Procena štete na motornom vozilu

Objektivna i pravična naknada štete

Metodologija utvrđivanja visine nastale štete odnosno procena štete je izuzetno značajna zbog objektivne i pravične naknade štete.

Procena štete na motornom vozilu se realizuje u nekoliko faza, i to:

I faza – utvrđivanje vrednosti motornog vozila na dan nastanka štete
II faza – utvrđivanje vrednosti spašenih delova (ostataka) vozila
III faza – utvrđivanje stepena i vrednosti oštećenja na vozilu
IV fazaobračun ukupne štete.

Utvrđivanje vrednosti motornog vozila na dan nastanka štete

Utvrđivanje vrednosti motornog vozila na dan nastanka štete predstavlja prvi korak kojim započinje procena štete.

Za utvrđivanje vrednosti uzimaju se sledeći elementi:

  • Novonabavna cena vozila – utvrđuje se se na osnovu tržišne vrednosti ukoliko se predmetni model proizvodi ili iz reprezentativnog Kataloga odgovarajuće organizacije.
  • Starost vozila i datum prve registracije – na osnovu ovog podatka vrši se umanjenje vrednosti po godinama starosti i kategorijama (0-76%).
  • Pređeni broj kilometara – korekcija vrednosti se vrši u odnosu na činjenicu da li je predmetno vozilo prešlo više ili manje kilometara od prosečno predviđenih (± 3%).
  • Opšte stanje vozila – pad vrednosti se određuje u odnosu na zapuštenost vozila (± 0-10%).
  • Investicijsko ulaganje – uzimaju se u obzir popravke koje utiču na vrednost vozila (+0-10%).
  • Način eksploatacije – u zavisnosti od namene vozila uračunava se pad vrednosti (0-8%).
  • Ranije štete, način i kvalitet izvršene opravke – pad vrednosti (0-6%).
  • Ponuda i potražnja na tržištu (± 0-10%).

Ukoliko se primenom svih nabrojanih faktora ustanovi da pad vrednosti vozila iznosi više od 80% od novonabavne cene, onda vozilo može imati maksimalnu vrednost 20% od vrednosti novog vozila.

Utvrđivanje vrednosti spašenih delova (ostataka) vozila

Vrednost ostataka kod oštećenih vozila predstavlja tržišnu vrednost upotrebljivih delova umanjenu za troškove demontaže, pripreme, kontrole i prodaje sa odgovarajućim porezima.

Vrednost delova koji se ne mogu upotrebiti prodaju se kao otpadni materijal.

Utvrđivanje stepena i vrednosti oštećenja na vozilu

Pri utvrđivanju obima oštećenja na motornom vozilu treba na osnovu poznavanja stepena oštećenja pojedinih sklopova i delova na vozilu, tehnologije opravke, kao i cena rezervnih delova i opravke utvrditi:

  • vrednost delova za zamenu
  • vrednost radova za opravku
  • vrednost potrošnog i
  • farbarskog materijala.

Ovde treba napomenuti da u proračun treba ukalkulisati i tzv. umanjenu vrednost vozila, ukoliko vozilo nakon popravke ne može biti u potpunosti dovedeno u prethodno stanje.

Obračun ukupne štete

Obračun ukupne štete na vozilu je poslednja faza kojom se okončava procena štete.

Ukoliko su troškovi opravke i eventualno umanjena vrednost vozila jednaki ili veći od vrednosti motornog vozila na dan nastanka štete umanjenoj za procenjenu vrednost ostatka radi se o totalnoj šteti. U ovom slučaju se vrši likvidacija štete u visini vrednosti vozila, koja je obično umanjena za vrednost ostatka.

U suprotnom vrši se popravka vozila u ovlašćenom servisu po specifikaciji utvrđenog stepena i vrednosti oštećenja na vozilu.

Takođe, prema navedenoj metodologiji vrši se i procena štete u slučaju krađe vozila. U tom slučaju se vrši procena vrednosti vozila na dan krađe. Procena štete se realizuje od strane ovlašćenog lica odnosno experta iz domena saobraćajno-tehničke struke, po posebnim zahtevima zainteresovanih stranaka.

Saznajte više:
Naknada štete prouzrokovane upotrebom motornog vozila inostrane registracije »
Naknada štete u saobraćaju »
Osiguranje vozila »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika

Centralna evidencija stvarnih vlasnika

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) uređuje se uspostavljanje, sadržina, osnovi evidentiranja i način vođenja Centralne evidencije stvarnih vlasnika pravnih lica, drugih subjekata registrovanih u Republici Srbiji u skladu sa zakonom, trastova i pravnih odnosa sličnih trastu, za koje postoji obaveza evidentiranja stvarnih vlasnika u skladu…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Uslovi za osnivanje i prestanak rada privatnih zdravstvenih ustanova

Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US) pružaoci zdravstvene zaštite u Republici Srbiji su: zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svojini; visokoškolske ustanove zdravstvene struke i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti (u…
Više informacija »
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Registracija privatne osnovne škole

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je delatnost od neposrednog društvenog interesa i ostvaruje se kao javna služba. Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u skladu sa Ustavom, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), potvrđenim međunarodnim konvencijama,…
Više informacija »
Zakon o faktoringu

Uslovi za obavljanje faktoringa

Zakonom o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) uređuju se pojam i predmet faktoringa, učesnici u faktoringu, uslovi i način obavljanja faktoringa, vrste faktoringa, prava i obaveze učesnika u faktoringu, ugovor o faktoringu, obrnuti faktoring i nadzor nad obavljanjem faktoringa. Prema odredbama Zakona o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) faktoring…
Više informacija »
Zakon o strancima

Stalno nastanjenje stranca u Srbiji

Stalno nastanjenje je odobrenje dugotrajnog boravka stranog državljanina u Republici Srbiji. Uslovi za odobrenje stalnog nastanjenja, nadležnost za odlučivanje i postupak izdavanja odobrenja, kao i prestanka odobrenja za stalno nastanjenje stranog državljanina u Republici Srbiji regulisani su odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023), Pravilnikom o podnošenju zahteva za stalno nastanjenje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pravni aspekti ugovora članova privrednog društva

Ugovor članova privrednog društva je imenovani ugovor korporativnog prava. Za razliku od osnivačkog akta, koji je obavezan dokument svakog privrednog društva, ugovor članova je fakultativan. Međutim, nepostojanje zakonske obaveze zaključenja ugovora članova privrednog društva, složenost odnosa u višečlanim privrednim društvima te velika praktičnost ugovora članova predstavlja razlog da bude više zastupljen u poslovnoj praksi u…
Više informacija »
Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava

Uslovi za upis u registar poljoprivrednih gazdinstava i pasivni status poljoprivrednog gazdinstva

Radi sprovođenja i praćenja poljoprivredne politike, evidentiranja poljoprivrednih gazdinstava i porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, kao i radi vođenja analitike i statistike za potrebe Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, u Upravi za agrarna plaćanja se vodi Registar poljoprivrednih gazdinstava. Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava, promeni podataka i obnovi registracije, elektronskom postupanju, kao i o uslovima…
Više informacija »
Zakon o trgovini

Dropshipping kao oblik elektronske trgovine

Dropshipping predstavlja model obavljanja elektronske trgovine i u Srbiji je regulisan Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019). Saglasno odredbi člana 17. Zakona o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019) dropshipping se definiše kao oblik elektronske trgovine, kod kojeg trgovac na malo – maloprodavac – vrši prodaju robe preko elektronske prodavnice ili preko elektronske…
Više informacija »