Zakonski uslovi za proizvodnju jakih alkoholnih pića

Zakon o jakim alkoholnim pićima

U pozitivnom pravu Republike Srbije proizvodnja i promet jakih alkoholnih pića regulisani su:

  1. Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015),
  2. Zakon o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019),
  3. Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019),
  4. Pravilnikom o sadržini i načinu vođenja podrumarske evidencije („Sl. glasnik RS“, br. 102/2016 i 44/2018 – dr. zakon) i
  5. Pravilnikom o sadržini i načinu vođenja Registra proizvođača jakih alkoholnih pića, obrascu zahteva za upis u registar i obrascu godišnjeg izveštaja („Sl. glasnik RS“, br. 110/2016 i 99/2021).

Pojam, kategorije i način proizvodnje jakih alkoholnih pića

Jaka alkoholna pića, u smislu Zakona o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015), su:

  • sva pića namenjena ljudskoj upotrebi sa specifičnim senzornim osobinama i minimalnom alkoholnom jačinom 15% vol. i
  • liker od jaja koji ima minimalnu alkoholnu jačinu 14% vol.

Jaka alkoholna pića nisu proizvodi svrstani u carinsku tarifu (CT) 2203, 2204, 2205, 2206 i 2207.

Jaka alkoholna pića proizvode se:

  1. direktno na jedan od sledećih načina:
    a) destilacijom prirodno fermentisanih proizvoda sa aromama ili bez njih,
    b) maceracijom ili sličnom obradom biljnog materijala u etil alkoholu, destilatu poljoprivrednog porekla i/ili jakom alkoholnom piću,
    c) dodavanjem aroma, šećera ili drugih zaslađivača, drugih poljoprivrednih proizvoda i/ili poljoprivrednih prehrambenih proizvoda u etanol, destilat poljoprivrednog porekla i/ili jako alkoholno piće, ili
  2. mešanjem jakog alkoholnog pića s jednim ili više:
    a) jakih alkoholnih pića i/ili,
    b) etil alkohola ili destilata poljoprivrednog porekla i/ili,
    c) alkoholnih pića i/ili,
    d) pića.

Jaka alkoholna pića proizvedena u skladu sa Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015) razvrstavaju se u kategorije date u Prilogu – Kategorije jakih alkoholnih pića, koji je odštampan uz Zakon o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015) i čini njegov sastavni deo.

Jaka alkoholna pića koja su proizvedena u skladu Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015), a ne mogu da se razvrstaju u kategorije, proizvode se od sirovina poljoprivrednog porekla i/ili prehrambenih proizvoda namenjenih za ljudsku ishranu, može da im se dodaje alkohol, arome i boje i mogu da se zaslađuju.

Zakonski uslovi za proizvodnju jakih alkoholnih pića

Zakonski uslovi za proizvodnju jakih alkoholnih pića se mogu podeliti u tri grupe:

  1. uslovi koji se odnose na registraciju proizvođača jakih alkoholnih pića,
  2. uslovi koji se odnose na bezbednost propisani Zakonom o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019) i
  3. uslovi koji se odnose na kvalitet propisani Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015).

Uslovi koji se odnose na registraciju proizvođača jakih alkoholnih pića

Zakon o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019),daje opštu definiciju proizvođača propisujući da je proizvođač je pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice koje izrađuje proizvod ili se u tom svojstvu predstavlja stavljanjem na proizvod svog poslovnog imena, imena ili naziva, žiga ili druge prepoznatljive oznake.

Zakon o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015), kao poseban propis u materiji proizvodnje i prometa jakih alkoholnih pića, precizira da je proizvođač pravno lice i preduzetnik koji se bavi proizvodnjom jakih alkoholnih pića i koji je upisan u Registar proizvođača jakih alkoholnih pića.

Proizvodnjom jakih alkoholnih pića može da se bavi pravno lice i preduzetnik registrovan u Registru privrednih subjekata, odnosno drugi odgovarajući registar u skladu sa posebnim propisom i upisan u Registar proizvođača jakih alkoholnih pića koji vodi ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede.

Registar proizvođača jakih alkoholnih pića

Upis u Registar proizvođača jakih alkoholnih pića vrši se na osnovu pisanog zahteva pravnog lica i preduzetnika uz koji se dostavlja izvod iz Registra privrednih subjekata, odnosno drugog odgovarajućeg registra u skladu sa posebnim propisom. Na osnovu zahteva i izvoda iz Registra privrednih subjekata, odnosno drugog odgovarajućeg registra u skladu sa posebnim propisom, ministar nadležan za poslove poljoprivrede donosi rešenje o upisu u Registar proizvođača jakih alkoholnih pića.

Registar proizvođača jakih alkoholnih pića sadrži podatke o pravnom licu, odnosno preduzetniku koji se bavi proizvodnjom jakih alkoholnih pića i koji ima rešenje o upisu u Registar proizvođača jakih alkoholnih pica, i to: opšte podatke o proizvođaču i proizvodnji, podatke o opremi i uređajima, kao i o proizvodnji, prometu i zalihama jakog alkoholnog pića po godinama.

Proizvođač je dužan da do 1. marta tekuće godine dostavi Ministarstvu nadležnom za poslove poljoprivrede godišnji izveštaj za prethodnu kalendarsku godinu o promeni podataka o proizvodnji, prometu i zalihama.

Pravilnikom o sadržini i načinu vođenja Registra proizvođača jakih alkoholnih pića, obrascu zahteva za upis u registar i obrascu godišnjeg izveštaja („Sl. glasnik RS“, br. 110/2016 i 99/2021) bliže se propisuje sadržina i način vođenja Registra proizvođača jakih alkoholnih pića, obrazac zahteva za upis u registar i obrazac godišnjeg izveštaja o proizvodnji, prometu i zalihama jakog alkoholnog pića.

Uslovi koji se odnose na bezbednost proizvodnje jakih alkoholnih pića

Nakon sprovođenja postupka registracije, neophodno je da se pravno lice i preduzetnik obrate nadležnom inspektoru koji ima ovlašćenje da ceni uslove za proizvodnju jakih alkoholnih pića, prvenstveno sa aspekta Zakona o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019), imajući u vidu da jaka alkhololna pića spadaju u kategoriju hrane.

Prilikom procene uslova koji se odnose na bezbednost proizvodnje jakih alkoholnih pića primenjuju se zahtevi propisani HACCP standardom koji prema definiciji koju je dao Codex Alimentarius, predstavlja sistem za identifikaciju, ocenjivanje i kontrolu opasnosti od značaja za bezbednost hrane.

HACCP je sistem upravljanja u kome se bezbednost hrane razmatra kroz analizu i kontrolu bioloških, hemijskih i fizičkih opasnosti (hazarda) od ulaznih sirovina, rukovanja, proizvodnje, distribucije i konzumiranja krajnjeg proizvoda.

Članom 47. Zakona o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019), koji uređuje analizu opasnosti i kritičnih kontrolnih tačaka (HACCP), propisano je da su s ubjekti u poslovanju hranom dužni su da uspostave sistem za osiguranje bezbednosti hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i prometa hrane, osim na nivou primarne proizvodnje, u svakom objektu pod njihovom kontrolom, u skladu sa principima dobre proizvođačke i higijenske prakse i analize opasnosti i kritičnih kontrolnih tačaka (HACCP).

Članom 31. Zakona o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019) propisano je da su subjekti u poslovanju hranom u svim fazama proizvodnje, prerade i prometa hrane kojim upravljaju, dužni da obezbede da hrana ispunjava uslove propisane ovim zakonom i drugim posebnim propisima, kao i da dokažu ispunjenost tih uslova.

Prema odredbama člana 32. Zakona o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019) u svim fazama proizvodnje, prerade i prometa hrane mora biti obezbeđena sledljivost. Subjekt u poslovanju hranom i hranom za životinje dužan je:

  • da identifikuje svaki subjekt od kojeg nabavlja i kojeg dalje snabdeva hranom, hranom za životinje, životinjama koje služe za proizvodnju hrane, ili bilo koju supstancu koja se ugrađuje ili se očekuje da će biti ugrađena u hranu ili hranu za životinje, kao i
  • da ima uspostavljen sistem i procedure, koje obezbeđuju dostupnost podataka o sledljivosti.

Uslovi koje se odnose na kvalitet jakih alkoholnih pića

Za kvalitet i bezbednost jakih alkoholnih pića je odgovoran proizvođač, odnosno uvoznik.

Članom 36. Zakona o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015) propisano je da jaka alkoholna pića u prometu moraju u pogledu kvaliteta i bezbednosti da ispunjavaju uslove propisane Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015), odnosno posebnim propisom. Ispitivanje bezbednosti, kvaliteta, kao i senzorno ocenjivanje jakih alkoholnih pića vrše laboratorije ovlašćene u skladu sa zakonom kojim se uređuje bezbednost hrane.

Očuvanje kvaliteta – Kada je reč o očuvanju kvaliteta, član 37. Zakona o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015) propisuje zahtev da se jako alkoholno piće mora držati i pakovati radi stavljanja u promet u posudama čiji zatvarači ili folija ne sadrže olovo.

Poreklo alkohola – Zakon o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015) u članu 5. Izričito propisuje uslove koji se tiču porekla alkohola. Etil alkohol koji se koristi u proizvodnji jakih alkoholnih pića i svih njihovih sastojaka mora da bude isključivo poljoprivrednog porekla. Etil alkohol koji se koristi za razblaživanje ili rastvaranje boja, aroma i drugih dozvoljenih aditiva koji se koriste u proizvodnji jakih alkoholnih pića mora da bude isključivo poljoprivrednog porekla.

Jako alkoholno piće ne sme da sadrži alkohol sintetičkog porekla niti drugi alkohol koji nije poljoprivrednog porekla.

Obeležavanje sudova – Proizvođač je dužan da obeleži svaki sud u kome se nalazi destilat poljoprivrednog porekla i jako alkoholno piće u rinfuznom stanju prema vrsti i nameni (za proizvodnju, starenje, čuvanje i dr.) i da na njemu naznači količinu i sadržaj alkohola u % vol.

Sazrevanje ili starenje – Sazrevanje ili starenje jakog alkoholnog pića odvija se u odgovarajućim sudovima u postupku tokom koga dolazi do određenih prirodnih reakcija, koje jakom alkoholnom piću daju organoleptičke osobine koje ranije nije imalo. Starost jakog alkoholnog pića koje je sazrevalo određuje se prema starosti najmlađeg dodatog alkoholnog sastojka.

Parametri za proizvodnju – Jaka alkoholna pića koja su u skladu sa Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015) razvrstana u kategorije od 1-14. proizvode se alkoholnom fermentacijom i destilacijom isključivo od sirovina navedenih za određenu kategoriju jakog alkoholnog pića, bez dodavanja razblaženog ili nerazblaženog alkohola i bez dodavanja aroma. Jakim alkoholnim pićima razvrstanim u kategorije od 1-14. kao sredstvo za podešavanje boje može da se doda samo karamel i mogu da se zaslađuju samo da bi se upotpunio konačan ukus.

Jaka alkoholna pića koja su u skladu sa Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015) razvrstana u kategorije od 15-47. proizvode se od sirovina poljoprivrednog porekla. Jakim alkoholnim pićima razvrstanim u kategorije od 15-47. mogu da se dodaju boje, alkohol, aromatične supstance i aromatični preparati i mogu da se zaslađuju.

Podrumarska evidencija

Proizvođač je dužan da vodi podrumarsku evidenciju koja naročito sadrži podatke o vrsti, količini i jačini upotrebljene sirovine u svim fazama proizvodnje, količini i kvalitetu proizvedenog i prodatog jakog alkoholnog pića i prodajnom nazivu jakog alkoholnog pića, kao i da čuva dokumentaciju kojom se potvrđuju određeni podaci.

Proizvođač je dužan da podrumarsku evidenciju i dokumentaciju kojom se potvrđuju određeni podaci čuva za svako proizvedeno jako alkoholno piće najmanje tri godine, računajući od dana u godini u kojoj je prodata poslednja količina određenog jakog alkoholnog pića.

Podrumarska evidencija vodi se u pisanoj ili u elektronskoj formi.

Sadržina i način vođenja podrumarske evidencije su regulisani odredbama Pravilnika o sadržini i načinu vođenja podrumarske evidencije („Sl. glasnik RS“, br. 102/2016 i 44/2018 – dr. zakon).

Saznajte više:
Online trgovina »
Nova i najvažnija zakonska rešenja u Zakonu o trgovini »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o deviznom poslovanju

Otvaranje nerezidentnog računa u Republici Srbiji

Otvaranje nerezidentnog računa u Srbiji predstavlja važan pravni i praktični korak za strana fizička i pravna lica koja žele da posluju, raspolažu sredstvima ili izvršavaju određene finansijske transakcije u Republici Srbiji. Nerezidentima je data zakonska mogućnost da otvore nerezidnetni račun u Republici Srbiji. Odredbama člana 28. Zakona o deviznom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 62/2006,…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
Zakon o zadužbinama i fondacijama

Osnivanje zadužbina i fondacija

Zakonom o zadužbinama i fondacijama („Sl. glasnik RS“, br. 88/2010, 99/2011 – dr. zakon i 44/2018 – dr. zakon) (u daljem tekstu: Zakon o zadužbinama i fondacijama) uređuje se osnivanje i pravni položaj zadužbina i fondacija, imovina, unutrašnja organizacija, upis i brisanje iz registra, delatnost, statusne promene, nadzor nad radom zadužbina i fondacija, prestanak rada,…
Više informacija »
Zakon o radu

Ugovor sa direktorom koji je strani državljanin

Kada su u pitanju specifične industrije, koje su orijentisane na međunarodno ili određeno strano tržište, kompanije se često odlučuju za angažovanje stranog državljanina na funkciju direktora. Neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju prilikom donošenja odluke o izboru direktora su: Da li mogu slobodno da odlučim da li će direktor biti domaći ili strani državljanin?…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Neophodni uslovi za registraciju poliklinike

Poliklinika, kao privatna praksa, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US – dalje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti) se osniva za najmanje dve različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine. Osim odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 –…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor