Protivizvršenje

Zakon o izvršenju i obezbeđenju

Protivizvršenje je skup radnji kojima se vraća dužniku ono što je poverilac u toku izvršnog postupka primio, ako za to nije bilo osnova u trenutku pokretanja izvršnog postupka ili ako je osnov prestao da postoji u daljem toku izvršnog postupka.

Razlozi za protivizvršenje, kao i postupak protivizršenja regulisani su odredbama Zakona o izvršenju i obezbeđenju („Sl. glasnik RS“, br. 106/2015, 106/2016 – autentično tumačenje, 113/2017 – autentično tumačenje, 54/2019, 9/2020 – autentično tumačenje i 10/2023 – dr. zakon i 91/2025).

Predlog za protivizvršenje

Izvršni dužnik može, kada je izvršenje već sprovedeno, podneti sudu predlog za protivizvršenje.

U predlogu za protivizvršenje sadržan je zahtev da sud donese rešenje kojim obavezuje izvršnog poverioca da vrati izvršnom dužniku ono što je primio izvršenjem u roku od osam dana i odredi sredstvo i predlog izvršenja ako izvršni poverilac ne vrati što je primio u roku.

Nadležni sud

Predlog za protivizvršenje podnosi se sudu koji je mesno nadležan da izvršnom dužniku prinudno vrati ono što je izvršni poverilac primio. Isti sud i odlučuje o predlogu.

Sud rešenjem odbacuje predlog za protivizvršenje koji ne sadrži zahtev da se izvršni poverilac obaveže da vrati ono što je primio ili u kome nisu naznačeni sredstvo i predmet izvršenja, bez prethodnog vraćanja predloga na dopunu.

Razlozi za protivizvršenje

Predlog za protivizvršenje podnosi se ako je:

  1. izvršna isprava pravnosnažno ili konačno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena van snage ili je na drugi način utvrđeno da nema dejstvo – u roku od 30 dana od kada je izvršni dužnik primio odluku o tome
  2. u toku izvršnog postupka izvršni dužnik dobrovoljno namirio potraživanje izvršnog poverioca mimo suda tako da je izvršni poverilac dvostruko namiren – u roku od 30 dana od dana kada je izvršenje sprovedeno
  3. rešenje o izvršenju ukinuto ili preinačeno tako da je predlog za izvršenje odbačen ili odbijen – u roku od 30 dana od kada je izvršni dužnik primio odluku
  4. pravnosnažnom sudskom odlukom utvrđena nedozvoljenost izvršenja – u roku od 30 dana od kada je izvršni dužnik primio odluku
  5. izvršni poverilac primio više od svog potraživanja ili ako pri izvršenju na zaradi i drugim stalnim novčanim primanjima nisu poštovane odredbe o ograničenju izvršenja – u roku od 30 dana od dana kada je izvršenje sprovedeno.

Izvršni dužnik ne može da ostvaruje potraživanje u parničnom postupku dok ne istekne rok u kome može da predloži protivizvršenje.

Postupak po predlogu za protivizvršenje

Predlog za protivizvršenje dostavlja se izvršnom poveriocu koji se može o njemu izjasniti u roku od osam dana od dana dostavljanja.

Sadržina rešenja o usvajanju predloga za protivizvršenje i žalba

U rešenju o usvajanju predloga za protivizvršenje sud obavezuje izvršnog poverioca da vrati izvršnom dužniku ono što je primio izvršenjem u roku od osam dana i određuje sredstvo i predmet izvršenja ako izvršni poverilac ne vrati što je primio u roku.

Žalba kojom izvršni poverilac pobija celo rešenje ili deo rešenja kojim je obavezan da izvršnom dužniku vrati što je primio odlaže izvršenje dela rešenja kojim se određuju sredstvo i predmet izvršenja samo ako izvršni poverilac uz žalbu položi jemstvo u visini potraživanja izvršnog dužnika.

Žalba kojom se pobija samo deo rešenja kojim se određuju sredstvo i predmet izvršenja ne odlaže izvršenje rešenja kojim se usvaja predlog za protivizvršenje.

U svemu ostalom, na žalbu protiv usvajanja predloga za protivizvršenje shodno se primenjuju odredbe o žalbi protiv rešenja o izvršenju, izuzev odredaba o obaveznom dostavljanju žalbe na odgovor.

Nemogućnost protivizvršenja

Predlog za protivizvršenje odbija se ako su na predmetu nastupile takve stvarne ili pravne promene da vraćanje predmeta više nije moguće.

Izvršni dužnik može u tom slučaju svoje pravo odmah da ostvaruje u parničnom postupku.

Shodna primena na treće lice

Predlog za protivizvršenje može podneti i treće lice, ako je izvršenje sprovedeno na predmetu na kome je pravnosnažnom sudskom odlukom utvrđena nedozvoljenost izvršenja, u roku od 30 dana od kada je treće lice primilo odluku.

U svemu ostalom shodno se primenjuju odredbe o protivizvršenju na predlog izvršnog dužnika.

Ažurirano: 20. 1. 2026.

Saznajte više:
Predlog za izvršenje i rešenje o izvršenju »
Plan reorganizacije kao izvršna isprava »
Ugovor o preuzimanju duga »

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena zvezdicom *.

Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju

Uslovi za obavljanje delatnosti taksi prevoza

Zakonski okvir za obavljanje delatnosti taksi prevoza u Srbiji propisuje Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 68/2015, 41/2018, 44/2018 – dr. zakon, 83/2018, 31/2019 i 9/2020), dok svaka jedinica lokalne samouprave može predvideti i dodatne lokalne uslove. Taksi prevoz obavlja se na osnovu rešenja o odobravanju taksi prevoza koje izdaje…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Osnivanje holdinga u Srbiji

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima privredna društva se mogu povezivati putem: učešća u osnovnom kapitalu ili ortačkim udelima (društva povezana kapitalom); ugovora (društva povezana ugovorom) i kapitala i ugovora (mešovito povezana društva). Zabranjeno je povezivanje privrednih društava suprotno propisima kojima se uređuje zaštita konkurencije. Holding predstavlja jednu od vrsta povezivanja privrednih društava i prema…
Više informacija »
Zakon o uslovima obavljanja psihološke delatnosti

Samostalno obavljanje psihološke delatnosti

Psihološka delatnost nije delatnost koja se može obavljati samo na osnovu završenih studija psihologije i registracije preduzetnika. Pravni okvir u Republici Srbiji postavlja istovremeno stručne, organizacione, prostorne i etičke uslove, a dodatna pravila primenjuju se kada se psihološki rad obavlja u sistemu socijalne ili zdravstvene zaštite. Poslovi psihološke delatnosti obavljaju se u skladu Zakonom o…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Probijanje pravne ličnosti

Jedno od osnovnih načela privrednog prava jeste da je privredno društvo samostalan pravni subjekt čija je imovina odvojena od imovine njegovih osnivača, članova i akcionara. Iz tog načela proizlazi pravilo o ograničenoj odgovornosti – član društva sa ograničenom odgovornošću, komanditor komanditnog društva ili akcionar akcionarskog društva, po pravilu, ne odgovara ličnom imovinom za obaveze privrednog…
Više informacija »
Zakon o strancima

Promene tokom važenja jedinstvene dozvole

Jedinstvena dozvola je dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji. Jedinstvena dozvola može se izdati radi: zapošljavanja; samozapošljavanja; posebnih slučajeva zapošljavanja, u skladu sa propisima kojima se uređuje zapošljavanje stranaca, i to: a) za upućena lica, b) za kretanje u okviru privrednog društva, c) za nezavisnog profesionalca, d) za osposobljavanje i usavršavanje.…
Više informacija »
Zakon o privrednim društvima

Izvod iz stranog registra kao osnov registracije podataka o stranom pravnom licu koje je član društva

Prema odredbama Zakona o privrednim društvima u Registar privrednih subjekata Agencije za privredne registre Republike Srbije se u zavisnosti od vrste subjekta registracije upisuju odnosno registruju podaci o sledećim licima: članovima i osnivačima subjekta registracije; zadrugarima; direktoru, odnosno članovima odbora direktora ili izvršnog odbora; predsedniku i članovima nadzornog odbora; predsedniku i članovima upravnog odbora.
Više informacija »
Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu

Osnivanje privrednog društva bez prisustva osnivača koji je strano fizičko ili pravno lice

Prema pozitivnim propisima Republike Srbije postoji mogućnost osnivanja privrednog društva bez fizičkog prisustva osnivača pod uslovom da je izdato specijalno punomoćje u propisanoj formi. Ova opcija je dostupna i stranim fizičkim i stranim pravnim licima, uključujući i njihove zakonske zastupnike, što omogućava efikasno osnivanje privrednog društva na daljinu.
Više informacija »
Zakon o strancima

Privremeni boravak u Republici Srbiji po osnovu školovanja ili učenja srpskog jezika

Sve veći broj stranih državljana odlučuje da deo svog obrazovanja stekne u Republici Srbiji, bilo kroz redovno školovanje, studiranje ili pohađanje kurseva srpskog jezika. Kako bi njihov boravak u Republici Srbiji bio zakonit, neophodno je da regulišu svoj boravišni status u skladu sa odredbama Zakona o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018, 31/2019 i 62/2023)…
Više informacija »
💬
Pronađite brz odgovor