Rezervisani sopstveni udeo i finansijski instrument

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima

Od 1. aprila 2020. godine, počela je primena Zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 91/2019), kojim su uvedena dva nova pravna instituta kod društava sa ograničenom odgovornošću:

  • rezervisani sopstveni udeo i
  • finansijski instrument – pravo na sticanje udela.

Rezervisani sopstveni udeo

Rezervisanim sopstvenim udelom društva u smislu Zakona o privrednim društvima smatra se udeo koji društvo besteretno stiče od člana društva, radi dodele finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela.

Rezervisani sopstveni udeo ne može se založiti, niti se rezervisanim sopstvenim udelom može raspolagati, osim na način propisan zakonom.

Jednočlano društvo s ograničenom odgovornošću može imati rezervisani sopstveni udeo. Društvo može imati više rezervisanih sopstvenih udela. Procenat učešća svih rezervisanih sopstvenih udela u osnovnom kapitalu društva ne može biti veći od 40%.

Odluku o sticanju rezervisanog sopstvenog udela donosi skupština društva većinom od dve trećine od ukupnog broja glasova svih članova društva. Rezervisani sopstveni udeo može se steći samo od udela članova koji su glasali za odluku o sticanju rezervisanog sopstvenog udela.

Društvo može steći rezervisani sopstveni udeo samo od udela koji su u celosti uplaćeni, odnosno uneti.

Ako iz rezervisanog sopstvenog udela nije izdat ni jedan finansijski instrument – pravo na sticanje udela, društvo može:

  1. doneti odluku o podeli tog rezervisanog sopstvenog udela na više novih rezervisanih sopstvenih udela
  2. doneti odluku o poništaju tog rezervisanog sopstvenog udela, kada je u obavezi da sprovede postupak smanjenja osnovnog kapitala.

Rezervisani sopstveni udeo registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.

Prava društva po osnovu rezervisanog sopstvenog udela

Društvo po osnovu rezervisanih sopstvenih udela nema pravo glasa niti se ti udeli računaju u kvorum skupštine. Rezervisani sopstveni udeo ne daje pravo na učešće u dobiti.

Finansijski instrument – pravo na sticanje udela

Finansijski instrument – pravo na sticanje udela, u smislu Zakona o privrednim durštvima, je neprenosivi finansijski instrument koji izdaje društvo s ograničenom odgovornošću, a koji saglasnom imaocu daje pravo na sticanje udela određenog dana (dan dospeća) po određenoj ceni.

Finansijski instrument – pravo na sticanje udela ne može biti predmet zaloge, niti predmet nasleđivanja.

Na finansijski instrument – pravo na sticanje udela, primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala koje se odnose na Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti (u daljem tekstu: Centralni registar).

Izdavanje finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela ne smatra se javnom ponudom u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala. Postupak i dokumentacija potrebna za sprovođenje upisa i ispisa finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela u Centralni registar vrši se u skladu sa pravilima poslovanja Centralnog registra.

Odluka o emisiji finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela

Odluku o emisiji finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela (u daljem tekstu: odluka o emisiji), donosi skupština društva, osim ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno. Odluka o emisiji sadrži elemente, koji su propisani odredbama člana 159g stav 1. Zakona o privrednim društvima.

Sve emisije finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela iz jednog rezervisanog sopstvenog udela imaju isti dan dospeća i isti rok za plaćanje cene.

Društvo je dužno da odluku o emisiji dostavi Centralnom registru u roku od pet radnih dana od dana donošenja, radi upisa i registracije finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela na zakonite imaoce.

Sticanje udela na osnovu finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela i poništenje finansijskog instrumenta

Finansijski instrument – pravo na sticanje udela može se:

  1. realizovati sticanjem udela ili
  2. poništiti:
    – kada imalac finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela nije izvršio svoju obavezu plaćanja cene društvu za sticanje udela u roku iz odluke o emisiji, koji ne može biti kraći od 15 dana niti duži od 30 dana od dana dospeća
    – pre dana dospeća, u skladu sa uslovima iz odluke o emisiji.

U slučajevima realizacije sticanja udela ili poništenja, finansijski instrument – pravo na sticanje udela ispisuje se iz Centralnog registra.

Ukoliko imalac finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela u roku iz odluke o emisiji izvrši uplatu cene, smatraće se da je dao saglasnost da stekne udeo.

U slučajevima poništaja finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela, skupština društva ili drugi organ određen osnivačkim aktom, donosi odluku kojom se taj finansijski instrument poništava.

Društvo je dužno da u roku od 30 dana od dana isteka roka za plaćanje cene iz odluke o emisiji, za sve emisije koje su izdate iz istog rezervisanog sopstvenog udela podnese Centralnom registru zahtev za ispis finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela, radi sticanja udela, odnosno poništenja. Centralni registar vrši ispis i izdaje društvu potvrdu o ispisu finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela.

Sticanje udela na osnovu finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela registruje se istovremeno za sve emisije koje su izdate iz istog rezervisanog sopstvenog udela u skladu sa zakonom o registraciji.

Članovi društva nemaju pravo preče kupovine udela koji se stiče na osnovu finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela.

Raspolaganje preostalim neiskorišćenim rezervisanim sopstvenim udelom

Nakon registracije sticanja udela na osnovu finansijskih instrumenata – pravo na sticanje udela koji su izdati iz jednog rezervisanog sopstvenog udela, preostali neiskorišćeni deo tog rezervisanog sopstvenog udela može se poništiti ili koristiti za nove emisije finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela. Ako društvo donese odluku da se preostali neiskorišćeni deo rezervisanog sopstvenog udela poništi, društvo je u obavezi da sprovede postupak smanjenja osnovnog kapitala.

Preostali neiskorišćeni deo rezervisanog sopstvenog udela koji se koristi za nove emisije u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima, smatra se novim rezervisanim sopstvenim udelom.

Posebni slučajevi dospelosti

Izuzetno, finansijski instrument – pravo na sticanje udela dospeva i pre roka dospeća iz odluke o emisiji, i to u slučaju:

  1. likvidacije – narednog dana od dana objavljivanja oglasa o otpočinjanju likvidacije
  2. statusne promene – narednog dana od dana objavljivanja nacrta ugovora o statusnoj promeni, odnosno plana podele
  3. promene pravne forme – narednog dana od dana objavljivanja predloga odluke o promeni pravne forme.

U slučajevima prevremenog roka dospeća, rok za plaćanje cene koju imalac finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela plaća društvu za sticanje udela iznosi 40 dana od dana nastupanja prevremenog roka dospeća.

Društvo ne može doneti odluku o okončanju likvidacije, odluku o statusnoj promeni i odluku o promeni pravne forme dok ne izvrši registraciju sticanja udela na osnovu finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela, odnosno registraciju smanjenja osnovnog kapitala usled poništaja neiskorišćenog rezervisanog sopstvenog udela.

Sudska zaštita

U slučaju da društvo nije izvršilo registraciju sticanja udela na osnovu finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela u roku od 60 dana od dana isteka roka za isplatu cene, imalac finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela koji je u izvršio svoju obavezu plaćanja cene društvu za sticanje udela u roku iz odluke o emisiji, koji ne može biti kraći od 15 dana niti duži od 30 dana od dana dospeća ili u roku od 40 dana od dana nastupanja prevremenog roka dospeća izvršio plaćanje može, u narednom roku od šest meseci podneti tužbu nadležnom sudu za utvrđivanje svojstva člana i procenta udela koji imalac finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela stiče ili tužbu za određivanje naknade koju je društvo u obavezi da isplati imaocu finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela.

Naknadu sud će odrediti prema tržišnoj vrednosti udela koji bi imalac finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela imao pravo da stekne na dan dospeća finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela.

Finansijski instrument – pravo na sticanje udela prestaje da postoji na dan brisanja društva iz registra usled okončanja postupka prinudne likvidacije i ispisuje se iz Centralnog registra po službenoj dužnosti, a imalac ovog finansijskog instrumenta postaje poverilac društva i ima pravo na isplatu naknade u visini tržišne vrednosti udela koji bi imalac ovog finansijskog instrumenta imao pravo da stekne na dan dospeća finansijskog instrumenta ako je cena plaćena, odnosno na dan brisanja društva iz registra usled okončanja postupka prinudne likvidacije, umanjenu za iznos cene koju imalac finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela plaća društvu za sticanje udela, ako cena nije plaćena.

Saznaj više:
Promena osnovnog kapitala »
Poreski aspekt likvidacije privrednih društava »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
Zakon o zadužbinama i fondacijama

Osnivanje zadužbina i fondacija

Zakonom o zadužbinama i fondacijama („Sl. glasnik RS“, br. 88/2010, 99/2011 – dr. zakon i 44/2018 – dr. zakon) (u daljem tekstu: Zakon o zadužbinama i fondacijama) uređuje se osnivanje i pravni položaj zadužbina i fondacija, imovina, unutrašnja organizacija, upis i brisanje iz registra, delatnost, statusne promene, nadzor nad radom zadužbina i fondacija, prestanak rada,…
Više informacija »
Zakon o radu

Ugovor sa direktorom koji je strani državljanin

Kada su u pitanju specifične industrije, koje su orijentisane na međunarodno ili određeno strano tržište, kompanije se često odlučuju za angažovanje stranog državljanina na funkciju direktora. Neka od najčešćih pitanja koja se postavljaju prilikom donošenja odluke o izboru direktora su: Da li mogu slobodno da odlučim da li će direktor biti domaći ili strani državljanin?…
Više informacija »
Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Neophodni uslovi za registraciju poliklinike

Poliklinika, kao privatna praksa, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 – autentično tumačenje i 29/2025 – odluka US – dalje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti) se osniva za najmanje dve različite oblasti medicine, odnosno dentalne medicine. Osim odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 –…
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice

Privremeni boravak u Srbiji po osnovu spajanja porodice omogućava stranim državljanima da zakonito žive u Republici Srbiji zajedno sa članovima svoje porodice. Ovaj osnov boravka ima poseban značaj jer štiti pravo na porodični život, koje je priznato kako domaćim propisima, tako i međunarodnim standardima, i sprečava da porodice budu razdvojene zbog administrativnih, viznih ili imigracionih…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor