Rezervisani sopstveni udeo i finansijski instrument

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima

Od 1. aprila 2020. godine, počela je primena Zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 91/2019), kojim su uvedena dva nova pravna instituta kod društava sa ograničenom odgovornošću:

  • rezervisani sopstveni udeo i
  • finansijski instrument – pravo na sticanje udela.

Rezervisani sopstveni udeo

Rezervisanim sopstvenim udelom društva u smislu Zakona o privrednim društvima smatra se udeo koji društvo besteretno stiče od člana društva, radi dodele finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela.

Rezervisani sopstveni udeo ne može se založiti, niti se rezervisanim sopstvenim udelom može raspolagati, osim na način propisan zakonom.

Jednočlano društvo s ograničenom odgovornošću može imati rezervisani sopstveni udeo. Društvo može imati više rezervisanih sopstvenih udela. Procenat učešća svih rezervisanih sopstvenih udela u osnovnom kapitalu društva ne može biti veći od 40%.

Odluku o sticanju rezervisanog sopstvenog udela donosi skupština društva većinom od dve trećine od ukupnog broja glasova svih članova društva. Rezervisani sopstveni udeo može se steći samo od udela članova koji su glasali za odluku o sticanju rezervisanog sopstvenog udela.

Društvo može steći rezervisani sopstveni udeo samo od udela koji su u celosti uplaćeni, odnosno uneti.

Ako iz rezervisanog sopstvenog udela nije izdat ni jedan finansijski instrument – pravo na sticanje udela, društvo može:

  1. doneti odluku o podeli tog rezervisanog sopstvenog udela na više novih rezervisanih sopstvenih udela
  2. doneti odluku o poništaju tog rezervisanog sopstvenog udela, kada je u obavezi da sprovede postupak smanjenja osnovnog kapitala.

Rezervisani sopstveni udeo registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.

Prava društva po osnovu rezervisanog sopstvenog udela

Društvo po osnovu rezervisanih sopstvenih udela nema pravo glasa niti se ti udeli računaju u kvorum skupštine. Rezervisani sopstveni udeo ne daje pravo na učešće u dobiti.

Finansijski instrument – pravo na sticanje udela

Finansijski instrument – pravo na sticanje udela, u smislu Zakona o privrednim durštvima, je neprenosivi finansijski instrument koji izdaje društvo s ograničenom odgovornošću, a koji saglasnom imaocu daje pravo na sticanje udela određenog dana (dan dospeća) po određenoj ceni.

Finansijski instrument – pravo na sticanje udela ne može biti predmet zaloge, niti predmet nasleđivanja.

Na finansijski instrument – pravo na sticanje udela, primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala koje se odnose na Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti (u daljem tekstu: Centralni registar).

Izdavanje finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela ne smatra se javnom ponudom u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala. Postupak i dokumentacija potrebna za sprovođenje upisa i ispisa finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela u Centralni registar vrši se u skladu sa pravilima poslovanja Centralnog registra.

Odluka o emisiji finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela

Odluku o emisiji finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela (u daljem tekstu: odluka o emisiji), donosi skupština društva, osim ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno. Odluka o emisiji sadrži elemente, koji su propisani odredbama člana 159g stav 1. Zakona o privrednim društvima.

Sve emisije finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela iz jednog rezervisanog sopstvenog udela imaju isti dan dospeća i isti rok za plaćanje cene.

Društvo je dužno da odluku o emisiji dostavi Centralnom registru u roku od pet radnih dana od dana donošenja, radi upisa i registracije finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela na zakonite imaoce.

Sticanje udela na osnovu finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela i poništenje finansijskog instrumenta

Finansijski instrument – pravo na sticanje udela može se:

  1. realizovati sticanjem udela ili
  2. poništiti:
    – kada imalac finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela nije izvršio svoju obavezu plaćanja cene društvu za sticanje udela u roku iz odluke o emisiji, koji ne može biti kraći od 15 dana niti duži od 30 dana od dana dospeća
    – pre dana dospeća, u skladu sa uslovima iz odluke o emisiji.

U slučajevima realizacije sticanja udela ili poništenja, finansijski instrument – pravo na sticanje udela ispisuje se iz Centralnog registra.

Ukoliko imalac finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela u roku iz odluke o emisiji izvrši uplatu cene, smatraće se da je dao saglasnost da stekne udeo.

U slučajevima poništaja finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela, skupština društva ili drugi organ određen osnivačkim aktom, donosi odluku kojom se taj finansijski instrument poništava.

Društvo je dužno da u roku od 30 dana od dana isteka roka za plaćanje cene iz odluke o emisiji, za sve emisije koje su izdate iz istog rezervisanog sopstvenog udela podnese Centralnom registru zahtev za ispis finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela, radi sticanja udela, odnosno poništenja. Centralni registar vrši ispis i izdaje društvu potvrdu o ispisu finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela.

Sticanje udela na osnovu finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela registruje se istovremeno za sve emisije koje su izdate iz istog rezervisanog sopstvenog udela u skladu sa zakonom o registraciji.

Članovi društva nemaju pravo preče kupovine udela koji se stiče na osnovu finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela.

Raspolaganje preostalim neiskorišćenim rezervisanim sopstvenim udelom

Nakon registracije sticanja udela na osnovu finansijskih instrumenata – pravo na sticanje udela koji su izdati iz jednog rezervisanog sopstvenog udela, preostali neiskorišćeni deo tog rezervisanog sopstvenog udela može se poništiti ili koristiti za nove emisije finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela. Ako društvo donese odluku da se preostali neiskorišćeni deo rezervisanog sopstvenog udela poništi, društvo je u obavezi da sprovede postupak smanjenja osnovnog kapitala.

Preostali neiskorišćeni deo rezervisanog sopstvenog udela koji se koristi za nove emisije u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima, smatra se novim rezervisanim sopstvenim udelom.

Posebni slučajevi dospelosti

Izuzetno, finansijski instrument – pravo na sticanje udela dospeva i pre roka dospeća iz odluke o emisiji, i to u slučaju:

  1. likvidacije – narednog dana od dana objavljivanja oglasa o otpočinjanju likvidacije
  2. statusne promene – narednog dana od dana objavljivanja nacrta ugovora o statusnoj promeni, odnosno plana podele
  3. promene pravne forme – narednog dana od dana objavljivanja predloga odluke o promeni pravne forme.

U slučajevima prevremenog roka dospeća, rok za plaćanje cene koju imalac finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela plaća društvu za sticanje udela iznosi 40 dana od dana nastupanja prevremenog roka dospeća.

Društvo ne može doneti odluku o okončanju likvidacije, odluku o statusnoj promeni i odluku o promeni pravne forme dok ne izvrši registraciju sticanja udela na osnovu finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela, odnosno registraciju smanjenja osnovnog kapitala usled poništaja neiskorišćenog rezervisanog sopstvenog udela.

Sudska zaštita

U slučaju da društvo nije izvršilo registraciju sticanja udela na osnovu finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela u roku od 60 dana od dana isteka roka za isplatu cene, imalac finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela koji je u izvršio svoju obavezu plaćanja cene društvu za sticanje udela u roku iz odluke o emisiji, koji ne može biti kraći od 15 dana niti duži od 30 dana od dana dospeća ili u roku od 40 dana od dana nastupanja prevremenog roka dospeća izvršio plaćanje može, u narednom roku od šest meseci podneti tužbu nadležnom sudu za utvrđivanje svojstva člana i procenta udela koji imalac finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela stiče ili tužbu za određivanje naknade koju je društvo u obavezi da isplati imaocu finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela.

Naknadu sud će odrediti prema tržišnoj vrednosti udela koji bi imalac finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela imao pravo da stekne na dan dospeća finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela.

Finansijski instrument – pravo na sticanje udela prestaje da postoji na dan brisanja društva iz registra usled okončanja postupka prinudne likvidacije i ispisuje se iz Centralnog registra po službenoj dužnosti, a imalac ovog finansijskog instrumenta postaje poverilac društva i ima pravo na isplatu naknade u visini tržišne vrednosti udela koji bi imalac ovog finansijskog instrumenta imao pravo da stekne na dan dospeća finansijskog instrumenta ako je cena plaćena, odnosno na dan brisanja društva iz registra usled okončanja postupka prinudne likvidacije, umanjenu za iznos cene koju imalac finansijskog instrumenta – pravo na sticanje udela plaća društvu za sticanje udela, ako cena nije plaćena.

Saznaj više:
Promena osnovnog kapitala »
Poreski aspekt likvidacije privrednih društava »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju

Uslovi za obavljanje delatnosti taksi prevoza

Zakonski okvir za obavljanje delatnosti taksi prevoza u Srbiji propisuje Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 68/2015, 41/2018, 44/2018 – dr. zakon, 83/2018, 31/2019 i 9/2020), dok svaka jedinica lokalne samouprave može predvideti i dodatne lokalne uslove. Taksi prevoz obavlja se na osnovu rešenja o odobravanju taksi prevoza koje izdaje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje holdinga u Srbiji

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima privredna društva se mogu povezivati putem: učešća u osnovnom kapitalu ili ortačkim udelima (društva povezana kapitalom); ugovora (društva povezana ugovorom) i kapitala i ugovora (mešovito povezana društva). Zabranjeno je povezivanje privrednih društava suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije. Holding predstavlja jednu od vrsta povezivanja privrednih društava i prema…
Više informacija »
Zakon o uslovima obavljanja psihološke delatnosti

Samostalno obavljanje psihološke delatnosti

Psihološka delatnost nije delatnost koja se može obavljati samo na osnovu završenih studija psihologije i registracije preduzetnika. Pravni okvir u Republici Srbiji postavlja istovremeno stručne, organizacione, prostorne i etičke uslove, a dodatna pravila primenjuju se kada se psihološki rad obavlja u sistemu socijalne ili zdravstvene zaštite. Poslovi psihološke delatnosti obavljaju se u skladu Zakonom o…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Probijanje pravne ličnosti

Jedno od osnovnih načela privrednog prava jeste da je privredno društvo samostalan pravni subjekt čija je imovina odvojena od imovine njegovih osnivača, članova i akcionara. Iz tog načela proizlazi pravilo o ograničenoj odgovornosti – član društva sa ograničenom odgovornošću, komanditor komanditnog društva ili akcionar akcionarskog društva, po pravilu, ne odgovara ličnom imovinom za obaveze privrednog…
Više informacija »
Zakon o strancima

Promene tokom važenja jedinstvene dozvole

Jedinstvena dozvola je dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji. Jedinstvena dozvola može se izdati radi: zapošljavanja; samozapošljavanja; posebnih slučajeva zapošljavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranaca, i to: a) za upućena lica, b) za kretanje u okviru privrednog društva, c) za nezavisnog profesionalca, d) za osposobljavanje i usavršavanje.…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor