Zakonski uslovi za proizvodnju jakih alkoholnih pića

Zakon o jakim alkoholnim pićima

U pozitivnom pravu Republike Srbije proizvodnja i promet jakih alkoholnih pića regulisani su:

  1. Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015),
  2. Zakon o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019),
  3. Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019),
  4. Pravilnikom o sadržini i načinu vođenja podrumarske evidencije („Sl. glasnik RS“, br. 102/2016 i 44/2018 – dr. zakon) i
  5. Pravilnikom o sadržini i načinu vođenja Registra proizvođača jakih alkoholnih pića, obrascu zahteva za upis u registar i obrascu godišnjeg izveštaja („Sl. glasnik RS“, br. 110/2016 i 99/2021).

Pojam, kategorije i način proizvodnje jakih alkoholnih pića

Jaka alkoholna pića, u smislu Zakona o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015), su:

  • sva pića namenjena ljudskoj upotrebi sa specifičnim senzornim osobinama i minimalnom alkoholnom jačinom 15% vol. i
  • liker od jaja koji ima minimalnu alkoholnu jačinu 14% vol.

Jaka alkoholna pića nisu proizvodi svrstani u carinsku tarifu (CT) 2203, 2204, 2205, 2206 i 2207.

Jaka alkoholna pića proizvode se:

  1. direktno na jedan od sledećih načina:
    a) destilacijom prirodno fermentisanih proizvoda sa aromama ili bez njih,
    b) maceracijom ili sličnom obradom biljnog materijala u etil alkoholu, destilatu poljoprivrednog porekla i/ili jakom alkoholnom piću,
    c) dodavanjem aroma, šećera ili drugih zaslađivača, drugih poljoprivrednih proizvoda i/ili poljoprivrednih prehrambenih proizvoda u etanol, destilat poljoprivrednog porekla i/ili jako alkoholno piće, ili
  2. mešanjem jakog alkoholnog pića s jednim ili više:
    a) jakih alkoholnih pića i/ili,
    b) etil alkohola ili destilata poljoprivrednog porekla i/ili,
    c) alkoholnih pića i/ili,
    d) pića.

Jaka alkoholna pića proizvedena u skladu sa Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015) razvrstavaju se u kategorije date u Prilogu – Kategorije jakih alkoholnih pića, koji je odštampan uz Zakon o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015) i čini njegov sastavni deo.

Jaka alkoholna pića koja su proizvedena u skladu Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015), a ne mogu da se razvrstaju u kategorije, proizvode se od sirovina poljoprivrednog porekla i/ili prehrambenih proizvoda namenjenih za ljudsku ishranu, može da im se dodaje alkohol, arome i boje i mogu da se zaslađuju.

Zakonski uslovi za proizvodnju jakih alkoholnih pića

Zakonski uslovi za proizvodnju jakih alkoholnih pića se mogu podeliti u tri grupe:

  1. uslovi koji se odnose na registraciju proizvođača jakih alkoholnih pića,
  2. uslovi koji se odnose na bezbednost propisani Zakonom o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019) i
  3. uslovi koji se odnose na kvalitet propisani Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015).

Uslovi koji se odnose na registraciju proizvođača jakih alkoholnih pića

Zakon o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019),daje opštu definiciju proizvođača propisujući da je proizvođač je pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice koje izrađuje proizvod ili se u tom svojstvu predstavlja stavljanjem na proizvod svog poslovnog imena, imena ili naziva, žiga ili druge prepoznatljive oznake.

Zakon o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015), kao poseban propis u materiji proizvodnje i prometa jakih alkoholnih pića, precizira da je proizvođač pravno lice i preduzetnik koji se bavi proizvodnjom jakih alkoholnih pića i koji je upisan u Registar proizvođača jakih alkoholnih pića.

Proizvodnjom jakih alkoholnih pića može da se bavi pravno lice i preduzetnik registrovan u Registru privrednih subjekata, odnosno drugi odgovarajući registar u skladu sa posebnim propisom i upisan u Registar proizvođača jakih alkoholnih pića koji vodi ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede.

Registar proizvođača jakih alkoholnih pića

Upis u Registar proizvođača jakih alkoholnih pića vrši se na osnovu pisanog zahteva pravnog lica i preduzetnika uz koji se dostavlja izvod iz Registra privrednih subjekata, odnosno drugog odgovarajućeg registra u skladu sa posebnim propisom. Na osnovu zahteva i izvoda iz Registra privrednih subjekata, odnosno drugog odgovarajućeg registra u skladu sa posebnim propisom, ministar nadležan za poslove poljoprivrede donosi rešenje o upisu u Registar proizvođača jakih alkoholnih pića.

Registar proizvođača jakih alkoholnih pića sadrži podatke o pravnom licu, odnosno preduzetniku koji se bavi proizvodnjom jakih alkoholnih pića i koji ima rešenje o upisu u Registar proizvođača jakih alkoholnih pica, i to: opšte podatke o proizvođaču i proizvodnji, podatke o opremi i uređajima, kao i o proizvodnji, prometu i zalihama jakog alkoholnog pića po godinama.

Proizvođač je dužan da do 1. marta tekuće godine dostavi Ministarstvu nadležnom za poslove poljoprivrede godišnji izveštaj za prethodnu kalendarsku godinu o promeni podataka o proizvodnji, prometu i zalihama.

Pravilnikom o sadržini i načinu vođenja Registra proizvođača jakih alkoholnih pića, obrascu zahteva za upis u registar i obrascu godišnjeg izveštaja („Sl. glasnik RS“, br. 110/2016 i 99/2021) bliže se propisuje sadržina i način vođenja Registra proizvođača jakih alkoholnih pića, obrazac zahteva za upis u registar i obrazac godišnjeg izveštaja o proizvodnji, prometu i zalihama jakog alkoholnog pića.

Uslovi koji se odnose na bezbednost proizvodnje jakih alkoholnih pića

Nakon sprovođenja postupka registracije, neophodno je da se pravno lice i preduzetnik obrate nadležnom inspektoru koji ima ovlašćenje da ceni uslove za proizvodnju jakih alkoholnih pića, prvenstveno sa aspekta Zakona o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019), imajući u vidu da jaka alkhololna pića spadaju u kategoriju hrane.

Prilikom procene uslova koji se odnose na bezbednost proizvodnje jakih alkoholnih pića primenjuju se zahtevi propisani HACCP standardom koji prema definiciji koju je dao Codex Alimentarius, predstavlja sistem za identifikaciju, ocenjivanje i kontrolu opasnosti od značaja za bezbednost hrane.

HACCP je sistem upravljanja u kome se bezbednost hrane razmatra kroz analizu i kontrolu bioloških, hemijskih i fizičkih opasnosti (hazarda) od ulaznih sirovina, rukovanja, proizvodnje, distribucije i konzumiranja krajnjeg proizvoda.

Članom 47. Zakona o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019), koji uređuje analizu opasnosti i kritičnih kontrolnih tačaka (HACCP), propisano je da su s ubjekti u poslovanju hranom dužni su da uspostave sistem za osiguranje bezbednosti hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i prometa hrane, osim na nivou primarne proizvodnje, u svakom objektu pod njihovom kontrolom, u skladu sa principima dobre proizvođačke i higijenske prakse i analize opasnosti i kritičnih kontrolnih tačaka (HACCP).

Članom 31. Zakona o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019) propisano je da su subjekti u poslovanju hranom u svim fazama proizvodnje, prerade i prometa hrane kojim upravljaju, dužni da obezbede da hrana ispunjava uslove propisane ovim zakonom i drugim posebnim propisima, kao i da dokažu ispunjenost tih uslova.

Prema odredbama člana 32. Zakona o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019) u svim fazama proizvodnje, prerade i prometa hrane mora biti obezbeđena sledljivost. Subjekt u poslovanju hranom i hranom za životinje dužan je:

  • da identifikuje svaki subjekt od kojeg nabavlja i kojeg dalje snabdeva hranom, hranom za životinje, životinjama koje služe za proizvodnju hrane, ili bilo koju supstancu koja se ugrađuje ili se očekuje da će biti ugrađena u hranu ili hranu za životinje, kao i
  • da ima uspostavljen sistem i procedure, koje obezbeđuju dostupnost podataka o sledljivosti.

Uslovi koje se odnose na kvalitet jakih alkoholnih pića

Za kvalitet i bezbednost jakih alkoholnih pića je odgovoran proizvođač, odnosno uvoznik.

Članom 36. Zakona o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015) propisano je da jaka alkoholna pića u prometu moraju u pogledu kvaliteta i bezbednosti da ispunjavaju uslove propisane Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015), odnosno posebnim propisom. Ispitivanje bezbednosti, kvaliteta, kao i senzorno ocenjivanje jakih alkoholnih pića vrše laboratorije ovlašćene u skladu sa zakonom kojim se uređuje bezbednost hrane.

Očuvanje kvaliteta – Kada je reč o očuvanju kvaliteta, član 37. Zakona o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015) propisuje zahtev da se jako alkoholno piće mora držati i pakovati radi stavljanja u promet u posudama čiji zatvarači ili folija ne sadrže olovo.

Poreklo alkohola – Zakon o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015) u članu 5. Izričito propisuje uslove koji se tiču porekla alkohola. Etil alkohol koji se koristi u proizvodnji jakih alkoholnih pića i svih njihovih sastojaka mora da bude isključivo poljoprivrednog porekla. Etil alkohol koji se koristi za razblaživanje ili rastvaranje boja, aroma i drugih dozvoljenih aditiva koji se koriste u proizvodnji jakih alkoholnih pića mora da bude isključivo poljoprivrednog porekla.

Jako alkoholno piće ne sme da sadrži alkohol sintetičkog porekla niti drugi alkohol koji nije poljoprivrednog porekla.

Obeležavanje sudova – Proizvođač je dužan da obeleži svaki sud u kome se nalazi destilat poljoprivrednog porekla i jako alkoholno piće u rinfuznom stanju prema vrsti i nameni (za proizvodnju, starenje, čuvanje i dr.) i da na njemu naznači količinu i sadržaj alkohola u % vol.

Sazrevanje ili starenje – Sazrevanje ili starenje jakog alkoholnog pića odvija se u odgovarajućim sudovima u postupku tokom koga dolazi do određenih prirodnih reakcija, koje jakom alkoholnom piću daju organoleptičke osobine koje ranije nije imalo. Starost jakog alkoholnog pića koje je sazrevalo određuje se prema starosti najmlađeg dodatog alkoholnog sastojka.

Parametri za proizvodnju – Jaka alkoholna pića koja su u skladu sa Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015) razvrstana u kategorije od 1-14. proizvode se alkoholnom fermentacijom i destilacijom isključivo od sirovina navedenih za određenu kategoriju jakog alkoholnog pića, bez dodavanja razblaženog ili nerazblaženog alkohola i bez dodavanja aroma. Jakim alkoholnim pićima razvrstanim u kategorije od 1-14. kao sredstvo za podešavanje boje može da se doda samo karamel i mogu da se zaslađuju samo da bi se upotpunio konačan ukus.

Jaka alkoholna pića koja su u skladu sa Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015) razvrstana u kategorije od 15-47. proizvode se od sirovina poljoprivrednog porekla. Jakim alkoholnim pićima razvrstanim u kategorije od 15-47. mogu da se dodaju boje, alkohol, aromatične supstance i aromatični preparati i mogu da se zaslađuju.

Podrumarska evidencija

Proizvođač je dužan da vodi podrumarsku evidenciju koja naročito sadrži podatke o vrsti, količini i jačini upotrebljene sirovine u svim fazama proizvodnje, količini i kvalitetu proizvedenog i prodatog jakog alkoholnog pića i prodajnom nazivu jakog alkoholnog pića, kao i da čuva dokumentaciju kojom se potvrđuju određeni podaci.

Proizvođač je dužan da podrumarsku evidenciju i dokumentaciju kojom se potvrđuju određeni podaci čuva za svako proizvedeno jako alkoholno piće najmanje tri godine, računajući od dana u godini u kojoj je prodata poslednja količina određenog jakog alkoholnog pića.

Podrumarska evidencija vodi se u pisanoj ili u elektronskoj formi.

Sadržina i način vođenja podrumarske evidencije su regulisani odredbama Pravilnika o sadržini i načinu vođenja podrumarske evidencije („Sl. glasnik RS“, br. 102/2016 i 44/2018 – dr. zakon).

Saznajte više:
Online trgovina »
Nova i najvažnija zakonska rešenja u Zakonu o trgovini »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju

Uslovi za obavljanje delatnosti taksi prevoza

Zakonski okvir za obavljanje delatnosti taksi prevoza u Srbiji propisuje Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 68/2015, 41/2018, 44/2018 – dr. zakon, 83/2018, 31/2019 i 9/2020), dok svaka jedinica lokalne samouprave može predvideti i dodatne lokalne uslove. Taksi prevoz obavlja se na osnovu rešenja o odobravanju taksi prevoza koje izdaje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje holdinga u Srbiji

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima privredna društva se mogu povezivati putem: učešća u osnovnom kapitalu ili ortačkim udelima (društva povezana kapitalom); ugovora (društva povezana ugovorom) i kapitala i ugovora (mešovito povezana društva). Zabranjeno je povezivanje privrednih društava suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije. Holding predstavlja jednu od vrsta povezivanja privrednih društava i prema…
Više informacija »
Zakon o uslovima obavljanja psihološke delatnosti

Samostalno obavljanje psihološke delatnosti

Psihološka delatnost nije delatnost koja se može obavljati samo na osnovu završenih studija psihologije i registracije preduzetnika. Pravni okvir u Republici Srbiji postavlja istovremeno stručne, organizacione, prostorne i etičke uslove, a dodatna pravila primenjuju se kada se psihološki rad obavlja u sistemu socijalne ili zdravstvene zaštite. Poslovi psihološke delatnosti obavljaju se u skladu Zakonom o…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Probijanje pravne ličnosti

Jedno od osnovnih načela privrednog prava jeste da je privredno društvo samostalan pravni subjekt čija je imovina odvojena od imovine njegovih osnivača, članova i akcionara. Iz tog načela proizlazi pravilo o ograničenoj odgovornosti – član društva sa ograničenom odgovornošću, komanditor komanditnog društva ili akcionar akcionarskog društva, po pravilu, ne odgovara ličnom imovinom za obaveze privrednog…
Više informacija »
Zakon o strancima

Promene tokom važenja jedinstvene dozvole

Jedinstvena dozvola je dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji. Jedinstvena dozvola može se izdati radi: zapošljavanja; samozapošljavanja; posebnih slučajeva zapošljavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranaca, i to: a) za upućena lica, b) za kretanje u okviru privrednog društva, c) za nezavisnog profesionalca, d) za osposobljavanje i usavršavanje.…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor