Statusna promena izdvajanje uz osnivanje

Zakon o privrednim društvima

Statusne promene su takve promene u organizaciji privrednog društva koje su zbog svog značaja i složenosti posebno uređene Zakonom o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018, 91/2019, 109/2021 i 19/2025) (u daljem tekstu: Zakona o privrednim društvima).

Statusnom promenom se društvo prenosilac reorganizuje tako što na drugo društvo, društvo sticaoca prenosi imovinu i obaveze, dok njegovi članovi u tom društvu stiču udele, odnosno akcije.

U statusnoj promeni mogu učestvovati jedno ili više društava iste ili različite pravne forme. Društvo koje je u likvidaciji ili u stečaju ne može učestvovati u statusnoj promeni, osim ako se statusna promena sprovodi kao mera reorganizacije u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj.

Statusna promena izdvajanje ima tri modaliteta. Društvo se može podeliti tako što će preneti deo svoje imovine i obaveza na:

  1. jedno ili više novoosnovanih društava što predstavlja izdvajanje uz osnivanje ili
  2. jedno ili više postojećih društava što predstavlja izdvajanje uz pripajanje ili
  3. jedno ili više novoosnovanih društava i jedno ili više postojećih društava što predstavlja mešovito izdvajanje.

Društvo koje se deli tako što prenosi deo svoje imovine i obaveza po sprovednoj statusnoj promeni izdvajanje, bez obzira na modalitet izdvajanja, nastavlja da postoji.

Statusna promena izdvajanje uz osnivanje

Izdvajanje uz osnivanje je takva promena u kojoj učestvuje jedno društvo na strani prenosioca iz koga se izdvaja određena imovina i obaveze i prenosi na novoosnovano društvo ili više njih, a društvo prenosilac nastavlja da postoji sa smanjenim kapitalom.

Na osnivanje novog društva primenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima koje se odnose na osnivanje društva u odgovarajućoj pravnoj formi, osim ako je drugačije propisano odredbama Zakona o privrednim društvima koje regulišu statusne promene.

Akti potrebni za sprovođenje statusne promene izdvajanje uz osnivanje

Radi sprovođenja statusne promene odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, priprema sledeće akte i dokumente:

  • nacrt plana podele, kao i sve dokumente iz člana 491. stav 3. Zakona o privrednim društvima;
  • finansijske izveštaje, sa mišljenjem revizora, sa stanjem na dan koji prethodi danu donošenja odluke skupštine o statusnoj promeni najviše šest meseci;
  • izveštaj revizora o izvršenoj reviziji statusne promene;
  • izveštaj odbora direktora, odnosno izvršnog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, o statusnoj promeni;
  • predlog odluke skupštine o statusnoj promeni.

Plan podele

Ako samo jedno društvo učestvuje u statusnoj promeni, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, usvaja plan podele.

Plan podele sadrži naročito podatke iz člana 491. stav 2. Zakona o privrednim društvima i njegov sastavni deo čine akti i dokumenti iz člana 491. stav 3. Zakona o privrednim društvima.

Plan podele mora biti sastavljen u pisanoj formi i overava se u skladu sa zakonom kojim se uređuje overa potpisa.

Finansijski izveštaji

Društvo može kao finansijske izveštaje za potrebe postupka statusne promene koristiti:

  • poslednje godišnje finansijske izveštaje, sa mišljenjem revizora, ako od završetka poslovne godine do dana donošenja odluke skupštine o statusnoj promeni nije prošlo više od šest meseci ili
  • polugodišnje finansijske izveštaje, sa mišljenjem revizora, ako je od završetka poslovne godine do dana donošenja odluke skupštine o statusnoj promeni prošlo više od šest meseci.

Finansijski izveštaji sa mišljenjem revizora člana mogu da se zasnivaju na poslednjim godišnjim finansijskim izveštajima, ako su ti izveštaji bili predmet revizije, tako što će se na osnovu knjigovodstvene dokumentacije uzeti u obzir promene nastale od dana na koji su poslednji godišnji finansijski izveštaji bili izrađeni uključujući i značajnije promene vrednosti sredstava, bez sprovođenja posebnog popisa zaliha i osnovnih sredstava.

Finansijski izveštaji nisu potrebni za slučaj da su se svi članovi društva koje učestvuje u statusnoj promeni saglasili da se ti izveštaji ne pripremaju.

Izveštaj revizora o statusnoj promeni izdvajanje uz osnivanje

Nadležni sud u vanparničnom postupku na zahtev društva koje učestvuje u statusnoj promeni imenuje revizora radi revizije plana podele i sačinjavanja izveštaja o statusnoj promeni izdvajanje uz osnivanje. Revizor je dužan da izveštaj o statusnoj promeni izdvajanje uz osnivanje sačini i dostavi svim društvima koja učestvuju u statusnoj promeni u roku koji odredi sud, a koji ne može biti duži od dva meseca od dana imenovanja.

Revizor sačinjava izveštaj o statusnoj promeni izdvajanje uz osnivanje u pisanoj formi, koji sadrži mišljenje o tome da li je srazmera u skladu sa kojom se vrši zamena udela, odnosno akcija pravična i primerena, kao i obrazloženje.

U društvu koje nije javno akcionarsko društvo, izveštaj revizora o statusnoj promeni izdvajanje uz osnivanje nije potreban ako se svi članovi svakog društva koje učestvuje u statusnoj promeni saglase da se taj izveštaj ne sačinjava.

Izveštaj odbora direktora odnosno izvršnog odbora o statusnoj promeni

Odbor direktora, odnosno izvršni odbor, ako je upravljanje društvom dvodomno, društva koje sprovodi statusnu promenu sačinjava detaljan pisani izveštaj koji sadrži naročito:

  • ciljeve koji se žele postići statusnom promenom, sa analizom očekivanih ekonomskih efekata na društvo koja učestvuju u statusnoj promeni;
  • objašnjenje pravnih posledica usvajanja plana podele;
  • obrazloženje srazmere zamene akcija ili udela;
  • podatke o izmenama plana podele, ako su takve izmene izvršene na osnovu izveštaja revizora o reviziji statusne promene;
  • podatke o značajnijim promenama imovine i obaveza društava koja učestvuju u statusnoj promeni do kojih je došlo nakon datuma sa kojim su izrađeni finansijski izveštaji.

Izveštaj o statusnoj promeni odbora direktora odnosno izvršnog odbora, ako je upravljanje društvom dvodomno društva koje učestvuje u statusnoj promeni nije potreban ako se svi članovi tog društva saglase da se taj izveštaj ne sačinjava.

Predlog odluke skupštine

Odlukom skupštine o statusnoj promeni izdvajanje uz osnivanje odobrava se plan podele.

Ako društvo po sprovedenoj statusnoj promeni nastavlja da postoji, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno priprema predlog odluke skupštine o izmeni osnivačkog akta, odnosno statuta u slučaju akcionarskog društva.

Ako statusnom promenom nastaje novo društvo, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno, priprema predlog osnivačkog akta tog društva, a ako je to društvo akcionarsko društvo i predlog statuta tog društva

Postupak statusne promene izdvajanje uz osnivanje

Društvo prenosilac dužno je da na svojoj internet stranici ako je ima objavi nacrt plana podele kao i da ga dostavi Agenciji za privredne register Republike Srbije radi objavljivanja na internet stranici tog registra najkasnije 60 dana pre dana održavanja sednice skupštine na kojoj se donosi odluka o statusnoj promeni. Uz nacrt plana podele objavljuje se i obaveštenje članovima društva o vremenu i mestu gde mogu izvršiti uvid u dokumente i akte potrebne za sprovođenje statusne promene (nacrt plana podele, finansijski izveštaj, izveštaj revizora, izveštaj odbora direktora i predlog odluke skupštine). Obaveštenje se ne mora objaviti, ako je društvo svakom članu ponaosob poslalo obaveštenje, osim u slučaju javnog akcionarskog društva koje je u svakom slučaju u obavezi da objavi obaveštenje.

Objava nacrta je od značaja jer stvara neoborivu pretpostavku da su poverioci obavešteni o statusnoj promeni.

Pored obaveze objave nacrta plana podele putem interneta, društvo je dužno, u skladu sa članom 497. Zakona o privrednim društvima da poveriocu koji je poznat društvu, a čija potraživanja iznose najmanje 2.000.000 dinara u protivvrednosti bilo koje valute po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan objave uputi i pisano obaveštenje o sprovođenju statusne promene koje sadrži elemente nacrta plana podele najkasnije 30 dana pre dana održavanja sednice skupštine na kojoj se donosi odluka o statusnoj promeni.

Poverilac društva prenosioca koji smatra da će statusna promena u kojoj učestvuje njegov dužnik ugroziti namirenje njegovog potraživanja nastalog pre registracije statusne promene, može, u roku od 30 dana od dana objavljivanja obaveštenja o statusnoj promeni zahtevati dobijanje odgovarajuće zaštite u skladu sa članom 509. Zakona o privrednim društvima.

Odluka o statusnoj promeni izdvajanje uz osnivanje

Odlukom o statusnoj promeni izdvajanje uz osnivanje skupština odobrava plan podele koji je usvojio odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno.

Skupština je dužna da istovremeno sa donošenjem odluke o statusnoj promeni izdvajanje uz osnivanje:

  1. usvoji izmene i dopune osnivačkog akta, odnosno statuta u slučaju akcionarskog društva,
  2. usvoji osnivački akt društva koje nastaje statusnom promenom, kao i statut tog društva ako je ono akcionarsko društvo;
  3. donese odluku o smanjenju osnovnog kapitala.

U slučaju akcionarskog društva odluka o statusnoj promeni društva donosi se tročetvrtinskom većinom glasova prisutnih akcionara, ako statutom nije određena veća većina.

Ako kao rezultat statusne promene određeni članovi društva prenosioca postaju članovi društva sticaoca koji neograničeno solidarno odgovaraju za njegove obaveze (ukoliko nastaje ortačko ili komanditno društvo), odluka o statusnoj promeni izdvajanje uz osnivanje može se doneti samo uz njihovu saglasnost.

Plan podele stupa na snagu kada ga odobri skupština društva koje sprovodi statusnu promenu odn. društva prenosioca, izuzev ako je samim planom predviđeno da stupa na snagu nekog kasnijeg datuma.

Danom stupanja na snagu plana podele stupa na snagu i osnivački akt društva koje nastaje statusnom promenom, kao i njegov statut ako je ono akcionarsko društvo.

Registracija statusne promene izdvajanje uz osnivanje

Registracijom statusne promene izdvajanje uz osnivanje kod Agencije za privredne registre Republike Srbije nastupaju sledeće posledice, u skladu sa članom 505. Zakona o privrednim društvima:

  • imovina i obaveze društva prenosioca prelaze na društvo sticaoca, u skladu sa planom podele (izuzetak su stvari i prava čiji je prenos uslovljen upisom u javne knjige, odnosno pribavljanjem određenih saglasnosti ili odobrenja, prenos te imovine na društvo sticaoca vrši se tim upisom na osnovu ugovora o statusnoj promeni ili plana podele, odnosno pribavljanjem tih saglasnosti ili odobrenja);
  • društvo sticalac postaje solidarno odgovorno sa društvom prenosiocem za njegove obaveze koje nisu prenete na društvo sticaoca, ali samo do iznosa razlike vrednosti imovine društva prenosioca koja mu je preneta i obaveza društva prenosioca koje je preuzeo, osim ako je sa određenim poveriocem drugačije ugovoreno;
  • članovi društva prenosioca postaju članovi društva sticaoca, tako što se njihovi udeli, odnosno akcije zamenjuju udelima, odnosno akcijama u društvu sticaocu, u skladu sa planom podele;
  • udeli, odnosno akcije društva prenosioca, koji su zamenjeni udelima, odnosno akcijama u društvu sticaocu, poništavaju se;
  • prava trećih lica, koja predstavljaju terete na udelima, odnosno akcijama društva prenosioca koje se zamenjuju za udele, odnosno akcije društva sticaoca prelaze na udele, odnosno akcije koje član društva prenosioca stiče u društvu sticaocu, kao i na potraživanje novčane naknade na koju ima pravo pored ili umesto zamene za te akcije, odnosno udele u skladu sa Zakonom o privrednim društvima;
  • zaposleni u društvu prenosiocu koji su planom podele raspoređeni u društvo sticaoca nastavljaju da rade u tom društvu u skladu sa propisima o radu;
  • druge posledice u skladu sa zakonom.

Direktori društva, odnosno članovi nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno, koje učestvuje u statusnoj promeni solidarno su odgovorni članovima, odnosno akcionarima tog društva za štetu prouzrokovanu namerno ili krajnjom nepažnjom prilikom pripreme i sprovođenja statusne promene. Tužba za naknadu štete može biti podneta u roku od tri godine od dana objavljivanja registracije statusne promene u skladu sa zakonom o registraciji.

Za štetu ne odgovaraju direktori društva, odnosno članovi nadzornog odbora ako je upravljanje društvom dvodomno ako se kontrolisano društvo pripaja svom jedinom članu.

Saznajte više:
Zaštita interesa prilikom sprovođenja statusne promene »
Promena pravne forme privrednog društva »
Smanjenje osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
Zakon o zadužbinama i fondacijama

Osnivanje zadužbina i fondacija

Zakonom o zadužbinama i fondacijama („Sl. glasnik RS“, br. 88/2010, 99/2011 – dr. zakon i 44/2018 – dr. zakon) (u daljem tekstu: Zakon o zadužbinama i fondacijama) uređuje se osnivanje i pravni položaj zadužbina i fondacija, imovina, unutrašnja organizacija, upis i brisanje iz registra, delatnost, statusne promene, nadzor nad radom zadužbina i fondacija, prestanak rada,…
Više informacija »
Zakon o radu

Ugovor sa direktorom koji je strani državljanin

Kada su u pitanju specifične industrije, koje su orijentisane na međunarodno ili određeno strano tržište, kompanije se često odlučuju za angažovanje stranog državljanina na funkciju direktora. Neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju prilikom donošenja odluke o izboru direktora su: Da li mogu slobodno da odlučim da li će direktor biti domaći ili strani državljanin?…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Neophodni uslovi za registraciju poliklinike

Poliklinika, kao privatna praksa, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US – dalje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti) se osniva za najmanje dve različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine. Osim odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 –…
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice omogućava stranim državljanima da zakonito žive u Republici Srbiji zajedno sa članovima svoje porodice. Ovaj osnov boravka ima poseban značaj jer štiti pravo na porodični život, koje je priznato kako domaćim propisima, tako i međunarodnim standardima, i sprečava da porodice budu razdvojene zbog administrativnih, viznih ili imigracionih…
Više informacija »
Zakon o patentima

Priznavanje prava prvenstva prijavi za zaštitu pronalaska

Priznavanje prava prvenstva prijavi za zaštitu pronalska se utvđuje u postupku koji sprovodi Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije, kao nadležni organ, u skladu sa odredbama Zakona o patentima („Sl. glasnik RS“, br. 99/2011, 113/2017 – dr. zakon, 95/2018, 66/2019 i 123/2021) (u daljem tekstu: Zakon o patentima) Utvrđivanje datuma prvenstva, kao datuma podnešenja prijave…
Više informacija »
Zakon o jakim alkoholnim pićima

Zakonski uslovi za proizvodnju jakih alkoholnih pića

U pozitivnom pravu Republike Srbije proizvodnja i promet jakih alkoholnih pića regulisani su: Zakonom o jakim alkoholnim pićima („Sl. glasnik RS“, br. 92/2015), Zakon o bezbednosti hrane („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i 17/2019), Zakonom o trgovini („Sl. glasnik RS“, br. 52/2019), Pravilnikom o sadržini i načinu vođenja podrumarske evidencije („Sl. glasnik RS“, br. 102/2016…
Više informacija »