Centralna evidencija stvarnih vlasnika

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) uređuje se uspostavljanje, sadržina, osnovi evidentiranja i način vođenja Centralne evidencije stvarnih vlasnika pravnih lica, drugih subjekata registrovanih u Republici Srbiji u skladu sa zakonom, trastova i pravnih odnosa sličnih trastu, za koje postoji obaveza evidentiranja stvarnih vlasnika u skladu sa ovim zakonom, kao i druga pitanja od značaja za evidentiranje stvarnih vlasnika.

Ovaj zakon donet je kako bi unapredio mehanizme Republike Srbije za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma.

Subjekti na koje se zakon odnosi

Zakon o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) primenjuje se na sledeća pravna lica i druge subjekte registrovane u Republici Srbiji u skladu sa zakonom (u daljem tekstu: Registrovani subjekti):

  1. privredna društva, osim javnih akcionarskih društava;
  2. zadruge;
  3. ogranke stranih privrednih društava;
  4. poslovna i druga udruženja, osim privrednih komora i predstavništava stranih privrednih komora, političkih stranaka, sindikata, sportskih organizacija i udruženja, crkava i verskih zajednica;
  5. fondacije i zadužbine;
  6. ustanove;
  7. predstavništva stranih privrednih društava, udruženja, fondacija i zadužbina,
    kao i na:
    – trastove kojima se upravlja iz Republike Srbije ili kojima se uprava ne nalazi u Republici Srbiji ako poverenik u ime trasta stupi u poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos, odnosno obavlja transakcije ili gotovinske transakcije sa pravnim ili fizičkim licima na teritoriji Republike Srbije;
    – pravne odnose slične trastu kojima se upravlja iz Republike Srbije ili kojima se uprava ne nalazi u Republici Srbiji ako lice koje je uporedivo sa poverenikom stupi u poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos, odnosno obavlja transakcije ili gotovinske transakcije sa pravnim ili fizičkim licima na teritoriji Republike Srbije.

Posebni slučajevi kada se stvarni vlasnik ne određuje, odnosno ne evidentira

Stvarni vlasnik se ne određuje, odnosno ne evidentira:

  1. za Registrovane subjekte u kojima je Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave jedini član, odnosno osnivač;
  2. za Registrovane subjekte čiji su jedini članovi Registrovani subjekti, koji su u isključivom vlasništvu Republike Srbije, autonomne pokrajina ili jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave;
  3. za Registrovane subjekte koji su u stečaju u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj, u slučaju ako pre pokretanja postupka stečaja kao stvarni vlasnik tog Registrovanog subjekta nije evidentiran zakonski zastupnik ili neki od članova organa upravljanja;
  4. za Registrovane subjekte nad kojima je pokrenut postupak prinudne likvidacije u skladu sa zakonom;
  5. u odnosu na Republiku Srbiju, autonomnu pokrajinu i jedinicu lokalne samouprave, kada se one nalaze u vlasničkoj strukturi kapitala Registrovanog subjekta;
  6. u odnosu na fond čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, kada se one nalaze u vlasničkoj strukturi kapitala Registrovanog subjekta;
  7. u odnosu na stečajnu masu u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj, kada se stečajna masa nalazi u vlasničkoj strukturi kapitala Registrovanog subjekta;
  8. u odnosu na društveni kapital i Registar akcija i udela, kada se društveni kapital nalazi u vlasničkoj strukturi kapitala Registrovanog subjekta.

Ko se smatra stvarnim vlasnikom?

Stvarni vlasnik je:

  1. fizičko lice, koje posredno ili neposredno poseduje 25% ili više udela ili akcija u osnovnom kapitalu Registrovanog subjekta, odnosno 25% ili više prava glasa, na osnovu kojih učestvuje u upravljanju Registrovanim subjektom;
  2. fizičko lice koje posredno ili neposredno ima preovlađujući uticaj na vođenje poslova i donošenje odluka;
  3. fizičko lice, koje Registrovanom subjektu posredno obezbedi ili obezbeđuje sredstva i po tom osnovu bitno utiče na donošenje odluka organa upravljanja Registrovanog subjekta prilikom odlučivanja o finansiranju i poslovanju;
  4. fizičko lice koje je osnivač, poverenik, zaštitnik, korisnik trasta ako je određen, a ako korisnik nije određen krug lica u čijem je interesu trast ustanovljen, kao i lice koje ima dominantan položaj u upravljanju trastom, odnosno u pravnom odnosu sličnom trastu;
  5. fizičko lice koje je osnivač, korisnik fondacije, odnosno zadužbine ako je određen, a ako korisnik nije određen krug lica u čijem interesu je fondacija, odnosno zadužbina osnovana, kao i članovi organa fondacije, odnosno zadužbine.

Izuzetno, u slučajevima koji su propisani odrebama člana 3. stav 2. Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) stvarni vlasnik Registrovanog subjekta je fizičko lice koje je registrovano za zastupanje, odnosno koje je registrovano kao član organa upravljanja tog subjekta.

Šta je Centralna evidencija stvarnih vlasnika?

Centralna evidencija stvarnih vlasnika je javna, jedinstvena, centralna, elektronska baza podataka o fizičkim licima koja su stvarni vlasnici Registrovanog subjekta. Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika vodi Agencija za privredne registre Republike Srbije u elektronskoj formi, preko registratora.

Centralna evidencija stvarnih vlasnika, osim podataka koji su propisani odredbama Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.), sadrži i dokumente na osnovu kojih je stvarni vlasnik određen, kao i kopiju pasoša ili strane lične karte, ukoliko se stranac evidentira kao stvarni vlasnik.

Osnovi evidentiranja

Osnovi evidentiranja u Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika su:

  • upis Registrovanog subjekta u nadležni registar;
  • promena vlasničke strukture i članova organa Registrovanog subjekta, kao i druge promene na osnovu kojih se može ceniti ispunjenost uslova za sticanje svojstva stvarnog vlasnika Registrovanog subjekta;
  • upravljanje iz Republike Srbije trastom, odnosno pravnim odnosom sličnim trastu ili stupanje poverenika trasta, odnosno lica koje je uporedivo sa poverenikom u pravnom odnosu sličnom trastu u ime trasta, odnosno pravnog odnosa sličnog trastu u poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos, odnosno obavljanje transakcija, kao što su  prijem, davanje, zamena, čuvanje, raspolaganje ili drugo postupanje sa imovinom, uključujući i platnu transakciju u smislu zakona kojim se uređuje pružanje platnih usluga, kao i transakciju s digitalnom imovinom u smislu zakona kojim se uređuje digitalna imovina, kao i fizički prijem ili davanje gotovog novca.

Način vođenja Centralne evidencije stvarnih vlasnika

Evidentiranje podataka u Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika vrši:

  • registrator, na osnovu preuzetih podataka od nadležnih državnih organa o Registrovanom subjektu iz člana 6. stav 1. Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.);
  • ovlašćeno lice, i to podataka iz člana 6. st. 2. i 3. Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.).

Ovlašćeno lice za evidentiranje podataka u Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika je:

  1. osnivač u postupku osnivanja Registrovanog subjekta elektronskim putem;
  2. lice koje je ovlašćeno za zastupanje u Registrovanom subjektu u svim drugim slučajevima;
  3. poverenik trasta, odnosno u slučaju pravnog odnosa sličnog trastu lice koje je uporedivo sa poverenikom.

Ovlašćeno lice je dužno da evidentira podatke u Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika, najkasnije u roku od 30 dana od dana nastupanja osnova evidentiranja i istovremeno sa evidentiranjem učita dokumente na osnovu kojih je stvarni vlasnik određen.

Ovlašćeno lice vrši evidentiranje i izmenu evidentiranih podataka uz upotrebu kvalifikovanog sertifikata za elektronski potpis.

Obaveze i rokovi

Lica na koje se primenjuje odredbe Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) imaju sledeće obaveze:

  • Evidentiranje podataka u Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika se realizuje najkasnije u roku od 30 dana od dana nastupanja osnova;
  • Godišnja provera i potvrda tačnosti unetih podataka – Registrovani subjekt, odnosno ovlašćeno lice dužno je da izvrši proveru tačnosti i ažurnosti evidentiranih podataka o stvarnom vlasniku u roku od godinu dana od dana poslednjeg evidentiranja podataka o stvarnom vlasniku, odnosno od dana poslednje potvrde tačnosti i ažurnosti evidentiranih podataka o stvarnom vlasniku i da u daljem roku od 30 dana potvrdi tačnost i ažurnost evidentiranih podataka o stvarnom vlasnik;
  • Priložena dokumentacija mora biti validna i jasno ukazivati na osnov vlasništva;
  • Postojeći Registrovani subjekti imaju zakonsku obavezu da se do 30. novembra 2025. godine usklade sa odredbama Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.).

Istovremeno sa evidentiranjem vrši se i objavljivanje podataka na internet stranici (portalu) Agencije za privredne registre Republike Srbije.

Podaci o stvarnom vlasniku proizvode pravno dejstvo prema trećim licima narednog dana od dana objavljivanja tih podataka na internet stranici (portalu) Agencije za privredne registre Republike Srbije.

Čuvanje podataka i dokumenata

Agencija za privredne registre Republike Srbije je dužna da podatke i dokumenta iz Centralne evidencije stvarnih vlasnika čuva najmanje pet, a najviše 10 godina nakon brisanja Registrovanog subjekta, trasta, odnosno pravnog odnosa sličnog trastu iz nadležnog registra.

Registrovani subjekt, poverenik trasta i lice koje je uporedivo sa poverenikom u pravnom odnosu sličnom trastu dužan je da čuva odgovarajuće, tačne i ažurne podatke i dokumente na osnovu kojih je evidentiran stvarni vlasnik Registrovanog subjekta, trasta, odnosno pravnog odnosa sličnog trastu, deset godina od dana evidentiranja podataka o stvarnom vlasniku, odnosno od dana evidentiranja poslednje promene podataka o stvarnom vlasniku, ako to nije u suprotnosti sa propisima o arhivskoj građi.

Lice koje je ovlašćeno za zastupanje u Registrovanom subjektu, kao i poverenik trasta, odnosno u slučaju pravnog odnosa sličnog trastu lice koje je uporedivo sa poverenikom dužno je da, u skladu sa propisima o arhivskoj građi, čuva dokumente na osnovu kojih je evidentiran stvarni vlasnik Registrovanog subjekta, trasta, odnosno pravnog odnosa sličnog trastu, pet godina od dana prestanka Registrovanog subjekta, trasta, odnosno pravnog odnosa sličnog trastu.

Lista Registrovanih subjekata koji nisu izvršili evidentiranje stvarnog vlasnika u Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika

Agencija za privredne registre Republike Srbije sačinjava i objavljuje na svojoj internet stranici (portalu) listu Registrovanih subjekata koji ne izvrše evidentiranje stvarnog vlasnika u Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika u roku od 30 dana od dana osnivanja, odnosno od dana brisanja stvarnog vlasnika iz Centralne evidencije stvarnih vlasnika u skladu sa članom 13. stav 5. Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.), kao i postojećih Registrovanih subjekata koji do dana početka primene Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) odnosno do 10. oktobra 2025. nisu u Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika evidentirali podatke o stvarnom vlasniku.

Lista Agencije za privredne registre Republike Srbije sadrži i podatke o postojećim Registrovanim subjektima koji u roku od 60 dana od dana početka primene Zakona o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) odnosno do 30. novembra 2025. ne izvrše učitavanje dokumenata na osnovu kojih je stvarni vlasnik određen.

Agencija za privredne registre Republike Srbije je u obavezi da listu ažurira na svakih 48 sati.

Registrovani subjekti sa liste Agencije za privredne registre Republike Srbije svrstavaju se u kategoriju visokog rizika u smislu zakona kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Saznajte više:
Isključenje člana privrednog društva »
Direktori društva s ograničenom odgovornošću prema Zakonu o privrednim društvima »
Promena pravne forme privrednog društva »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Uslovi za osnivanje i prestanak rada privatnih zdravstvenih ustanova

Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US) pružaoci zdravstvene zaštite u Republici Srbiji su: zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svojini; visokoškolske ustanove zdravstvene struke i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti (u…
Više informacija »
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Registracija privatne osnovne škole

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je delatnost od neposrednog društvenog interesa i ostvaruje se kao javna služba. Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u skladu sa Ustavom, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), potvrđenim međunarodnim konvencijama,…
Više informacija »
Zakon o faktoringu

Uslovi za obavljanje faktoringa

Zakonom o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) uređuju se pojam i predmet faktoringa, učesnici u faktoringu, uslovi i način obavljanja faktoringa, vrste faktoringa, prava i obaveze učesnika u faktoringu, ugovor o faktoringu, obrnuti faktoring i nadzor nad obavljanjem faktoringa. Prema odredbama Zakona o faktoringu („Sl. glasnik RS“, br. 62/2013 i 30/2018) faktoring…
Više informacija »
Zakon o strancima

Stalno nastanjenje stranca u Srbiji

Stalno nastanjenje je odobrenje dugotrajnog boravka stranog državljanina u Republici Srbiji. Uslovi za odobrenje stalnog nastanjenja, nadležnost za odlučivanje i postupak izdavanja odobrenja, kao i prestanka odobrenja za stalno nastanjenje stranog državljanina u Republici Srbiji regulisani su odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023), Pravilnikom o podnošenju zahteva za stalno nastanjenje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pravni aspekti ugovora članova privrednog društva

Ugovor članova privrednog društva je imenovani ugovor korporativnog prava. Za razliku od osnivačkog akta, koji je obavezan dokument svakog privrednog društva, ugovor članova je fakultativan. Međutim, nepostojanje zakonske obaveze zaključenja ugovora članova privrednog društva, složenost odnosa u višečlanim privrednim društvima te velika praktičnost ugovora članova predstavlja razlog da bude više zastupljen u poslovnoj praksi u…
Više informacija »
Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava

Uslovi za upis u registar poljoprivrednih gazdinstava i pasivni status poljoprivrednog gazdinstva

Radi sprovođenja i praćenja poljoprivredne politike, evidentiranja poljoprivrednih gazdinstava i porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, kao i radi vođenja analitike i statistike za potrebe Ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, u Upravi za agrarna plaćanja se vodi Registar poljoprivrednih gazdinstava. Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava, promeni podataka i obnovi registracije, elektronskom postupanju, kao i o uslovima…
Više informacija »
Zakon o trgovini

Dropshipping kao oblik elektronske trgovine

Dropshipping predstavlja model obavljanja elektronske trgovine i u Srbiji je regulisan Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019). Saglasno odredbi člana 17. Zakona o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019) dropshipping se definiše kao oblik elektronske trgovine, kod kojeg trgovac na malo – maloprodavac – vrši prodaju robe preko elektronske prodavnice ili preko elektronske…
Više informacija »
Zakon o obligacionim odnosima

Obaveze sa više dužnika ili poverilaca

Odredbama Zakona o obligacionim odnosima regulisana su pravila izvršenja obaveza sa više dužnika ili poverilaca. Kod izvršenja obaveza sa više dužnika ili poverilaca značajna je podela obaveza na deljive i nedeljive, jer zavisno od ove podele utvrđuju se međusobni odnosi i obaveze između dužnika ili poverilaca vezano za izvršenje obaveza. Deljive obaveze Deljenje obaveze i…
Više informacija »