Elektronski dokument

Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju

Odredbama Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021) uređuju se elektronski dokument, elektronska identifikacija i usluge od poverenja u elektronskom poslovanju.

U smislu Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021) elektronski dokument je skup podataka sastavljen od slova, brojeva, simbola, grafičkih, zvučnih i video materijala, u elektronskom obliku

Punovažnost i dokazna snaga elektronskog dokumenta

Elektronskom dokumentu ne može se osporiti punovažnost, dokazna snaga, kao ni pisana forma samo zato što je u elektronskom obliku.

Izrada elektronskog dokumenta

Elektronski dokument se izrađuje primenom jedne od dostupnih i upotrebljivih informaciono komunikacionih tehnologija, ako zakonom nije drugačije određeno.

Elektronski dokument koji predstavlja arhivsku građu izrađuje se u formi koja zadovoljava uslove propisane Zakonom o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021) za pouzdanu pripremu za elektronsko čuvanje.

Forma prikaza elektronskog dokumenta

Elektronski dokument sadrži unutrašnju i spoljnu formu prikaza.

Unutrašnja forma prikaza sastoji se od tehničko-programske forme zapisivanja sadržine elektronskog dokumenta.

Spoljna forma prikaza sastoji se od vizuelnog ili drugog razumljivog prikaza sadržine elektronskog dokumenta.

Ako dokument sadrži elektronski potpis ili elektronski pečat, ta činjenica treba da bude jasno iskazana u spoljnoj formi elektronskog dokumenta.

Ukoliko elektronski dokument sadrži elektronski potpis ili pečat fizičkog lica ili ovlašćenog lica pravnog subjekta, svaka druga forma potpisa ili pečata istog fizičkog lica ili ovlašćenog lica pravnog subjekta je izlišna.

Original i kopija elektronskog dokumenta

Elektronski dokument koji je izvorno nastao u elektronskom obliku, kao i elektronski dokument koji ima istovetan digitalni zapis originalnom elektronskom dokumentu smatraju se originalom.

Kopija elektronskog dokumenta na papiru izrađuje se štampanjem spoljne forme elektronskog dokumenta.

Elektronski dokument koji je nastao digitalizacijom izvornog dokumenta čija forma nije elektronska, smatra se kopijom izvornog dokumenta.

Overa digitalizovanog akta

Akt koji je digitalizovan ima istu dokaznu snagu kao originalni akt ako su kumulativno ispunjeni sledeći uslovi i to:

  1. da je digitalizacija akta obavljena na jedan od sledećih načina, odnosno pod nadzorom:
    – fizičkog odnosno ovlašćenog lica fizičkog lica u svojstvu registrovanog subjekta ili ovlašćenog lica pravnog lica čiji je to akt, ili
    – lica koje je ovlašćeno za overu potpisa, rukopisa i prepisa u skladu sa zakonom koji uređuje overu potpisa, rukopisa i prepisa, ili
    – lica koje je posebnim zakonom ovlašćeno za overu digitalizovanog akta;
  2. da je istovetnost digitalizovanog akta sa originalom potvrđena kvalifikovanim elektronskim pečatom ili kvalifikovanim elektronskim potpisom:
    – fizičkog odnosno ovlašćenog lica fizičkog lica u svojstvu registrovanog subjekta ili ovlašćenog lica pravnog lica čiji je to akt, ili
    – lica koje je ovlašćeno za overu potpisa, rukopisa i prepisa u skladu sa zakonom koji uređuje overu potpisa, rukopisa i prepisa, ili
    – lica koje je posebnim zakonom ovlašćeno za overu digitalizovanog akta, ili
    – lica na koga su prenete nadležnosti na osnovu kojih je akt donet.

Ovlašćeno lice organa javne vlasti može u postupcima koji se sprovode u vršenju javnih ovlašćenja digitalizovati akt i overiti digitalizovani akt kvalifikovanim elektronskim pečatom organa ili svojim kvalifikovanim elektronskim potpisom, čime se potvrđuje istovetnost digitalizovanog akta sa originalnom ispravom.

Digitalizovani akt koji je overen od strane organa javne vlasti ima istu dokaznu snagu kao original u okviru sprovodenja tog postupka.

Overa odštampanog primerka elektronskog dokumenta

Odštampani primerak elektronskog dokumenta ima istu dokaznu snagu kao originalni akt, ako su kumulativno ispunjeni sledeći uslovi i to:

  1. da je štampanje elektronskog dokumenta izvršeno pod nadzorom:
    – fizičkog lica, ovlašćenog lica fizičkog lica u svojstvu registrovanog subjekta, odnosno ovlašćenog lica pravnog lica ciji je to akt, ili
    – lica koje je ovlašćeno za overu potpisa, rukopisa i prepisa u skladu sa zakonom koji uređuje overu potpisa, rukopisa i prepisa;
  2. da je istovetnost odštampanog primerka elektronskog dokumenta sa originalom potvrđena, uz naznaku da je reč o odštampanom primerku elektronskog dokumenta:
    – svojeručnim potpisom fizičkog lica, ili
    – svojeručnim potpisom ovlašćenog lica fizičkog lica u svojstvu registrovanog subjekta, odnosno ovlašćenog lica pravnog lica, kao i pečatom fizičkog lica u svojstvu registrovanog subjekta, odnosno pravnog lica, ako postoji zakonska obaveza da akt sadrži pečat, ili
    – od strane lica koje je ovlašćeno za overu potpisa, rukopisa i prepisa u skladu sa zakonom koji uređuje overu potpisa, rukopisa i prepisa.

Ovlašćeno lice organa javne vlasti može u postupcima koji se sprovode u vršenju javnih ovlašćenja odštampati elektronski dokument na papiru i overiti odštampani primerak elektronskog dokumenta na način iz stava 1. tačka 2) podtačka (2) člana 12. Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 94/2017 i 52/2021), pri čemu odštampani primerak elektronskog dokumenta obavezno sadrži pečat utvrđen zakonom kojim se uređuje pečat državnih i drugih organa.

Odštampani primerak elektronskog dokumenta koji je overen od strane organa javne vlasti ima istu dokaznu snagu kao original u okviru sprovođenja tog postupka.

Potvrda o prijemu elektronskog dokumenta

Potvrda o prijemu elektronskog dokumenta je dokaz da je taj dokument primljen od strane primaoca. Potvrdu o prijemu elektronskog dokumenta izdaje primalac elektronskog dokumenta ili pružalac usluge elektronske dostave.

Obaveza izdavanja potvrde o prijemu elektronskog dokumenta i elementi sadržaja potvrde ureduju se propisima ili voljom stranaka, ako zakonom nije drugačije određeno.

Dupliranje elektronskih dokumenata

Svaki primljeni elektronski dokument smatra se posebnim dokumentom, osim ako je više puta primljen istovetan dokument i primalac je znao ili je morao znati da je reč o istovetnom dokumentu.

Elektronsko opštenje i elektronsko dostavljanje izmedu organa javne vlasti i stranaka

Elektronsko opštenje i elektronsko dostavljanje između organa javne vlasti i stranaka vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak, zakonom kojim se uređuje elektronska uprava i drugim propisima, kao i putem usluge kvalifikovane elektronske dostave.

Dostavljanje elektronskih dokumenata izmedu organa javne vlasti

Dostavljanje elektronskih dokumenata između organa javne vlasti obavlja se putem elektronske pošte, servisne magistrale organa, usluge kvalifikovane elektronske dostave ili drugim elektronskim putem, u skladu sa propisom.

Saznajte više:
E pošta u parničnom postupku »
Upotreba pečata u poslovanju privrednih subjekata »
Online trgovina »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju

Uslovi za obavljanje delatnosti taksi prevoza

Zakonski okvir za obavljanje delatnosti taksi prevoza u Srbiji propisuje Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 68/2015, 41/2018, 44/2018 – dr. zakon, 83/2018, 31/2019 i 9/2020), dok svaka jedinica lokalne samouprave može predvideti i dodatne lokalne uslove. Taksi prevoz obavlja se na osnovu rešenja o odobravanju taksi prevoza koje izdaje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje holdinga u Srbiji

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima privredna društva se mogu povezivati putem: učešća u osnovnom kapitalu ili ortačkim udelima (društva povezana kapitalom); ugovora (društva povezana ugovorom) i kapitala i ugovora (mešovito povezana društva). Zabranjeno je povezivanje privrednih društava suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije. Holding predstavlja jednu od vrsta povezivanja privrednih društava i prema…
Više informacija »
Zakon o uslovima obavljanja psihološke delatnosti

Samostalno obavljanje psihološke delatnosti

Psihološka delatnost nije delatnost koja se može obavljati samo na osnovu završenih studija psihologije i registracije preduzetnika. Pravni okvir u Republici Srbiji postavlja istovremeno stručne, organizacione, prostorne i etičke uslove, a dodatna pravila primenjuju se kada se psihološki rad obavlja u sistemu socijalne ili zdravstvene zaštite. Poslovi psihološke delatnosti obavljaju se u skladu Zakonom o…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Probijanje pravne ličnosti

Jedno od osnovnih načela privrednog prava jeste da je privredno društvo samostalan pravni subjekt čija je imovina odvojena od imovine njegovih osnivača, članova i akcionara. Iz tog načela proizlazi pravilo o ograničenoj odgovornosti – član društva sa ograničenom odgovornošću, komanditor komanditnog društva ili akcionar akcionarskog društva, po pravilu, ne odgovara ličnom imovinom za obaveze privrednog…
Više informacija »
Zakon o strancima

Promene tokom važenja jedinstvene dozvole

Jedinstvena dozvola je dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji. Jedinstvena dozvola može se izdati radi: zapošljavanja; samozapošljavanja; posebnih slučajeva zapošljavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranaca, i to: a) za upućena lica, b) za kretanje u okviru privrednog društva, c) za nezavisnog profesionalca, d) za osposobljavanje i usavršavanje.…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor