektronski dokument, elektronska identifikacija i usluge od poverenja u elektronskom poslovanju.

I. Elektronski dokument

Elektronski dokument je skup podataka sastavljen od slova, brojeva, simbola, grafičkih, zvučnih i video materijala, u elektronskom obliku, izrađen primenom jedne od dostupnih i upotrebljivih informacionokomunikacionih tehnologija, ako zakonom nije drugačije određeno i njegova punovažnost, dokazna snaga, kao ni pisana forma ne može se osporiti samo zato što je u elektronskom obliku.

Original i kopija elektronskog dokumenta

Originalom elektronskog dokumenta smatra se elektronski dokument koji je izvorno nastao u elektronskom obliku, kao i elektronski dokument koji ima istovetan digitalni zapis originalnom elektronskom dokumentu. Akt koji je digitalizovan, kao i odštampani primerak elektronskog dokumenta ima istu dokaznu snagu kao originalni akt ako su kumulativno ispunjeni uslovi propisani odredbama Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021)

Kopija elektronskog dokumenta na papiru izrađuje se štampanjem spoljne forme elektronskog dokumenta.

Elektronski dokument koji je nastao digitalizacijom izvornog dokumenta čija forma nije elektronska, smatra se kopijom izvornog dokumenta.

Potvrda o prijemu elektronskog dokumenta

Potvrda o prijemu elektronskog dokumenta je dokaz da je taj dokument primljen od strane primaoca.

Potvrdu o prijemu elektronskog dokumenta izdaje primalac elektronskog dokumenta ili pružalac usluge elektronske dostave.

Obaveza izdavanja potvrde o prijemu elektronskog dokumenta i elementi sadržaja potvrde uređuju se propisima ili voljom stranaka, ako zakonom nije drugačije određeno.

II. Elektronski potpis

Prema odredbama Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021) elektronski potpis je skup podataka u elektronskom obliku koji su pridruženi ili logički povezani sa drugim (potpisanim) podacima u elektronskim obliku tako da se elektronskim potpisom potvrđuje integritet tih podataka i identitet potpisnika.

Kvalifikovani elektronski potpis je napredni elektronski potpis koji je kreiran kvalifikovanim sredstvom za kreiranje elektronskog potpisa i koji se zasniva na kvalifikovanom sertifikatu za elektronski potpis i koji je izdat od strane pružaoca kvalifikovane usluge od poverenja u skladu sa Zakonom o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021).

Pravno dejstvo elektronskog potpisa

Elektronskom potpisu ne može se osporiti punovažnost ili dokazna snaga samo zbog toga što je u elektronskom obliku ili što ne ispunjava uslove za kvalifikovani elektronski potpis.

Kvalifikovani elektronski potpis ima isto pravno dejstvo kao i svojeručni potpis i može da zameni overu svojeručnog potpisa, ako je to propisano posebnim zakonom.

Odredbe Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021) koje regulišu pravno dejstvo elektronskog potpisa i kvalifikovanog elektronskog potpisa ne primenjuju se na sledeće pravne poslove:

  • na pravne poslove za koje je posebnim zakonom predviđeno da se ne mogu preduzeti u elektronskoj formi, kao i na
  • ugovore i druge pravne poslove za koje je posebnim zakonom predviđeno da se sačinjavaju u formi overe potpisa, javno potvrđene (solemnizovane) isprave, ili u formi javnobeležničkog zapisa, koji se moraju sačiniti u skladu sa propisima kojima se uređuje overa potpisa, potvrđivanje i sačinjavanje isprava o pravnim poslovima.

III. Elektronski vremenski žig

Prema odredbama Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021) elektronski vremenski žig je zvanično vreme pridruženo podacima u elektronskom obliku kojim se potvrđuje da su ti podaci postojali u tom vremenskom trenutku.

Kvalifikovani elektronski vremenski žig je elektronski vremenski žig koji ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom za kvalifikovani elektronski vremenski žig i izdat je od strane pružaoca kvalifikovane usluge od poverenja u skladu sa Zakonom o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021).

Pravno dejstvo elektronskog vremenskog žiga

Elektronskom vremenskom žigu ne može se osporiti punovažnost ili dokazna snaga samo zbog toga što je u elektronskom obliku ili što ne ispunjava uslove za kvalifikovan vremenski žig.

Za kvalifikovani elektronski vremenski žig i podatke kojima je taj vremenski žig pridružen važi pravna pretpostavka tačnosti datuma i vremena iskazanog u vremenskom žigu i očuvanosti integriteta tih podataka u odnosu na taj vremenski trenutak.

IV. Pravno dejstvo usluge elektronske dostave

Podacima poslatim ili primljenim putem usluge elektronske dostave ne može se osporiti pravna snaga i dopuštenost kao dokaz u pravnom prometu samo iz razloga što su u elektronskoj formi ili iz razloga što ne ispunjavaju sve uslove usluge kvalifikovane elektronske dostave.

Za podatke iz elektronske poruke poslate ili primljene putem usluge kvalifikovane elektronske dostave važi pravna pretpostavka integriteta podataka, slanja podataka od naznačenog pošiljaoca, prijem od strane naznačenog primaoca, pouzdanosti datuma i vremena slanja ili primanja.

Zakon o opštem upravnom postupku

Zakon o opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 18/2016, 95/2018 – autentično tumačenje i 2/2023 – odluka US) sadrži posebne odredbe o elektronskom opštenju koje su sadržane u članu 57. Zakon o opštem upravnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 18/2016, 95/2018 – autentično tumačenje i 2/2023 – odluka US) propisao je odredbama člana 57. da organ objavljuje na svojoj veb prezentaciji obaveštenja o mogućnosti elektronske komunikacije između organa i stranke, o tome da se organu podnose elektronska dokumenta i da organ upućuje stranci elektronska dokumenta, kao i o načinu na koji to čini.

Prema regulativi iste odredbe stranka elektronskim putem komunicira sa organom ako se prethodno sa tim saglasi ili ako je to posebnim propisom određeno, te da ako elektronski dokument koji je poslat stranci nije čitljiv, ona može da zahteva da joj organ uputi taj dokument u drugom pogodnom obliku. Ako nije čitljiv elektronski dokument koji je poslat organu, organ zahteva da stranka podnese taj dokument u drugom pogodnom obliku u roku koji odredi i obaveštava stranku da će se, ako ne postupi u datom roku, smatrati da nije ni podnela dokument.

Ažurirano: 2. 10. 2025.

Saznajte više:
Elektronski dokument »
E-Registracija osnivanja privrednih društava u Srbiji »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o privrednim društvima

Probijanje pravne ličnosti

Jedno od osnovnih načela privrednog prava jeste da je privredno društvo samostalan pravni subjekt čija je imovina odvojena od imovine njegovih osnivača, članova i akcionara. Iz tog načela proizlazi pravilo o ograničenoj odgovornosti – član društva sa ograničenom odgovornošću, komanditor komanditnog društva ili akcionar akcionarskog društva, po pravilu, ne odgovara ličnom imovinom za obaveze privrednog…
Više informacija »
Zakon o strancima

Promene tokom važenja jedinstvene dozvole

Jedinstvena dozvola je dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji. Jedinstvena dozvola može se izdati radi: zapošljavanja; samozapošljavanja; posebnih slučajeva zapošljavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranaca, i to: a) za upućena lica, b) za kretanje u okviru privrednog društva, c) za nezavisnog profesionalca, d) za osposobljavanje i usavršavanje.…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
Zakon o deviznom poslovanju

Otvaranje nerezidentnog računa u Republici Srbiji

Otvaranje nerezidentnog računa u Srbiji predstavlja važan pravni i praktični korak za strana fizička i pravna lica koja žele da posluju, raspolažu sredstvima ili izvršavaju određene finansijske transakcije u Republici Srbiji. Nerezidentima je data zakonska mogućnost da otvore nerezidnetni račun u Republici Srbiji. Odredbama člana 28. Zakona o deviznom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 62/2006,…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor