Upotreba pečata u poslovanju privrednih subjekata

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima

Odredbama Zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima (’’Službeni glasnik RS’’, br. 44/2018) ostvareno je unapređenje pojedinih rešenja iz važećeg Zakona o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon i 5/2015), kao i dalje usklađivanje sa propisima Evropske unije.

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima (’’Službeni glasnik RS’’, br. 44/2018) stupio je na snagu 09. juna 2018. godine, ali njegova primena je počela 01. oktobra 2018. godine osim odredaba o prekograničnom pripajanju i spajanju privrednih društava, o Evropskom društvu i Evropskoj ekonomskoj interesnoj grupaciji, koje počinju da se primenjuju počev od 01. januara 2022. godine.

Upotreba pečata

Obaveza upotrebe pečata je društvima već odavno ukinuta. Međutim, u skladu sa pojedinim propisima upotreba pečata i dalje je postojala odnosno bila propisana, pa je tako izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima propisano da se posebnim propisom ne može društvu uvesti kao obaveza upotreba pečata u poslovnim pismima i drugim dokumentima društva.

Navedenim izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima, propisan je i prestanak važenja pojedinih odredaba propisa koje se odnose na obaveznu upotrebu pečata u poslovanju privrednih subjekata.

Na ovaj način, jednim zakonom sprovešće se i Akcioni plan koji se odnosi na ukidanje obavezne primene pečata u poslovanju privrednih društava i preduzetnika koji je dana 29. marta 2018. godine Vlada Republike Srbije usvojila Zaključkom o ukidanju obavezne upotrebe pečata u poslovanju preduzetnika, privrednih društava i drugih pravnih lica privatnog prava („Sl. glasnik RS“, broj 28/2018).

Akcionim planom predviđeni su:

  • svi propisi koji se moraju izmeniti (prema odredbama/propisanim obrascima predviđenim za ukidanje obaveze korišćenja pečata)
  • organi nadležni za izmenu propisa i partnerske institucije kod pojedinih propisa, kao i
  • rokovi u kojima navedene izmene moraju biti učinjene.

U skladu sa predviđenom dinamikom izmene propisa iz Akcionog plana, do kraja 2019. godine, upotreba pečata kao obaveza neće više biti predviđena nijednim pozitivnim propisom iz nadležnosti organa državne uprave.

Nakon početka primene izmena i dopuna Zakona o privrednim društvima upotreba pečata je obaveza samo za državne organe i pravna lica koja vrše javna ovlašćenja, u skladu sa odredbama Zakona o pečatu državnih i drugih organa („Sl. glasnik RS“, br. 101/2007 i 49/2021).

Ažurirano: 28. 9. 2025.

Saznajte više:
E pošta u parničnom postupku »
Pravni okvir za osnivanje firme »
Poslovno ime privrednog društva »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

22 komentara

  1. Dasha

    Poštovana Dragana,

    Ko izdaje potvrdu da firma ne koristi pečat?

    Unapred hvala na odgovoru?
    Dragana

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Dragana,

      Niko ne treba da Vam izda potvrdu da niste u obavezi da upotrebite pečat. Obaveza upotrebe pečata je ukinuta odredbama člana 25. Zakona o privrednim društvima i u svakoj situaciji se možete pozvati na odrebe člana 25. Zakona o privrednim društvima i ukazati da privredno društvo nije u obavezi da koristi pečat u pravnom prometu.

  2. Ivana Đorđević

    Poštovana Dragana,
    da li se ukidanje obaveze korišćenja pečata odnosi i na izdavanje računa od strane pravnih lica, odnosno da li se račun može smatrati validnim ukoliko ga je potpisalo odgovorno lice, ali račun nije overen pečatom?

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana,

      Prema odredbama člana 25. Zakona o privrednim društvima račun, koji izdaje pravno lice može se smatrati validnim i bez overe pečatom pravnog lica, ukoliko je račun potpisao zakonski zastupnik.

  3. Nic

    Poštovana Dragana,
    da li je po vašem mišljenju ugovor, u ovome slučaju cesija između dva privredna društva d.o.o validna, ako je potpisana 2015-te godine, bez overe pečatom i notarske overe?
    Unapred zahvalan

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani,

      S obzirom na činjenicu da se prema prelaznoj i završnoj odredbi iz člana 161. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, 44/2018) odredba koja je ukinula obavezu upotrebe pečata primenjuje od 01.10.2018. godine, Ugovor o cesiji, koji je potpisan 2015. godine ne proizvodi pravno dejstvo.

  4. I. Bjelić

    Poštovana Dragana,
    da li ukidanje obaveze korišćenja pečata na bilo koji način povlači obavezu pravnog lica da se određenim dokumentom „opredeli“ da li će koristiti pečat nadalje ili neće, ili je pravnom licu dozvoljeno da se pečatom služi ili ne služi povremeno i po potrebi, na slobodnu volju?
    Banka insistira da im se dostavi takva „odluka“ o daljem poslovanju sa pravnog lica sa bankom, ali za isti zahtev ne nalazim utemeljenje u bilo kom propisu, niti je logično, ukoliko je obaveza upotrebe pečata ukinuta. Postoji li neki propis NBS koji traži da se klijent izjasni kako će nadalje poslovati sa svojom bankom i može li se isti klijent „ucenjivati“ tim?
    Unapred hvala.
    Srdačan pozdrav
    I. Bjelić

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani gospodine Bjeliću,

      Odredbom člana 25. stav 3. Zakona o privrednim društvima (koji je izmenjen članom 17. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 44/2018), propisano je da se posebnim propisom ne može privrednom društvu, odnosno preduzetniku uvesti obaveza upotrebe pečata u poslovnim pismima i drugim dokumentima društva.

      Iz navedene odredbe Zakona o privrednim društvima proizilazi da društvo nije u obavezi da upotrebljava pečat na poslovnim pismima i drugim dokumentima društva, odnosno prilikom zaključivanja pravnih poslova, odnosno preduzimanja pravnih radnji, čak i u slučaju kada je internim aktima društva propisano da društvo ima i koristi pečat u poslovanju. Prema tome ne postoji nijedan propis ni odluka, uključujući i propise NBS, koji bi mogao da nametne obavezu upotrebe pečata u poslovanju i na taj način ukine primenu navedenih odredbi člana 25. stav 3. Zakona o privrednim društvima, koje ukidaju obavezu upotrebe pečata u poslovanju.

  5. Stanisa

    Poštovana Dragana,

    Da li firma koja upotrebljava pečat treba da donese odluku o prestanku upotrebe pečata i da o tome obavesti banke i uradi ponovo depo kartone?
    šta treba da sadrži odluka o prestanku upotrebe pečata?
    Unapred hvala.
    Srdačan pozdrav,

    S.Kolarić

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Staniša,

      Odluka o prestanku upotrebe pečata nije potrebna, jer je na osnovu odredbi člana 25. Zakona o privrednim društvima počev od 01.10.2018. godine ukinuta je obaveza upotrebe pečata u poslovnim pismima i drugim dokumentima privrednog društva.

  6. Dragana

    Poštovana Dragana,
    31.12.2019. registrovala sam udruženje. U statutu udruženja nisam definisala izgled pečata jer sam se opredelila da ga ne koristim. Međutim danas sam dobila informaciju od lokalne samouprave da moram da koristim pečat i samim tim i da izmenim statut. Da li je to tačno? Molim vas za savet i mišljenje.
    Dragana

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Dragana,

      Odredbe čl. 11. stav 3. i 12. stav 4. Zakona o udruženjima („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009, 99/2011 – dr. zakoni i 44/2018 – dr. zakon – dalje: Zakon) u delu u kom se ustanovljava obaveza upotrebe pečata u poslovanju društava i preduzetnika, PRESTALE SU DA VAŽE 01.10.2018. godine, danom početka primene člana 160. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 44/2018).

      Naime, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 44/2018), odredbom člana 160 tačka 10), propisao je da danom početka primene ovog zakona prestaju da važe odredbe zakona i drugih propisa, u delu u kom se ustanovljava obaveza upotrebe pečata u poslovanju. Upravo su odredbe člana 11. stav 3. i člana 12. stav 4. u Zakonu o udruženjima („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009 i 99/2011 – dr. zakon) propisivale upotrebu pečata i to pre svega kroz odredbu o uređivanju pitanja korišćenja pečata statutom udruženja, ali i kod osnivanja udruženja od strane pravnog lica, navodilo se da je obavezan pečat pravnog lica osnivača, razume se uz potpis zakonskog zastupnika.

      Prestankom važenja navedenih normi Zakona, odnosno početkom primene adekvatnih normi Zakona o privrednim društvima, ukinuta je obaveza korišćenja pečata i za sva udruženja, ne samo za privredne subjekte.

  7. Maja

    Poštovana Dragana,
    Firma ima dva pečata čija je sadržina potpuno identicna samo je jedan uradjen na ćiriličnom a drugi na latiničnom pismu. Da li je ukoliko se želi koristiti na latiničnom potrebno izvršiti izmenu na depo kartonu jer je deponovan na ćirilici.
    Hvala!

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Majo,

      Potrebno je izvršiti izmenu koju ste naveli u svom pitanju, ali Vam takođe i napominjem da prema odredbama člana 25. Zakona o privrednim društvima počev od 01.102018. godine ne postoji obaveza upotrebe pečata u poslovnim pismima i drugim dokumentima društva.

  8. Nevena Aćimović

    Poštovana Dragana,

    da li ovim izmenama znači da banke ne mogu da traže pečatirane izjave o inostranom prilivu, već da su izjave validne bez pečata? Šta uraditi u tom slučaju?

    Hvala

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Nevena,
      U slučaju koji ste naveli, kao i u svim ostalim slučajevima upotreba pečata nije obavezna i nekorišćenje pečata ne može se isticati kao razlog za poništaj, raskid, odnosno nepunovažnost zaključenog pravnog posla, odnosno preduzete pravne radnje.

  9. Milica Andrijašević

    Poštovana Dragana,

    da li po novom zakonu firma ne mora ni da poseduje pečat, da ga uopšte ne napravi?
    Šta uraditi sa službama koje i dalje traže pečat?
    Pošta Srbije ne dozvoljava pravnim licima da preuzemu preporučenu poštu bez pečata. Da li oni to rade u skladu sa novim propisima?

    Hvala vam na odgovoru

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Milice,
      Prema odredbama člana 25. stav 3. Zakona o privrednim društvima upotreba pečata u poslovanju nije obavezna. Takođe prema odredbama člana 25. stav 4. Zakona o privrednim društvima prilikom zaključivanja pravnih poslova, odnosno preduzimanja pravnih radnji od strane društva, sudovi, državni organi, organizacije i lica koja vrše javna ovlašćenja, kao i druga pravna lica, ne mogu isticati primedbe u pogledu nekorišćenja pečata, niti se iste mogu isticati kao razlog za poništaj, raskid, odnosno nepunovažnost zaključenog pravnog posla, odnosno preduzete pravne radnje, čak i u slučaju kada je internim aktima društva propisano da društvo ima i koristi pečat u poslovanju.

  10. Lilijana

    Poštovana,
    Pošto upotreba pečata više nije obaveza, kako se to odražava na izdavanje menica i meničnih ovlašćenja?

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Ljiljana, nepostojanje obaveze upotrebe pečata se odnosi na sve pravne poslove.

  11. Milena

    Poštovana Dragana,

    da li su pravni subjekti u obavezi da koriste pečat za ugovore koje međusobno potpisuju ili su ugovori važeći i bez pečata sada?

    Hvala na odgovoru

    1. Dragana Đorđević

      Poštovana Milena,

      Pravni subjekti nisu u obavezi da koriste pečat na svojim dokumentima i nekorišćenje pečata ne može biti razlog za nevažnost ili ništavost dokumenata. Odredbama člana 25. stav 4. Zakona o privrednim društvima je izričito propisano da prilikom zaključivanja pravnih poslova, odnosno preduzimanja pravnih radnji od strane društva, sudovi, državni organi, organizacije i lica koja vrše javna ovlašćenja, kao i druga pravna lica, ne mogu isticati primedbe u pogledu nekorišćenja pečata, niti se iste mogu isticati kao razlog za poništaj, raskid, odnosno nepunovažnost zaključenog pravnog posla, odnosno preduzete pravne radnje, čak i u slučaju kada je internim aktima društva propisano da društvo ima i koristi pečat u poslovanju.

Zakon o strancima

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice omogućava stranim državljanima da zakonito žive u Republici Srbiji zajedno sa članovima svoje porodice. Ovaj osnov boravka ima poseban značaj jer štiti pravo na porodični život, koje je priznato kako domaćim propisima, tako i međunarodnim standardima, i sprečava da porodice budu razdvojene zbog administrativnih, viznih ili imigracionih…
Više informacija »
Zakon o patentima

Priznavanje prava prvenstva prijavi za zaštitu pronalaska

Priznavanje prava prvenstva prijavi za zaštitu pronalska se utvđuje u postupku koji sprovodi Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije, kao nadležni organ, u skladu sa odredbama Zakona o patentima („Sl. glasnik RS“, br. 99/2011, 113/2017 – dr. zakon, 95/2018, 66/2019 i 123/2021) (u daljem tekstu: Zakon o patentima) Utvrđivanje datuma prvenstva, kao datuma podnešenja prijave…
Više informacija »
Zakon o jakim alkoholnim pićima

Zakonski uslovi za proizvodnju jakih alkoholnih pića

U pozitivnom pravu Republike Srbije proizvodnja i promet jakih alkoholnih pića regulisani su: Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015), Zakon o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019), Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019), Pravilnikom o sadržini i načinu vođenja podrumarske evidencije („Sl. glasnik RS“, br. 102/2016…
Više informacija »
Zakon o strancima

Zahtev za izdavanje vize za kraći boravak (VIZA C)

Viza je odobrenje za ulazak, boravak ili tranzit koje stranac pribavlja pre ulaska na teritoriju Republike Srbije. Viza se izdaje u elektronskom formatu, a može biti biti izdata i u obliku nalepnice koja se utiskuje u putnu ispravu stranca. Prema odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023) vrste viza su:…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Statusna promena izdvajanje uz osnivanje

Statusne promene su takve promene u organizaciji privrednog društva koje su zbog svog značaja i složenosti posebno uređene Zakonom o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018, 91/2019, 109/2021 i 19/2025) (u daljem tekstu: Zakona o privrednim društvima). Statusnom promenom se društvo prenosilac reorganizuje tako što na…
Više informacija »
Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika

Centralna evidencija stvarnih vlasnika

Zakonom o evidenciji stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 19/2025, 51/2025 i 60/2025 – ispr.) uređuje se uspostavljanje, sadržina, osnovi evidentiranja i način vođenja Centralne evidencije stvarnih vlasnika pravnih lica, drugih subjekata registrovanih u Republici Srbiji u skladu sa zakonom, trastova i pravnih odnosa sličnih trastu, za koje postoji obaveza evidentiranja stvarnih vlasnika u skladu…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Uslovi za osnivanje i prestanak rada privatnih zdravstvenih ustanova

Prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US) pružaoci zdravstvene zaštite u Republici Srbiji su: zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svojini; visokoškolske ustanove zdravstvene struke i druga pravna lica za koja je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti (u…
Više informacija »
Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Registracija privatne osnovne škole

Osnovno obrazovanje i vaspitanje je delatnost od neposrednog društvenog interesa i ostvaruje se kao javna služba. Osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se u skladu sa Ustavom, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018 – dr. zakon, 10/2019, 27/2018 – dr. zakon, 6/2020, 129/2021, 92/2023 i 19/2025), potvrđenim međunarodnim konvencijama,…
Više informacija »