Zahtev za pravično zadovoljenje kao sredstvo zaštite prava na suđenje u razumnom roku

Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku (’’Sl. Glasnik RS’’, br. 40/2015) uređuje se zaštita prava na suđenje u razumnom roku.

Svrha Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku (’’Sl. Glasnik RS’’, br. 40/2015) jeste da pruži sudsku zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i time predupredi nastajanje povreda prava na suđenje u razumnom roku.

Sudska zaštita prava na suđenje u razumnom roku uključuje i istragu koju u krivičnom postupku sprovodi javni tužilac.

Pravo na suđenje u razumnom roku ima svaka stranka u sudskom postupku, što uključuje i izvršni postupak, svaki učesnik po zakonu kojim se uređuje vanparnični postupak, a oštećeni u krivičnom postupku, privatni tužilac i oštećeni kao tužilac samo ako su istakli imovinsko-pravni zahtev (u daljem tekstu: stranka). Nastavite sa čitanjem Zahtev za pravično zadovoljenje kao sredstvo zaštite prava na suđenje u razumnom roku

Ugovor o trgovinskom zastupanju

Ugovorom o trgovinskom zastupanju obavezuje se zastupnik da se stalno stara da treća lica zaključuju ugovore sa njegovim nalogodavcem, i da u tom smislu posreduje između njih i nalogodavca, kao i da po dobijenom ovlašćenju zaključuje ugovore sa trećim licima u ime i za račun nalogodavca, a ovaj se obavezuje da mu za svaki zaključeni ugovor isplati određenu naknadu (proviziju).

Nalogodavac može imati na istom području za istu vrstu poslova više zastupnika. Jedan zastupnik ne može bez pristanka nalogodavca preuzeti obavezu da na istom području i za istu vrstu poslova radi za drugog nalogodavca.

Ugovor o trgovinskom zastupanju mora biti zaključen u pismenoj formi. Zastupnik može zaključivati ugovore u ime i za račun svog nalogodavca, ako je za to od njega dobio posebno ili generalno ovlašćenje. Nastavite sa čitanjem Ugovor o trgovinskom zastupanju

Odgovornost za drugog

Odgovornost za drugog je regulisana odredbama članova od 164. do 169. Zakona o obligacionim odnosima.

Kod odgovornosti za drugog razlikuje se učinilac štete – štetnik od odgovornog lica – lica koje je obavezno da naknadi prouzrokovanu štetu. Odgovornost za drugog ustanovljena je u interesu oštećenog lica, jer je u pitanju učinilac štete koji obično nema sredstava da bi mogao da je nadoknadi.

Odgovornost za drugog podrazumeva odgovornost za štetu i lica koje odgovara za drugog, i štetnika, osim u slučajevima kada štetu prouzrokuje lice koje usled duševne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nije sposobno za rasuđivanje ili dete starosti ispod sedam godina.

Štetnik odgovara po principu krivice, jer je u pitanju odgovornost za svoje radnje. Nastavite sa čitanjem Odgovornost za drugog