Pojam i karakteristike rente

Osnov za ustanovljenje rentne štete

U obligacionom pravu renta se shvata kao oblik naknade štete čiji ukupan iznos nije poznat u vreme odlučivanja o zahtevu i plaća se periodično u unapred utvrđenim iznosima. Rentom se po pravilu nadoknađuje materijalna šteta koja će se realizovati u budućnosti.

Osnov za ustanovljenje rentne štete je sadržan u objektivnim okolnostima realizacije neočekivanog štetnog događaja.

Renta ima sledeće glavne karakteristike:

  • radi se o budućoj šteti
  • konačni ukupan iznos rente nije poznat u vreme donošenja presude i
  • renta se isplaćuje periodično (sukcesivno) u određenim ratama.

Naknada u obliku novčane rente prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima

Naknada štete u obliku rente je regulisana odrebama članova od 188. do 197. Zakona o obligacionim odnosima. Odredbama članova od 185. do 192. Zakona o obligacionim odnosima regulisana su opšta pravila o naknadi svake materijalne štete, a odredbama članova od 193. do 197. Zakona o obligacionim odnosima pobrojani su posebni slučajevi naknade materijalne štete (zbog smrti, telesne povrede ili oštećenja zdravlja) koja se dosuđuje u obliku rente.

Renta izuzetno može biti dosuđena i za pretrpljenu nematerijalnu štetu na osnovu odredbi člana 203. Zakona o obligacionim odnosima. Sud će na zahtev oštećenog dosuditi naknadu i za buduću nematerijalnu štetu ako je po redovnom toku izvesno da će ona trajati i u budućnosti.

U slučaju smrti, telesne povrede ili oštećenja zdravlja, naknada se određuje po pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vreme.

Novčana renta dosuđena na ime naknade štete plaća se mesečno unapred, ako sud ne odredi što drugo. Poverilac ima pravo da zahteva potrebno obezbeđenje za isplatu rente, osim ako to prema okolnostima slučaja ne bi bilo opravdano.

Poverilac ima pravo da zahteva da mu se umesto rente isplati jedna ukupna svota (kapitalizovana renta), čija se visina određuje prema visini rente i verovatnom trajanju poveriočevog života, uz odbitak odgovarajućih kamata u sledećim slučajevima:

  • ako dužnik ne pruži obezbeđenje koje sud odredi i
  • iz drugih ozbiljnih uzroka.

Novčana renta kao oblik naknade materijalne štete u slučaju smrti, telesne povrede i oštećenja zdravlja

Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima naknada materijalne štete u obliku novčane rente u slučaju smrti, telesne povrede i oštećenja zdravlja određuje se zbog:

  • izgubljenog izdržavanja, odnosno pomaganja kao posledica smrti davaoca izdržavanja – član 184. Zakona o obligacionim odnosima
  • izgubljene zarade – član 185. Zakona o obligacionim odnosima
  • trajnog povećanja potreba povređenog lica (neophodna tuđa pomoć) – član 195. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima
  • uništenja ili smanjenja mogućnosti daljeg razvijanja i napredovanja, što je posledica potpune ili delimične nepsposobnosti za rad – član 195. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima.

Saznajte više:
Naknada štete »
Vrste štete »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

2 komentara

  1. dragorad jaksic

    Imao sam tesku telesnu povredu, zdrobljenje sake i amputaciju iste i zdrobljenje lakta radne ruke u Viskozinoj fabrici ,,lOFOLEN,, Loznica. Sa takvom rukom sam radio 25 godina sve do prestanka rada fabrike i primao platu. Sad preko PIO primam manje od socijalne pomoci 10.070 din. Obracao sam se svim nadleznim ustanovama kako da mi se nadhnadi zarada niko nije imao sluha za mene, pa me interesuje kako da ostvarim pravo na rentu tj. izgubljenu zaradu i dali imam pravo. Dragorad Jaksic, Joseva, tel. 0643596701.

    1. Dragana Đorđević

      Poštovani Dragorade,
      S obzirom na činjenicu da ste se povredili pre 25 godina ne možete da ostvarite pravo na naknadu štete odnosno pravo na rentu, zbog proteka objektivnog roka zastareslosti koji iznosi pet godina od kada je šteta nastala i koji je propisan odredbama člana 376. Zakona o obligacionim odnosima.

Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
Zakon o deviznom poslovanju

Otvaranje nerezidentnog računa u Republici Srbiji

Otvaranje nerezidentnog računa u Srbiji predstavlja važan pravni i praktični korak za strana fizička i pravna lica koja žele da posluju, raspolažu sredstvima ili izvršavaju određene finansijske transakcije u Republici Srbiji. Nerezidentima je data zakonska mogućnost da otvore nerezidnetni račun u Republici Srbiji. Odredbama člana 28. Zakona o deviznom poslovanju („Sl. glasnik RS“, br. 62/2006,…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje akcionarskog društva

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podeljen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva, osim po osnovu proboja pravne ličnosti u slučajevima predviđenim članom 18. Zakona o privrednim društvima, kao i u slučaju brisanja aktionarskog društva iz registra u slučaju prinudne likvidacije kada kontrolni akcionar akcionarskog…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Pojednostavljeni postupak sprovođenja statusne promene

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima pod pripajanjem se podrazumeva statusna promena kod koje se jedno ili više društava pripaja drugom društvu prenošenjem na to društvo celokupne imovine i obaveza, čime društvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja može se realizovati u: redovnom postupku sprovođenja u skladu sa odredbama…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Sticanje i raspolaganje imovinom velike vrednosti

Pojam sticanja i raspolaganja imovinom velike vrednosti, postupak sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti, kao i posledice povrede odredaba o raspolaganju imovinom velike vrednosti, regulisani su odrebama članova od 470. do 473. Zakona o privrednim društvima. Navedene odredbe Zakona o privrednim društvima se primenjuju na akcionarska društva, a na društva sa ograničenom odgovornošću se priminjuju…
Više informacija »
Zakon o rešavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja

Uslovi za priznanje i izvršenje strane sudske odluke u Republici Srbiji

Strana sudska odluka proizvodi pravno dejstvo u Republici Srbiji nakon sprovedenog postupka priznanja od strane nadleženih organa Republike Srbije. Postupak priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka sprovodi se u skladu sa: bilateralnim ugovorom gde su pravila postupka sadržana u ugovorima o međunarodnoj pravnoj pomoći, multilateralnim ugovorom kada je u pitanju materija alimentacije u skladu sa…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor